18-06-2010, 10:23 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Sociologija je najopštija nauka o strukturi i zakonitostima društva. Osamostalila se u 19.v. a njen osnivač je Francuski filozof Ogist Kont. Društvenu strukturu u njenoj opipljivoj veličini možemo shvatiti kao mnoštvo različitih društvenih grupa. Osnovne društvene grupe su:
• porodica
• klase
• država
• političke stranke
Porodica je grupa članova direktno povezana srodničkim odnosima. Porodica je oduvek bila i ostaje mesto gde čovek dolazi na svet i gde pronalazi sebe; gde se razvija kao osoba i član društva i gde upija najpresudnije zakone za sav kasniji život. Stariji znaju kako je nekad bilo: tu su bili otac i majka, braća i sestre, bliži i dalji rođaci, kuća ili stan, škola i crkva, selo ili grad. Tu je bio i svakodnevni zajednički sto, mali ili veliki događaji, prigodna slavlja. A sve zajedno: ljudi, stvari i događaji stvarali su prostor u kojem su ljudi živeli i kojem su pripadali. Tu je bilo mesto gde su se roditelji brinuli o deci, gde su bili prihvaćeni i osećali se "kod kuće". Tu se doživljavalo ono najvažne za čoveka: ljubav, pažnja, poverenje, sigurnost. I taj dom ostavljao je duboki utisak, iako se o njemu nije puno govorilo. Danas imamo sasvim drugačiju situaciju. Dolaskom industrijalizacije i tehnološkog razvoja i napretka pojavio se i novi tip porodice, time ujedno i novo shvatanje roditeljske uloge i odgoja uopšte.
Danas se posebno naglašava ravnopravnost muškarca i žene i individualna sloboda. Postali smo slobodniji, više samostalni, ali istovremeno sve smo manje sposobni graditi i održavati prisne porodične veze. Broj članove sveden je na minimum, komunikacija uprkos povoljnim mogućnostima siromašna, ekonomska sigurnost zavisi od roditeljskih plata, sredstva za život kupuju se gotova, mnoštvo kućnih poslova obavljaju mašine, a vršenje profesije zahteva sve veće intelektualno obrazovanje i psihičku koncentraciju. Savremena porodica je informisanija na većem nivou kulture, međutim sve to ne rešava probleme porodice nego stvara frustracije: teškoću, usamljenost, neprihvaćenost, gubitak autoriteta...A kao najveći problem bi izdvojila odsutnost roditelja iz porodičnog doma i to zbog prezaposlenosti, zbog razvoda roditelja i ono najgore zbog bega od roditeljske dužnosti...
Sociologija je najopštija nauka o strukturi i zakonitostima društva. Osamostalila se u 19.v. a njen osnivač je Francuski filozof Ogist Kont. Društvenu strukturu u njenoj opipljivoj veličini možemo shvatiti kao mnoštvo različitih društvenih grupa. Osnovne društvene grupe su:
• porodica
• klase
• država
• političke stranke
Porodica je grupa članova direktno povezana srodničkim odnosima. Porodica je oduvek bila i ostaje mesto gde čovek dolazi na svet i gde pronalazi sebe; gde se razvija kao osoba i član društva i gde upija najpresudnije zakone za sav kasniji život. Stariji znaju kako je nekad bilo: tu su bili otac i majka, braća i sestre, bliži i dalji rođaci, kuća ili stan, škola i crkva, selo ili grad. Tu je bio i svakodnevni zajednički sto, mali ili veliki događaji, prigodna slavlja. A sve zajedno: ljudi, stvari i događaji stvarali su prostor u kojem su ljudi živeli i kojem su pripadali. Tu je bilo mesto gde su se roditelji brinuli o deci, gde su bili prihvaćeni i osećali se "kod kuće". Tu se doživljavalo ono najvažne za čoveka: ljubav, pažnja, poverenje, sigurnost. I taj dom ostavljao je duboki utisak, iako se o njemu nije puno govorilo. Danas imamo sasvim drugačiju situaciju. Dolaskom industrijalizacije i tehnološkog razvoja i napretka pojavio se i novi tip porodice, time ujedno i novo shvatanje roditeljske uloge i odgoja uopšte.
Danas se posebno naglašava ravnopravnost muškarca i žene i individualna sloboda. Postali smo slobodniji, više samostalni, ali istovremeno sve smo manje sposobni graditi i održavati prisne porodične veze. Broj članove sveden je na minimum, komunikacija uprkos povoljnim mogućnostima siromašna, ekonomska sigurnost zavisi od roditeljskih plata, sredstva za život kupuju se gotova, mnoštvo kućnih poslova obavljaju mašine, a vršenje profesije zahteva sve veće intelektualno obrazovanje i psihičku koncentraciju. Savremena porodica je informisanija na većem nivou kulture, međutim sve to ne rešava probleme porodice nego stvara frustracije: teškoću, usamljenost, neprihvaćenost, gubitak autoriteta...A kao najveći problem bi izdvojila odsutnost roditelja iz porodičnog doma i to zbog prezaposlenosti, zbog razvoda roditelja i ono najgore zbog bega od roditeljske dužnosti...