18-06-2010, 10:07 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
U ovom radu bavicu se temom politike kao zlom, ciju sustinu cini nemilosrdna borba oko raspodele i kontrole drustvene moci. Po Djuri Susnjicu “baviti se politikom i ciniti zlo isto je”. Ja cu se time baviti analizirajuci knjigu Cedomira Cupica Politika i Zlo, s' time sto ce srz moga rada biti problem odnosa politike i morala tj. pitanja moralne autonomije u politici kao i politickog radikalizma, zatim sadejstvo moci i vlasti u politici ali i problem odnosa autoriteta i politike. Nastojacu da ukazem na sve aspekte ovih problema koji mogu doprineti njihovom resenju u radu koji sledi.
Naime jedan od najznacajnijih odnosa za svaku politiku je njen odnos prema moralu jer moral pretstavlja unutrasnju barijeru koja ima za cilj zastitu od razornih posledica politicke delatnosti, i Cupic navodi da je to “koliko je jedna politika za ili protiv zivota pokazuje se njenim odnosom spram moralnih zakona, vrednosti i normi”. Dakle sprega politike i morala je izvesna ali ne i nuzna jer kao svoj najveci paradoks politika zivi za dobro ali ga cesto zlim ostvaruje kao i obrnuto. “Nigde se tako skoncentrisano, sistematicno i sveobuhvatno zlo neispoljava kao u politici jer u politici zasnovanoj na zlu imamo posla sa organizovanim zlom”. Ono sto zlo politicki ostvareno razlikuje od zla nanetog od strane obicnog coveka je njegova rasprostranjenost, intenzitet i vremenski okvir naime covek prosecne profesije naprimer lekar pri operaciji jednim potezom moze da naudi jednom coveku dok politicar jednim potezom moze da zavesta citave narode na decenisku propast i smrt, a u novim okolnostima usled globalnih desavanja na polju nuklearne energije i citav svet. “Medjutim kao sto uspesno moze da organizuje zlo politika moze i da organizuje borbu protiv njega” istice Cupic....
U ovom radu bavicu se temom politike kao zlom, ciju sustinu cini nemilosrdna borba oko raspodele i kontrole drustvene moci. Po Djuri Susnjicu “baviti se politikom i ciniti zlo isto je”. Ja cu se time baviti analizirajuci knjigu Cedomira Cupica Politika i Zlo, s' time sto ce srz moga rada biti problem odnosa politike i morala tj. pitanja moralne autonomije u politici kao i politickog radikalizma, zatim sadejstvo moci i vlasti u politici ali i problem odnosa autoriteta i politike. Nastojacu da ukazem na sve aspekte ovih problema koji mogu doprineti njihovom resenju u radu koji sledi.
Naime jedan od najznacajnijih odnosa za svaku politiku je njen odnos prema moralu jer moral pretstavlja unutrasnju barijeru koja ima za cilj zastitu od razornih posledica politicke delatnosti, i Cupic navodi da je to “koliko je jedna politika za ili protiv zivota pokazuje se njenim odnosom spram moralnih zakona, vrednosti i normi”. Dakle sprega politike i morala je izvesna ali ne i nuzna jer kao svoj najveci paradoks politika zivi za dobro ali ga cesto zlim ostvaruje kao i obrnuto. “Nigde se tako skoncentrisano, sistematicno i sveobuhvatno zlo neispoljava kao u politici jer u politici zasnovanoj na zlu imamo posla sa organizovanim zlom”. Ono sto zlo politicki ostvareno razlikuje od zla nanetog od strane obicnog coveka je njegova rasprostranjenost, intenzitet i vremenski okvir naime covek prosecne profesije naprimer lekar pri operaciji jednim potezom moze da naudi jednom coveku dok politicar jednim potezom moze da zavesta citave narode na decenisku propast i smrt, a u novim okolnostima usled globalnih desavanja na polju nuklearne energije i citav svet. “Medjutim kao sto uspesno moze da organizuje zlo politika moze i da organizuje borbu protiv njega” istice Cupic....