17-06-2010, 09:05 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864 - München, 14. juna 1920), njemački politički ekonomist.
Max Weber sin je kasnijeg berlinskog gradskog odbornika i nacionalnoliberalnog zastupnika dr. Maxa Webera st..
U krugu takozvane građanske ljevice, Weber je zastupao zanemarena gledišta "desnih", kao, recimo, prvenstvo nacionalne moći pred idealima socijalne pravednosti, narodnog blagostanja, ljudske sreće.
Weber je u "Protestantskoj etici" pokušao pokazati da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da bar presudno utječe na nešto tako materijalno kao što je kapitalistički gospodarski sistem, ako ga već i ne može izravno proizvesti.
Weber je uvjeren da Njemačka svoju svjetskoistorijsku ulogu kao nacionalna sila i središte europskog poretka ne može sačuvati ili ponovno steći okupacijskom politikom nego samo politikom slobodnog savezništva. Smatrao je neodgodivima uvođenje demokratskog izbornog prava i parlamentarne reforme. Njegovi prijedlozi u bitnome su se svodili na preobrazbu monarhije u parlamentarnu demokraciju po engleskom uzoru.
Weberov posljednji iskaz o problemima političkog predstavlja njegovo izlaganje "Politik als Beruf" (Politika kao profesija), održano pred münchenskim slobodnim studentima revolucionarne 1919. godine...
Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864 - München, 14. juna 1920), njemački politički ekonomist.
Max Weber sin je kasnijeg berlinskog gradskog odbornika i nacionalnoliberalnog zastupnika dr. Maxa Webera st..
U krugu takozvane građanske ljevice, Weber je zastupao zanemarena gledišta "desnih", kao, recimo, prvenstvo nacionalne moći pred idealima socijalne pravednosti, narodnog blagostanja, ljudske sreće.
Weber je u "Protestantskoj etici" pokušao pokazati da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da bar presudno utječe na nešto tako materijalno kao što je kapitalistički gospodarski sistem, ako ga već i ne može izravno proizvesti.
Weber je uvjeren da Njemačka svoju svjetskoistorijsku ulogu kao nacionalna sila i središte europskog poretka ne može sačuvati ili ponovno steći okupacijskom politikom nego samo politikom slobodnog savezništva. Smatrao je neodgodivima uvođenje demokratskog izbornog prava i parlamentarne reforme. Njegovi prijedlozi u bitnome su se svodili na preobrazbu monarhije u parlamentarnu demokraciju po engleskom uzoru.
Weberov posljednji iskaz o problemima političkog predstavlja njegovo izlaganje "Politik als Beruf" (Politika kao profesija), održano pred münchenskim slobodnim studentima revolucionarne 1919. godine...