17-06-2010, 09:03 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Max Weber (Erfurt, 21. aprila 1864 - München, 14. juna 1920), nemački politički ekonomist
Maks Veber sin je kasnijeg berlinskog gradskog vijećnika i nacionalno - liberalnog zastupnika dr. Maksa Vebera st.
U krugu takozvane građanske levice, Veber je zastupao zanemarena gledišta "desnih", kao, recimo, prvenstvo nacionalne moći pred idealima socijalne pravednosti, narodnog blagostanja, ljudske sreće.
Veber je u "Protestantskoj etici" pokušao pokazati da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da bar presudno utiče na nešto tako materijalno kao što je kapitalistički privredni sistem, ako ga već i ne može direktno proizvesti.
Veber je uveren da Nemačka svoju svetsko - istorijsku ulogu kao nacionalna sila i središte evropskog poretka ne može sačuvati ili ponovo steći okupacijskom politikom nego samo politikom slobodnog savezništva. Smatrao je neodgodivima uvođenje demokratskog izbornog prava i parlamentarne reforme. Njegovi predlozi u bitnome su se svodili na preobražaj monarhije u parlamentarnu demokratiju po engleskom uzoru...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. VEBEROVO POIMANJE DRUŠTVENOG ODNOSA 4
2.1. Ocena individualno-psihološke teorije društva 4
3. KLASE I KLASNO DRUŠTVO 5
3.1. Veber o klase i klasnim društvom 6
3.2. Osnovni oblici društvene satisfakcije 7
4. VEBEROVA DRŽAVA 8
5. RACIONALIZACIJA 9
6. ZAKLJUČAK 11
7. LITERATURA 13
Max Weber (Erfurt, 21. aprila 1864 - München, 14. juna 1920), nemački politički ekonomist
Maks Veber sin je kasnijeg berlinskog gradskog vijećnika i nacionalno - liberalnog zastupnika dr. Maksa Vebera st.
U krugu takozvane građanske levice, Veber je zastupao zanemarena gledišta "desnih", kao, recimo, prvenstvo nacionalne moći pred idealima socijalne pravednosti, narodnog blagostanja, ljudske sreće.
Veber je u "Protestantskoj etici" pokušao pokazati da duh u obliku religioznih predodžaba ima moć da bar presudno utiče na nešto tako materijalno kao što je kapitalistički privredni sistem, ako ga već i ne može direktno proizvesti.
Veber je uveren da Nemačka svoju svetsko - istorijsku ulogu kao nacionalna sila i središte evropskog poretka ne može sačuvati ili ponovo steći okupacijskom politikom nego samo politikom slobodnog savezništva. Smatrao je neodgodivima uvođenje demokratskog izbornog prava i parlamentarne reforme. Njegovi predlozi u bitnome su se svodili na preobražaj monarhije u parlamentarnu demokratiju po engleskom uzoru...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. VEBEROVO POIMANJE DRUŠTVENOG ODNOSA 4
2.1. Ocena individualno-psihološke teorije društva 4
3. KLASE I KLASNO DRUŠTVO 5
3.1. Veber o klase i klasnim društvom 6
3.2. Osnovni oblici društvene satisfakcije 7
4. VEBEROVA DRŽAVA 8
5. RACIONALIZACIJA 9
6. ZAKLJUČAK 11
7. LITERATURA 13