17-06-2010, 08:56 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
U savremenom društvu jedan od važnih pokazatelja životnog standarda jeste i kvalitet života. Kvalitet života je deo čovekovog mentalnog stanja i on je odraz njegovog razvoja, njegovog društvenog i fizičkog okruženja i njegovog vlastitog položaja u tom okruženju. To je osećaj blagostanja pojedinca, koji proizilazi iz zadovoljstva i nezadovoljstva oblastima života koje su mu važne, međuprostor između nečijeg očekivanja i dostignuća. Svetska zdravstvena organizacija definiše kvalitet života kao percepciju životne pozicije individue u kontekstu kulture i vrednosnog sistema u kome živi, koja je povezana sa njihovim ciljevima, očekivanjima, standardima i interesovanjima. Ovakva definicija odražava suštinsku karakteristiku koncepta kvaliteta života, a to je subjektivna evaluacija. Svetska zdravstvena organizacija izdvaja sledeće domene kvaliteta života: fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, socijalni odnosi i okruženje. U domenu fizičkog zdravlja kada je u pitanju kvalitet života najčešće se razmatra energija i umor, bol i nelagodnosti, spavanje i odmor. Kada je u pitanju psihičko zdravlje, u žiži kvaliteta života je samovrednovanje, mišljenje, telesna šema i izgled, negativna osećanja, učenje, pamćenje i koncentracija. Kvalitet socijalnih odnosa najčešće se odnosi na lične relacije, seksulne aktivnosti i socijalnu podršku. Ovako kompleksna kategorija kao što je kvalitet života obuhvata i kvalitet okruženja, pri čemu se podrazumeva fizička sigurnost i bezbednost, finansijski izvori, zdravlje i društvena briga o zdravlju, kućno okruženje, mogućnost za sticanje novih znanja i veština, učešće i mogućnost za rekreaciju tj. slobodno vreme, kao i fizičko okruženje koje podrazumeva zagađenje, buku, saobraćaj, klimu i transport (Šulović i Jakovljević, 1997)...
U savremenom društvu jedan od važnih pokazatelja životnog standarda jeste i kvalitet života. Kvalitet života je deo čovekovog mentalnog stanja i on je odraz njegovog razvoja, njegovog društvenog i fizičkog okruženja i njegovog vlastitog položaja u tom okruženju. To je osećaj blagostanja pojedinca, koji proizilazi iz zadovoljstva i nezadovoljstva oblastima života koje su mu važne, međuprostor između nečijeg očekivanja i dostignuća. Svetska zdravstvena organizacija definiše kvalitet života kao percepciju životne pozicije individue u kontekstu kulture i vrednosnog sistema u kome živi, koja je povezana sa njihovim ciljevima, očekivanjima, standardima i interesovanjima. Ovakva definicija odražava suštinsku karakteristiku koncepta kvaliteta života, a to je subjektivna evaluacija. Svetska zdravstvena organizacija izdvaja sledeće domene kvaliteta života: fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, socijalni odnosi i okruženje. U domenu fizičkog zdravlja kada je u pitanju kvalitet života najčešće se razmatra energija i umor, bol i nelagodnosti, spavanje i odmor. Kada je u pitanju psihičko zdravlje, u žiži kvaliteta života je samovrednovanje, mišljenje, telesna šema i izgled, negativna osećanja, učenje, pamćenje i koncentracija. Kvalitet socijalnih odnosa najčešće se odnosi na lične relacije, seksulne aktivnosti i socijalnu podršku. Ovako kompleksna kategorija kao što je kvalitet života obuhvata i kvalitet okruženja, pri čemu se podrazumeva fizička sigurnost i bezbednost, finansijski izvori, zdravlje i društvena briga o zdravlju, kućno okruženje, mogućnost za sticanje novih znanja i veština, učešće i mogućnost za rekreaciju tj. slobodno vreme, kao i fizičko okruženje koje podrazumeva zagađenje, buku, saobraćaj, klimu i transport (Šulović i Jakovljević, 1997)...