17-06-2010, 07:29 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Zagovornici individualističkih socioloških teorija individualno-psiholoških, biheviorističkih, fenomenoloških i delom formalističkih, smatraju da društvo ne postoji izvan pojedinca. Ono je tek puki naziv, ime za različite privremene skupove pojedinaca, koji nastaju na bazi njihovog povezanog delovanja (ponašanja) koje proizilazi iz psihološke osnove pojedinca, ili pak iz dejstva spoljašnjih stimulanasa, nadražaja na njihovu psihu.
Nasuprot njima, zagovornici kolektivističkih teorija - klasičnih, a delom i savremenih funkcionalističkih teorija, smatraju da je ljudsko društvo samostalan deo objektivne stvarnosti, potpuno nezavisan od pojedinaca koji funkcioniše po posebnim, njemu imanentnim zakonitostima. Društvo je za njih realna celina, svojevrstan "kolektivan organizam" sastavljen iz harmonično povezanih nadličnih tvorevina - grupa, institucija, zajedničkih ideja, vrednosti i norme. Kao objektivna realnost višega reda, društvo različitim mehanizmima socijalizacije i društvene kontrole oblikuje mišljenje, volju i ponašanje pojedinaca. Bez društva i njegovog delovanja pojedinac bi, ističu zagovornici sociološkog kolektivizma, bio samo biološka jedinka...
Sadržaj
Sadržaj 1.
Uvod 2.
Dijalektičko shvatanje 3.
Društveni odnosi
Pojam i karakteristike društvenih odnosa 3.
Društvene grupe
Pojam i uloga društvenih grupa 4.
Funkcionalni podsistemi društvenog sistema 5.
DRUŠTVENE ZAJEDNICE
Globalne društvene zajednice 6.
Srodničke društvene zajednice 6.
Lokalne društvene zajednice 7.
POLITIKA I DRUŠTVO
Pojam, nastanak i uloga politike u društvu 8.
Društveni pokreti 9.
Pojam kulture i njena uloga u društvu 10.
Tipovi kulture 11.
Tvorevine kulture 13.
Zaključak 14.
Literatura 15.
Zagovornici individualističkih socioloških teorija individualno-psiholoških, biheviorističkih, fenomenoloških i delom formalističkih, smatraju da društvo ne postoji izvan pojedinca. Ono je tek puki naziv, ime za različite privremene skupove pojedinaca, koji nastaju na bazi njihovog povezanog delovanja (ponašanja) koje proizilazi iz psihološke osnove pojedinca, ili pak iz dejstva spoljašnjih stimulanasa, nadražaja na njihovu psihu.
Nasuprot njima, zagovornici kolektivističkih teorija - klasičnih, a delom i savremenih funkcionalističkih teorija, smatraju da je ljudsko društvo samostalan deo objektivne stvarnosti, potpuno nezavisan od pojedinaca koji funkcioniše po posebnim, njemu imanentnim zakonitostima. Društvo je za njih realna celina, svojevrstan "kolektivan organizam" sastavljen iz harmonično povezanih nadličnih tvorevina - grupa, institucija, zajedničkih ideja, vrednosti i norme. Kao objektivna realnost višega reda, društvo različitim mehanizmima socijalizacije i društvene kontrole oblikuje mišljenje, volju i ponašanje pojedinaca. Bez društva i njegovog delovanja pojedinac bi, ističu zagovornici sociološkog kolektivizma, bio samo biološka jedinka...
Sadržaj
Sadržaj 1.
Uvod 2.
Dijalektičko shvatanje 3.
Društveni odnosi
Pojam i karakteristike društvenih odnosa 3.
Društvene grupe
Pojam i uloga društvenih grupa 4.
Funkcionalni podsistemi društvenog sistema 5.
DRUŠTVENE ZAJEDNICE
Globalne društvene zajednice 6.
Srodničke društvene zajednice 6.
Lokalne društvene zajednice 7.
POLITIKA I DRUŠTVO
Pojam, nastanak i uloga politike u društvu 8.
Društveni pokreti 9.
Pojam kulture i njena uloga u društvu 10.
Tipovi kulture 11.
Tvorevine kulture 13.
Zaključak 14.
Literatura 15.