17-06-2010, 07:22 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Ljudsko društvo nikada nije bilo jedinstveno. Još je Aristotel dao svoju definiciju nejednakosti : smatrao je da društvene nejednakosti među ljudima proističu iz prirodnih nejednakosti, odnosno da se svaki čovek rađa kao rob ili kao slobodan građanin.
Nasuport njemu strarogrčki filosofi, sofisti smatraju da su svi ljudi po prirodi slobodni i jednaki, a da ih društvo čini neslobodnim i nejednakim. U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta nejednakosti, što, prema elitistima, naročito važi za moć I ugled! Po Marksistima, uzrok društvene strtifikacije je različit ekonomski položaj ljudi koji proizilazi iz njihovog različitog svojinskog statusa. Moć je stupanj do kojeg pojedinci ili skupovi mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez njihovog pristanka, dok se ugled odnosi na količinu poštovanja ili časti povezanih sa društvenim položajem, osobinama pojedinca I načinom života. Upravo je razlika u ugledu između ljudi predstavljala funkcionalni pogled na stratifikaciju.
Termin društvena nejednakost se odnosi na postojanje društveno stvorenih nejednakosti. Društvena stratifikacija znači postojanje društvenih skupova koji su rangirani jedan iznad drugog, na temelju količine moći, ugleda I bogastva koje njihovi članovi poseduju.
Određeni društveni skupovi imaju zajedničke identitete, interese I načine života.
Međutim, društvena nejednakost može postojati I bez društvenih slojeva.
Najpre da ukažem na oblike društvene nejednakosti kroz istoriju.
Prvo smo imali ropstvo ili robovlasništvo.
To je takav oblik društvene stratifikacije u kojem smo imali podelu na malobrojne vlasnike robova i robove, vlasničku robu. Vlasnici su imali potpunu vlast u svojim rukama. Imali su zemlju, žene, robove, sve je to ulazilo u njihov posed. Robovi, sa druge strane, nisu imali ništa, osim radne snage koju su ’poklanjali’ vlasnicima...
SADRŽAJ:
1) Uvod
2) Veberov pogled na nejednakost
3) Marksistički, klasni pristup stratifikaciji
4) Funkcionalistički, statusni pristup stratifikaciji
5) Elitistički pristup stratifikaciji
6) Teorija klase Erika Olina Rajta
7) Primeri nejdenakosti u svetu
8) Zaključak
9) Literatura
Ljudsko društvo nikada nije bilo jedinstveno. Još je Aristotel dao svoju definiciju nejednakosti : smatrao je da društvene nejednakosti među ljudima proističu iz prirodnih nejednakosti, odnosno da se svaki čovek rađa kao rob ili kao slobodan građanin.
Nasuport njemu strarogrčki filosofi, sofisti smatraju da su svi ljudi po prirodi slobodni i jednaki, a da ih društvo čini neslobodnim i nejednakim. U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta nejednakosti, što, prema elitistima, naročito važi za moć I ugled! Po Marksistima, uzrok društvene strtifikacije je različit ekonomski položaj ljudi koji proizilazi iz njihovog različitog svojinskog statusa. Moć je stupanj do kojeg pojedinci ili skupovi mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez njihovog pristanka, dok se ugled odnosi na količinu poštovanja ili časti povezanih sa društvenim položajem, osobinama pojedinca I načinom života. Upravo je razlika u ugledu između ljudi predstavljala funkcionalni pogled na stratifikaciju.
Termin društvena nejednakost se odnosi na postojanje društveno stvorenih nejednakosti. Društvena stratifikacija znači postojanje društvenih skupova koji su rangirani jedan iznad drugog, na temelju količine moći, ugleda I bogastva koje njihovi članovi poseduju.
Određeni društveni skupovi imaju zajedničke identitete, interese I načine života.
Međutim, društvena nejednakost može postojati I bez društvenih slojeva.
Najpre da ukažem na oblike društvene nejednakosti kroz istoriju.
Prvo smo imali ropstvo ili robovlasništvo.
To je takav oblik društvene stratifikacije u kojem smo imali podelu na malobrojne vlasnike robova i robove, vlasničku robu. Vlasnici su imali potpunu vlast u svojim rukama. Imali su zemlju, žene, robove, sve je to ulazilo u njihov posed. Robovi, sa druge strane, nisu imali ništa, osim radne snage koju su ’poklanjali’ vlasnicima...
SADRŽAJ:
1) Uvod
2) Veberov pogled na nejednakost
3) Marksistički, klasni pristup stratifikaciji
4) Funkcionalistički, statusni pristup stratifikaciji
5) Elitistički pristup stratifikaciji
6) Teorija klase Erika Olina Rajta
7) Primeri nejdenakosti u svetu
8) Zaključak
9) Literatura