17-06-2010, 07:21 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
KARL MARKS
Nemacka je u trecoj, cetvtoj i petoj deceniji XIX veka jos uvek bila zaostala, aristokratsko-junkerrska monarhija. Neaoleonovi ratovi su jasno pokazali njenu slabost u odnosu na najrazvijenenije zemlje tog vremena-Englesku i Francusku. Gradjanska klasa u Nemackoj nije mogla da izvrsi radikalan drustveni prevrat, a aristokratski vrhovi nisu ga zeleli. Pod pritiskom reakcionarnog režima, koji je pooštren posle Beckog kongresa (1815), Nemacka je propadala i ekonomski i društveno-politički. Ipak, takvo stanje nije moglo dugo trajati. Izvesne polovične reforme na selu i u gradu izazvale su brži uspon građanske klase, a propagiranje naprednih ideja slobode i demokratije postojalo je sve glasnije. Narocito je bio značajan polet industrije i trgovine u Rajnskoj pokrajni, iz koje poticu i Marks i Enegls, i u kojoj je inace bilo više slobode nego u drugim nemačkim pokrajnama zahvaljujuci tome što je Rajnska oblast relativno dugo bila u sastavu Napoleonovog carstva, i što su tragovi francuske revolucije u njoj bili živi. Julska revolucija u Parizu 1830. imala je snažnog odjeka u Nemačkoj. Nemačka građanska klasa istupila je s liberalnim i demokratskim zahtevima. Međutim, feudalni apsolutizam je još uvek bio dovoljno snažan da osujeti svaki ozbiljniji politički pokret građanske klase. Stoga je opozicija prema feudalno-aosolutističkoj monarhiji najviše ispoljavala u literaturi i filozofiji, dakle u onim oblastima gde se bar indirektno mogao napadati postojeći društveno-politički poredak. Napredna nemačka literatura i filozofija toga vremena oštro je kritikovala pre svega religiju, jer je ta kritika, po Marksovim recima, tada bila pretpostavka svake druge kritike...
KARL MARKS
Nemacka je u trecoj, cetvtoj i petoj deceniji XIX veka jos uvek bila zaostala, aristokratsko-junkerrska monarhija. Neaoleonovi ratovi su jasno pokazali njenu slabost u odnosu na najrazvijenenije zemlje tog vremena-Englesku i Francusku. Gradjanska klasa u Nemackoj nije mogla da izvrsi radikalan drustveni prevrat, a aristokratski vrhovi nisu ga zeleli. Pod pritiskom reakcionarnog režima, koji je pooštren posle Beckog kongresa (1815), Nemacka je propadala i ekonomski i društveno-politički. Ipak, takvo stanje nije moglo dugo trajati. Izvesne polovične reforme na selu i u gradu izazvale su brži uspon građanske klase, a propagiranje naprednih ideja slobode i demokratije postojalo je sve glasnije. Narocito je bio značajan polet industrije i trgovine u Rajnskoj pokrajni, iz koje poticu i Marks i Enegls, i u kojoj je inace bilo više slobode nego u drugim nemačkim pokrajnama zahvaljujuci tome što je Rajnska oblast relativno dugo bila u sastavu Napoleonovog carstva, i što su tragovi francuske revolucije u njoj bili živi. Julska revolucija u Parizu 1830. imala je snažnog odjeka u Nemačkoj. Nemačka građanska klasa istupila je s liberalnim i demokratskim zahtevima. Međutim, feudalni apsolutizam je još uvek bio dovoljno snažan da osujeti svaki ozbiljniji politički pokret građanske klase. Stoga je opozicija prema feudalno-aosolutističkoj monarhiji najviše ispoljavala u literaturi i filozofiji, dakle u onim oblastima gde se bar indirektno mogao napadati postojeći društveno-politički poredak. Napredna nemačka literatura i filozofija toga vremena oštro je kritikovala pre svega religiju, jer je ta kritika, po Marksovim recima, tada bila pretpostavka svake druge kritike...