17-06-2010, 06:59 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
HISTORIJSKI OSVRT
Klasičnim njemačkim idealizmom nazivamo filozofski pravac čiji su nosioci Kant, Fichte, Schelling i Hegel. On predstavlja kritičku sintezu sveg dosadašnjeg nastojanja filozofije novog vijeka, vrhunac građanske kulture uopće i ishodište sveg daljnjeg filozofskog razvoja do naših dana. Misli klasičnog njemačkog idealizma su indirektno povezane sa životom preko zadataka, koje je filozofiji postavila nova životna praksa građanskog društva, ali koja je u svojoj problematici uvjetovana istraživanjima i rezultatima tada aktuelne kulturno-filozofske problematike.
Filozofija je tada postigla najintezivniji razvoj u cjelokupnoj svojoj historiji u
vremenski relativno kratkom razdoblju, jer je od Kantove „Kritike čistog uma“ 1781.godine, do Hegelove smrti 1831.godine proteklo samo pedeset godina, pa bi se to doba moglo usporediti jedino s razdobljem najvećeg procvata grčke filozofije u Sokrata, Platona i Aristotela....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1. HISTORIJSKI OSVRT 4
2. ŽIVOT I DJELO GEORGA WILHELMA FRIEDRICHA HEGELA 6
Njegovi učenici su objavili i djela koja su nastala na način da su ih oni bilježili prilikom Hegelovih sveučilišnih predavanja. 6
3. RAZMIŠLJANJA O HISTORIJI 7
Hegel vidi tri glavne razvojne etape u dosadašnjem svjetskom dešavanju, a to su: orijentalna, grčko-rimska i germanska, koje bi odgovarale, u životu čovjeka, razvoju od dječaštva preko mladenaštva do muževne dobi i starosti. 9
Napredak se ogleda u razvoju «svijesti o slobodi». 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12
HISTORIJSKI OSVRT
Klasičnim njemačkim idealizmom nazivamo filozofski pravac čiji su nosioci Kant, Fichte, Schelling i Hegel. On predstavlja kritičku sintezu sveg dosadašnjeg nastojanja filozofije novog vijeka, vrhunac građanske kulture uopće i ishodište sveg daljnjeg filozofskog razvoja do naših dana. Misli klasičnog njemačkog idealizma su indirektno povezane sa životom preko zadataka, koje je filozofiji postavila nova životna praksa građanskog društva, ali koja je u svojoj problematici uvjetovana istraživanjima i rezultatima tada aktuelne kulturno-filozofske problematike.
Filozofija je tada postigla najintezivniji razvoj u cjelokupnoj svojoj historiji u
vremenski relativno kratkom razdoblju, jer je od Kantove „Kritike čistog uma“ 1781.godine, do Hegelove smrti 1831.godine proteklo samo pedeset godina, pa bi se to doba moglo usporediti jedino s razdobljem najvećeg procvata grčke filozofije u Sokrata, Platona i Aristotela....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1. HISTORIJSKI OSVRT 4
2. ŽIVOT I DJELO GEORGA WILHELMA FRIEDRICHA HEGELA 6
Njegovi učenici su objavili i djela koja su nastala na način da su ih oni bilježili prilikom Hegelovih sveučilišnih predavanja. 6
3. RAZMIŠLJANJA O HISTORIJI 7
Hegel vidi tri glavne razvojne etape u dosadašnjem svjetskom dešavanju, a to su: orijentalna, grčko-rimska i germanska, koje bi odgovarale, u životu čovjeka, razvoju od dječaštva preko mladenaštva do muževne dobi i starosti. 9
Napredak se ogleda u razvoju «svijesti o slobodi». 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 12