17-06-2010, 04:51 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Gi Debor (Guy Debord, 1931-1994), je bio boem, filozof, pisac, filmadžija, osnivač letrističke i situacionističke internacionale.
Gi Ernst Debor je rođen 28. decembra 1931. godine, u Parizu, u porodici uporašćenoj Velikom depresijom.
Debor se prvi put oglasio filmom pod nazivom Urlici u slavu de Sada (1952).
Autor nekoliko knjiga, niza tekstova objavljenih u glasilima Letrističke i Situacionističke internacionale, nekoliko eksperimentalnih filmskih ostvarenja i jedne društvene igre: Igre Rata. Njegova najpoznatija knjiga Društvo spektakla se prvi put pojavila u novembru 1967. godine u Parizu, a nemiri 1968. učinili su knjigu svetski poznatom.
Predmet ovog rada biće delo Društvo kapitala...
S A D R Ž A J
1 UVOD 3
2 Društvo kapitala 3
2.1 Vrhunac odvajanja 3
2.2 Roba kao spektakl 4
2.3 Privid jedinstva i podeljenosti 5
2.4 Proletarijat kao subjekt i predstava 6
2.5 Vreme i istorija 7
2.6 Spektakularno vreme 8
2.7 Upravljanje prostorom 9
2.8 Negacija i potrošnja u kulturi 9
2.9 Materijalizovna ideologija 10
3 ZAKLJUČAK 11
4 LITERATURA 12
Gi Debor (Guy Debord, 1931-1994), je bio boem, filozof, pisac, filmadžija, osnivač letrističke i situacionističke internacionale.
Gi Ernst Debor je rođen 28. decembra 1931. godine, u Parizu, u porodici uporašćenoj Velikom depresijom.
Debor se prvi put oglasio filmom pod nazivom Urlici u slavu de Sada (1952).
Autor nekoliko knjiga, niza tekstova objavljenih u glasilima Letrističke i Situacionističke internacionale, nekoliko eksperimentalnih filmskih ostvarenja i jedne društvene igre: Igre Rata. Njegova najpoznatija knjiga Društvo spektakla se prvi put pojavila u novembru 1967. godine u Parizu, a nemiri 1968. učinili su knjigu svetski poznatom.
Predmet ovog rada biće delo Društvo kapitala...
S A D R Ž A J
1 UVOD 3
2 Društvo kapitala 3
2.1 Vrhunac odvajanja 3
2.2 Roba kao spektakl 4
2.3 Privid jedinstva i podeljenosti 5
2.4 Proletarijat kao subjekt i predstava 6
2.5 Vreme i istorija 7
2.6 Spektakularno vreme 8
2.7 Upravljanje prostorom 9
2.8 Negacija i potrošnja u kulturi 9
2.9 Materijalizovna ideologija 10
3 ZAKLJUČAK 11
4 LITERATURA 12