16-06-2010, 03:06 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
Poslednjih nekoliko decenija dogodile su se mnoge značajne promene u komunikacionim tehnologijama - u upotrebu su ušle faks mašine, mobilni telefoni, satelitske antene, sistemi sa glasovnim porukama, kućni računari koji se povezuju sa poslovnim mrežama i Internetom.
Rezultat tesne veze računarske i komunikacione tehnologije danas su telekomunikacije, tj. elektronski prenos podataka svih vrsta - teksta, grafike, video, zvuka, preko različitih komunikacionih kanala kao što su javne telefonske mreže, privatne kablovske linije, mikrotalasne linije, satelitski prenos. Tako se dolazi do telekomunikacionih ili računarskih mreža. Većina preduzeća postavila je svoje informatičke resurse na mreže, a sve veći deo poslovanja, bankarstva, obrazovanja, obavlja se preko mreža. Zato ćemo prvo opisati šta je računarska mreža, koje su vrste mreža i na koji način one funkcionišu.
Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegom Complex Number Calculator u New Yorku, te također primio rezultate istim putem. Tek 1964. godine, istraživali sa Dartmoutha su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima.
Sve današnje mreže su na neki način bazirane na Open Systems Interconection standardu. OSI je razvijen 1984. godine od strane International Organization for Standardization (ISO) koja je predstavljala otprilike 130 država. Srž se sastoji od OSI referentnog modela, skupa sedam slojeva koji određuje različite etape kroz koje podaci moraju proći od jednog uređaja do drugog u nekoj računarskoj mreži.
Rani razvoj LAN, MAN i WAN mreža bio je haotičan u mnogim pogledima. Rane 80.-e godine prošlog stoljeća donijele su ogromno povećanje u broju i veličini mreža. Kako su s vremenom velike kompanije shvaćale da umrežavanjem povećavaju dobit, a smanjuju troškove, dodavale su se nove mreže, povećavale postojeće, a sve je to u stopu pratilo i tehnološki razvoj mreža.
Sredinom 80.-ih ove kompanije su polako počele osjećati poteškoće zbog učinjenih proširenja. Postajalo je sve teže i teže "natjerati" mreže koje su koristile različite specifikacije i implementacije da međusobno komuniciraju. Polako su te velike kompanije uviđale da se moraju odmaknuti od tzv. proprietary rješenja (rješenja proizvedena od različitih firmi, svako svojstveno na svoj način, najčešće međusobno nekompatibilno), a usmjeriti se prema tzv. otvorenim rješenjima.
Da bi se riješilo to pitanje zatvorenosti naspram otvorenosti, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO, International Organization for Standardization) istraživala je različite mrežne sheme. Kao rezultat tog razvoja, ISO je stvorio mrežni model koji bi trebao pomoći proizvođačima mrežne opreme da stvori mreže koje će biti u mogućnosti funkcionirati sa ostalim mrežama.
ARPAnet je bio zatvorena mreža, kojoj je moglo da se pristupi povezivajem sa IMP komutatorom. Tokom sedamdesetih godina javljaju se mreže sa komutiranjem paketa, kao što su:
• ALOHAnet
• Telenet
• Cyclades
• Tymnet
• SNA (IBM-ova mreža)
Broj mreža se neprestano povećavao. Za opis povezivanja povezivanja mreža počeo je da se upotrebljava termin interneting (internetting).
Mreža ARPAnet je devedesetih godina prestala da postoji, NSFNT dobija ulogu mreže okosnice koja je povezala regionalne mreže u SAD i nacionalne prekookeanske mreže. Najvažniji događaj je pojava WWW-a (World Wide Web)), koji je internet učinio dostupnim milionima ljudi širom Zemlje.
Svakom aktivnošću na mreži kojom se podrazumeva komunikacija dva ili više entiteta upravlja protokol.
Protokol definiše format i redosled poruka koje se razmenjuju između dva ili viđe komunicirajućih entiteta, kao i akcije koje se preduzimaju nakom slanja ili prijema poruke ili nekog drugog dogadjaja.
Najpoznatiji protokoli su:
• Bluetooth
• Ethernet
• FDDI
• IEEE 1394 (FireWire, iLink)
• Frame relay
• IEEE 802.11
• IPX
• Point-to-Point
• TCP/IP
• TCP
• Token Ring
• UDP
Koliko računar vredi, ako je izolovan, tj. ako nije povezan u mrežu? Kod neumreženih računara, zajedničko korišćenje datoteka i resursa znači kopiranje datoteka na disketu ili CD-RW disk i fizičko prenošenje desketa do nekog drugog sistema. Na primer, kod kuće radite na nekom dokumentu koji ćete odštampati na posao. Da bi preneli dokument u računar koji se nalazi u vašoj kancelariji morate ga kopirati i fizički preneti što je naporno i vremenski vam treba duže vremena. Kada biste imali mogućnost da ''povežete'' računare, svojim datotekama biste mogli pristupiti s nekog drugog mesta.
U tom slučaju dokument uradite kod kuće i pošaljete ga na posao. Na ovom principu je zasnovana Računarska mreža ( engl. computer network, ili samo network) - više računara je međusobno povezano radi zajedničkog korišćenja datoteka, resursa, pa čak i aplikacija.
Računarska mreža je sistem koji se sastoji od skupa računarskih hardverskih komponenti, međusobno povezanih komunikacionom opremom (opremom za povezivanje) preko komunikacionog kanala , i snabdeven odgovarajućim softverom kojim se ostvaruje kontrola funkcionisanja sistema tako da je omogućen prenos podataka različitih tipova, kao i zajedničko korišćenje nekog uređaja.
1 UVOD 3
1.1 Veličina mreže 6
1.2 Lokalna računarska mreža ( engl. Lokal Area Network, LAN ) 6
1.2.1 Osi referentni model 6
1.2.2 Aplikacijski sloj 7
1.2.3 Prezentacijski sloj 7
1.2.4 Sjednički sloj 8
1.2.5 Prenosni sloj 8
1.2.6 Mrežni sloj 8
1.2.7 Podatkovni sloj 8
1.2.8 Fizički sloj 9
1.2.9 Klijent-server 9
1.2.10 Ravnopravna mreža 9
1.3 Lan mreže ( local area network)-upotreba u savremenom biznisu 10
1.3.1 Veze između zgrada 10
1.3.2 Nomadski pristup 10
1.3.3 Ad Hoc mreža 11
1.3.4 Half-duplex 11
1.3.5 Full-duplex 12
1.3.6 Hub 12
1.3.7 Switch 12
1.3.8 Repetitori 13
1.3.9 Razvodnici 13
1.3.10 Mrežni mostovi 14
1.3.11 Kablovi 14
1.3.12 Usmerivači 15
1.3.13 Mrežni prolaz 17
1.4 Karakterisitike mrežnog planiranja 17
1.5 Lan mreža u savremenom biznisu 17
1.5.1 IT Trendovi u distribuiranim kompanijama 18
1.6 LAN/WAN mreže u savremenom biznisu 21
1.7 Upotreba računarskih mreža-LAN u savremenom biznisu 21
1.7.1 Centralizacija 22
1.7.2 Zaštita 22
1.7.3 Nedostaci računarskih mreža-LAN u biznisu 22
1.8 Nastanak i razvoj LAN mreža 22
1.9 Značaj korištenja LAN mreže u savremenom biznisu 23
1.9.1 E-obrazovanje 23
1.9.2 E-zdravstvo 24
1.9.3 E-poslovanje i e-bankarstvo 24
2 ZAKLJUČAK 25
3 LITERATURA 26
Poslednjih nekoliko decenija dogodile su se mnoge značajne promene u komunikacionim tehnologijama - u upotrebu su ušle faks mašine, mobilni telefoni, satelitske antene, sistemi sa glasovnim porukama, kućni računari koji se povezuju sa poslovnim mrežama i Internetom.
Rezultat tesne veze računarske i komunikacione tehnologije danas su telekomunikacije, tj. elektronski prenos podataka svih vrsta - teksta, grafike, video, zvuka, preko različitih komunikacionih kanala kao što su javne telefonske mreže, privatne kablovske linije, mikrotalasne linije, satelitski prenos. Tako se dolazi do telekomunikacionih ili računarskih mreža. Većina preduzeća postavila je svoje informatičke resurse na mreže, a sve veći deo poslovanja, bankarstva, obrazovanja, obavlja se preko mreža. Zato ćemo prvo opisati šta je računarska mreža, koje su vrste mreža i na koji način one funkcionišu.
Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegom Complex Number Calculator u New Yorku, te također primio rezultate istim putem. Tek 1964. godine, istraživali sa Dartmoutha su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom sa priključenim terminalima.
Sve današnje mreže su na neki način bazirane na Open Systems Interconection standardu. OSI je razvijen 1984. godine od strane International Organization for Standardization (ISO) koja je predstavljala otprilike 130 država. Srž se sastoji od OSI referentnog modela, skupa sedam slojeva koji određuje različite etape kroz koje podaci moraju proći od jednog uređaja do drugog u nekoj računarskoj mreži.
Rani razvoj LAN, MAN i WAN mreža bio je haotičan u mnogim pogledima. Rane 80.-e godine prošlog stoljeća donijele su ogromno povećanje u broju i veličini mreža. Kako su s vremenom velike kompanije shvaćale da umrežavanjem povećavaju dobit, a smanjuju troškove, dodavale su se nove mreže, povećavale postojeće, a sve je to u stopu pratilo i tehnološki razvoj mreža.
Sredinom 80.-ih ove kompanije su polako počele osjećati poteškoće zbog učinjenih proširenja. Postajalo je sve teže i teže "natjerati" mreže koje su koristile različite specifikacije i implementacije da međusobno komuniciraju. Polako su te velike kompanije uviđale da se moraju odmaknuti od tzv. proprietary rješenja (rješenja proizvedena od različitih firmi, svako svojstveno na svoj način, najčešće međusobno nekompatibilno), a usmjeriti se prema tzv. otvorenim rješenjima.
Da bi se riješilo to pitanje zatvorenosti naspram otvorenosti, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO, International Organization for Standardization) istraživala je različite mrežne sheme. Kao rezultat tog razvoja, ISO je stvorio mrežni model koji bi trebao pomoći proizvođačima mrežne opreme da stvori mreže koje će biti u mogućnosti funkcionirati sa ostalim mrežama.
ARPAnet je bio zatvorena mreža, kojoj je moglo da se pristupi povezivajem sa IMP komutatorom. Tokom sedamdesetih godina javljaju se mreže sa komutiranjem paketa, kao što su:
• ALOHAnet
• Telenet
• Cyclades
• Tymnet
• SNA (IBM-ova mreža)
Broj mreža se neprestano povećavao. Za opis povezivanja povezivanja mreža počeo je da se upotrebljava termin interneting (internetting).
Mreža ARPAnet je devedesetih godina prestala da postoji, NSFNT dobija ulogu mreže okosnice koja je povezala regionalne mreže u SAD i nacionalne prekookeanske mreže. Najvažniji događaj je pojava WWW-a (World Wide Web)), koji je internet učinio dostupnim milionima ljudi širom Zemlje.
Svakom aktivnošću na mreži kojom se podrazumeva komunikacija dva ili više entiteta upravlja protokol.
Protokol definiše format i redosled poruka koje se razmenjuju između dva ili viđe komunicirajućih entiteta, kao i akcije koje se preduzimaju nakom slanja ili prijema poruke ili nekog drugog dogadjaja.
Najpoznatiji protokoli su:
• Bluetooth
• Ethernet
• FDDI
• IEEE 1394 (FireWire, iLink)
• Frame relay
• IEEE 802.11
• IPX
• Point-to-Point
• TCP/IP
• TCP
• Token Ring
• UDP
Koliko računar vredi, ako je izolovan, tj. ako nije povezan u mrežu? Kod neumreženih računara, zajedničko korišćenje datoteka i resursa znači kopiranje datoteka na disketu ili CD-RW disk i fizičko prenošenje desketa do nekog drugog sistema. Na primer, kod kuće radite na nekom dokumentu koji ćete odštampati na posao. Da bi preneli dokument u računar koji se nalazi u vašoj kancelariji morate ga kopirati i fizički preneti što je naporno i vremenski vam treba duže vremena. Kada biste imali mogućnost da ''povežete'' računare, svojim datotekama biste mogli pristupiti s nekog drugog mesta.
U tom slučaju dokument uradite kod kuće i pošaljete ga na posao. Na ovom principu je zasnovana Računarska mreža ( engl. computer network, ili samo network) - više računara je međusobno povezano radi zajedničkog korišćenja datoteka, resursa, pa čak i aplikacija.
Računarska mreža je sistem koji se sastoji od skupa računarskih hardverskih komponenti, međusobno povezanih komunikacionom opremom (opremom za povezivanje) preko komunikacionog kanala , i snabdeven odgovarajućim softverom kojim se ostvaruje kontrola funkcionisanja sistema tako da je omogućen prenos podataka različitih tipova, kao i zajedničko korišćenje nekog uređaja.
1 UVOD 3
1.1 Veličina mreže 6
1.2 Lokalna računarska mreža ( engl. Lokal Area Network, LAN ) 6
1.2.1 Osi referentni model 6
1.2.2 Aplikacijski sloj 7
1.2.3 Prezentacijski sloj 7
1.2.4 Sjednički sloj 8
1.2.5 Prenosni sloj 8
1.2.6 Mrežni sloj 8
1.2.7 Podatkovni sloj 8
1.2.8 Fizički sloj 9
1.2.9 Klijent-server 9
1.2.10 Ravnopravna mreža 9
1.3 Lan mreže ( local area network)-upotreba u savremenom biznisu 10
1.3.1 Veze između zgrada 10
1.3.2 Nomadski pristup 10
1.3.3 Ad Hoc mreža 11
1.3.4 Half-duplex 11
1.3.5 Full-duplex 12
1.3.6 Hub 12
1.3.7 Switch 12
1.3.8 Repetitori 13
1.3.9 Razvodnici 13
1.3.10 Mrežni mostovi 14
1.3.11 Kablovi 14
1.3.12 Usmerivači 15
1.3.13 Mrežni prolaz 17
1.4 Karakterisitike mrežnog planiranja 17
1.5 Lan mreža u savremenom biznisu 17
1.5.1 IT Trendovi u distribuiranim kompanijama 18
1.6 LAN/WAN mreže u savremenom biznisu 21
1.7 Upotreba računarskih mreža-LAN u savremenom biznisu 21
1.7.1 Centralizacija 22
1.7.2 Zaštita 22
1.7.3 Nedostaci računarskih mreža-LAN u biznisu 22
1.8 Nastanak i razvoj LAN mreža 22
1.9 Značaj korištenja LAN mreže u savremenom biznisu 23
1.9.1 E-obrazovanje 23
1.9.2 E-zdravstvo 24
1.9.3 E-poslovanje i e-bankarstvo 24
2 ZAKLJUČAK 25
3 LITERATURA 26