15-06-2010, 10:09 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
UNIX je stabilan operativni sistem visokih performansi, pogodan za izvršavanje velikog broja različitih zadataka. Kao takav, dostupan je već trideset godina za brojne računarske arhitekture. Većina velikih svetskih proizvođača računara razvija sopstvenu komercijalnu varijantu UNIX operativnog sistema, poput SCO, HP-UX, IBM AIX i Sun Solaris. Alternativa kvalitetnim, ali relativno skupim UNIX operativnim sistemima je Linux, koji zadržava većinu dobrih osobina UNIX sistema, a dodatno se odlikuje raspoloživim izvornim kodom i praktično besplatnim korišćenjem.
Zahvaljujući intuitivnom, userfriendly grafičkom okruženju, Linux se može koristiti kao operativni sistem na radnim stanicama. Takođe, može se koristiti i kao operativni sistem na serverima u LAN i WAN mrežama, gde mu može biti dodeljena uloga servera za fajlove, web i mail servera, mrežne skretnice (rutera) ili mrežne barijere (firewall uređaja).
Prilikom instalacije Linux operativnog sistema instalacioni program kreira određeni broj sistem fajlova, formira aktivno UNIX stablo, a zatim započinje kopiranje softverskih paketa sa instalacionih medija. Neki paketi koji se isporučuju uz standardne Linux distribucije predstavljaju konačne verzije paketa, dok se drugi nalaze u fazi testiranja i kao takvi nisu najpouzdaniji. Takođe, neki paketi se ne isporučuju uz sve distribucije iako su besplatni. Nakon pojavljivanja konačne (ili nove) verzije, paket se može preuzeti sa Interneta i instalirati na sistem.
Bilo kakva automatska obrada informacija zahteva najmanje tri stvari: hardver koji će procesirati informacije (računar), program za obradu informacija i same informacije. Da bi program mogao da se izvršava na računaru i obradi informacije na onaj način na koji korisnici to očekuju, potrebno je programu obezbediti odgovarajuće "uslove za rad".
Dodatno, neki programi mogu zahtevati da na sistem budu instalirani i drugi softverski paketi, bez kojih upotreba samih programa nije moguća.
Poslovni paket je skup programa sa velikim izborom alatki za poslovnu i drugu primjenu.
Najviše korišteni poslovni paketi su:
-OpenOffice (http://www.openoffice.org)
Office paket nastao na temelju StarOffice-a. Za razliku od mnogih Office paketa, ovaj će stvarno zadovoljiti većinu korisnika.
OpenOffice aplikacije su:
• OpenOffice Writer
• OpenOffice Spreadsheet (Calc)
• OpenOffice Presenter (Impress)
• OpenOffice Math i Draw
-Koffice (http://www.koffice.org)
KOffice je integrisani office paket za KDE (K Desktop Environment) koji se sastoji od nekoliko aplikacija. Budući da je baziran na KParts modelu, KOffice pruža interakciju između svih svojih komponenti. Na primjer, moguće je jednostavno tablicu iz KSpread-a prebaciti u KWord (ovo je prost primjer).
Aplikacije koje čine KOffice su:
• Kword
• Kspread
• Kpresenter
• Kivio, Kchart, Kontour i Kformula
-GNOME Office (http://www.gnome.org)
GNOME Office je projekt kojem je cilj koordinirati razvoj Office aplikacija za Gnome desktop interfejs. Najvažniji predstavnici tih aplikacija su AbiWord (editor teksta), Gnumeric (tablični digitron), Dia (program za crtanje dijagrama) i GIMP (program za obradu slike).
GNOME Office aplikacije:
• Abi Word
• Gnumeric
• Dia
• GIMP
2. OpenOffice
2.1. Uvod
OpenOffice je trenutno najnapredniji i najstabilniji besplatni poslovni paket koji radi pod Linux operativnim sistemom. U sklopu ovog paketa sadržani su alati za obradu teksta (Writer), tablični kalkulator (Calc), prezentacijski alat (Impress), alat za pisanje formula (Math) i jednostavan alat za vektorsko crtanje (Draw). Nekadašnja velika nestabilnost i glomaznost ovog paketa svedeni su gotovo na minimum, a istodobno je poboljšana kompatibilnost sa Microsoft Office paketom, čiji su formati u potpunosti podržani za sve verzije (95, 97, 2000, XP). Instalacija OpenOffice paketa je jednostavna, a od verzije Mandrake Linux-a 8.2 ovaj paket dolazi uključen u distribuciju, što dodatno olakšava postupak instalacije.
2.2. Instalacija
Ukoliko se koristi Mandrake 8.2 distribucija Linux-a, OpenOffice je moguće instalirati pomoću Software Manager-a, dok se za ostale distribucije paket ručno instalira iz foldera install641D_linux_intel.tar.gz koja se nalazi na CD-u s besplatnim softverom priloženim uz ovu dokumentaciju. Najnovija verzija OpenOffice paketa kao i najnovije vijesti vezane uz razvoj paketa mogu se pronaći na zvaničnoj stranici programa http://www.OpenOffice.org.
Budući da su dijelovi OpenOffice-a pisani u Java programskom jeziku, prije ručne instalacije paketa potrebno je instalirati JRE (Java Runtime Enviroment) paket (j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin) koji se takođe nalazi na priloženom CD-u, a može se pronaći i na adresi http://java.sun.com/products/jdk/1.2/jre/index.html. Na istoj adresi nalaze se i detaljnije upute za instalaciju ovog paketa. Instalacija JRE-a nije potrebno za rad OpenOffice paketa, ali u tom slučaju neke opcije u programima neće biti dostupne.
Za instalaciju JRE paketa potrebno je prijaviti se na sistem kao root korisnik i u folderu u kojem se nalazi paket upisati u sledeću naredbu:
# ./j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin
Nakon što dobije potvrdan odgovor od korisnika u vezi licencnog ugovora (potrebno je upisati yes), binary folder će se sam instalirati u podfolder jre1.3.1_02/. Ukoliko prilikom pokušaja pokretanja binary fajla sistem javi poruku "Permission denied", potrebno je izdati naredbu:
# chmod 777 j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin
i ponovo pokušati pokrenuti binary fajl.
Nakon uspješno instaliranog JRE-a može se instalirati OpenOffice. Paket install641D_linux_intel.tar.gz potrebno je otpakovati naredbom
# tar -xzvf install641D_linux_intel.tar.gz
U novonastalom folderu (normal/)potrebno je pokrenuti fajl setup koja će pokrenuti grafički wizard za instalaciju (Slika 2.1.)
1. UVOD 4
2. OpenOffice 6
2.1. Uvod 6
2.2. Instalacija 6
2.3. OpenOffice Writer 8
2.4. OpenOffice Spreadsheet (Calc) 10
2.5. OpenOffice Presenter (Impress) 11
2.6. OpenOffice Math i Draw 12
2.7. Podešavanje štampača i fontova 13
2.8. Zaključak 13
3. Koffice 14
3.1. Instalacija 15
3.2. Kword 15
3.3. Kspread 17
3.4. Kpresenter 18
3.5. Kivio, KChart i Kontour i KFormula 19
3.6. Zaključak 22
4. GNOME Office 23
4.1. AbiWord 23
4.1.1. Instalacija i pokretanje 23
4.1.2. Korištenje 23
4.2. Gnumeric 24
4.2.1. Instalacija i pokretanje 24
4.2.2. Korištenje 24
4.3. Dia 25
4.3.1. Instalacija i pokretanje 25
4.3.2. Korištenje 26
4.4. Zaključak 27
5. Literatura 28
UNIX je stabilan operativni sistem visokih performansi, pogodan za izvršavanje velikog broja različitih zadataka. Kao takav, dostupan je već trideset godina za brojne računarske arhitekture. Većina velikih svetskih proizvođača računara razvija sopstvenu komercijalnu varijantu UNIX operativnog sistema, poput SCO, HP-UX, IBM AIX i Sun Solaris. Alternativa kvalitetnim, ali relativno skupim UNIX operativnim sistemima je Linux, koji zadržava većinu dobrih osobina UNIX sistema, a dodatno se odlikuje raspoloživim izvornim kodom i praktično besplatnim korišćenjem.
Zahvaljujući intuitivnom, userfriendly grafičkom okruženju, Linux se može koristiti kao operativni sistem na radnim stanicama. Takođe, može se koristiti i kao operativni sistem na serverima u LAN i WAN mrežama, gde mu može biti dodeljena uloga servera za fajlove, web i mail servera, mrežne skretnice (rutera) ili mrežne barijere (firewall uređaja).
Prilikom instalacije Linux operativnog sistema instalacioni program kreira određeni broj sistem fajlova, formira aktivno UNIX stablo, a zatim započinje kopiranje softverskih paketa sa instalacionih medija. Neki paketi koji se isporučuju uz standardne Linux distribucije predstavljaju konačne verzije paketa, dok se drugi nalaze u fazi testiranja i kao takvi nisu najpouzdaniji. Takođe, neki paketi se ne isporučuju uz sve distribucije iako su besplatni. Nakon pojavljivanja konačne (ili nove) verzije, paket se može preuzeti sa Interneta i instalirati na sistem.
Bilo kakva automatska obrada informacija zahteva najmanje tri stvari: hardver koji će procesirati informacije (računar), program za obradu informacija i same informacije. Da bi program mogao da se izvršava na računaru i obradi informacije na onaj način na koji korisnici to očekuju, potrebno je programu obezbediti odgovarajuće "uslove za rad".
Dodatno, neki programi mogu zahtevati da na sistem budu instalirani i drugi softverski paketi, bez kojih upotreba samih programa nije moguća.
Poslovni paket je skup programa sa velikim izborom alatki za poslovnu i drugu primjenu.
Najviše korišteni poslovni paketi su:
-OpenOffice (http://www.openoffice.org)
Office paket nastao na temelju StarOffice-a. Za razliku od mnogih Office paketa, ovaj će stvarno zadovoljiti većinu korisnika.
OpenOffice aplikacije su:
• OpenOffice Writer
• OpenOffice Spreadsheet (Calc)
• OpenOffice Presenter (Impress)
• OpenOffice Math i Draw
-Koffice (http://www.koffice.org)
KOffice je integrisani office paket za KDE (K Desktop Environment) koji se sastoji od nekoliko aplikacija. Budući da je baziran na KParts modelu, KOffice pruža interakciju između svih svojih komponenti. Na primjer, moguće je jednostavno tablicu iz KSpread-a prebaciti u KWord (ovo je prost primjer).
Aplikacije koje čine KOffice su:
• Kword
• Kspread
• Kpresenter
• Kivio, Kchart, Kontour i Kformula
-GNOME Office (http://www.gnome.org)
GNOME Office je projekt kojem je cilj koordinirati razvoj Office aplikacija za Gnome desktop interfejs. Najvažniji predstavnici tih aplikacija su AbiWord (editor teksta), Gnumeric (tablični digitron), Dia (program za crtanje dijagrama) i GIMP (program za obradu slike).
GNOME Office aplikacije:
• Abi Word
• Gnumeric
• Dia
• GIMP
2. OpenOffice
2.1. Uvod
OpenOffice je trenutno najnapredniji i najstabilniji besplatni poslovni paket koji radi pod Linux operativnim sistemom. U sklopu ovog paketa sadržani su alati za obradu teksta (Writer), tablični kalkulator (Calc), prezentacijski alat (Impress), alat za pisanje formula (Math) i jednostavan alat za vektorsko crtanje (Draw). Nekadašnja velika nestabilnost i glomaznost ovog paketa svedeni su gotovo na minimum, a istodobno je poboljšana kompatibilnost sa Microsoft Office paketom, čiji su formati u potpunosti podržani za sve verzije (95, 97, 2000, XP). Instalacija OpenOffice paketa je jednostavna, a od verzije Mandrake Linux-a 8.2 ovaj paket dolazi uključen u distribuciju, što dodatno olakšava postupak instalacije.
2.2. Instalacija
Ukoliko se koristi Mandrake 8.2 distribucija Linux-a, OpenOffice je moguće instalirati pomoću Software Manager-a, dok se za ostale distribucije paket ručno instalira iz foldera install641D_linux_intel.tar.gz koja se nalazi na CD-u s besplatnim softverom priloženim uz ovu dokumentaciju. Najnovija verzija OpenOffice paketa kao i najnovije vijesti vezane uz razvoj paketa mogu se pronaći na zvaničnoj stranici programa http://www.OpenOffice.org.
Budući da su dijelovi OpenOffice-a pisani u Java programskom jeziku, prije ručne instalacije paketa potrebno je instalirati JRE (Java Runtime Enviroment) paket (j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin) koji se takođe nalazi na priloženom CD-u, a može se pronaći i na adresi http://java.sun.com/products/jdk/1.2/jre/index.html. Na istoj adresi nalaze se i detaljnije upute za instalaciju ovog paketa. Instalacija JRE-a nije potrebno za rad OpenOffice paketa, ali u tom slučaju neke opcije u programima neće biti dostupne.
Za instalaciju JRE paketa potrebno je prijaviti se na sistem kao root korisnik i u folderu u kojem se nalazi paket upisati u sledeću naredbu:
# ./j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin
Nakon što dobije potvrdan odgovor od korisnika u vezi licencnog ugovora (potrebno je upisati yes), binary folder će se sam instalirati u podfolder jre1.3.1_02/. Ukoliko prilikom pokušaja pokretanja binary fajla sistem javi poruku "Permission denied", potrebno je izdati naredbu:
# chmod 777 j2re-1_3_1_02-linux-i386.bin
i ponovo pokušati pokrenuti binary fajl.
Nakon uspješno instaliranog JRE-a može se instalirati OpenOffice. Paket install641D_linux_intel.tar.gz potrebno je otpakovati naredbom
# tar -xzvf install641D_linux_intel.tar.gz
U novonastalom folderu (normal/)potrebno je pokrenuti fajl setup koja će pokrenuti grafički wizard za instalaciju (Slika 2.1.)
1. UVOD 4
2. OpenOffice 6
2.1. Uvod 6
2.2. Instalacija 6
2.3. OpenOffice Writer 8
2.4. OpenOffice Spreadsheet (Calc) 10
2.5. OpenOffice Presenter (Impress) 11
2.6. OpenOffice Math i Draw 12
2.7. Podešavanje štampača i fontova 13
2.8. Zaključak 13
3. Koffice 14
3.1. Instalacija 15
3.2. Kword 15
3.3. Kspread 17
3.4. Kpresenter 18
3.5. Kivio, KChart i Kontour i KFormula 19
3.6. Zaključak 22
4. GNOME Office 23
4.1. AbiWord 23
4.1.1. Instalacija i pokretanje 23
4.1.2. Korištenje 23
4.2. Gnumeric 24
4.2.1. Instalacija i pokretanje 24
4.2.2. Korištenje 24
4.3. Dia 25
4.3.1. Instalacija i pokretanje 25
4.3.2. Korištenje 26
4.4. Zaključak 27
5. Literatura 28