15-06-2010, 12:24 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
TEMA:"Volja za moć"- Fridrih Niče
Fridrih Niče je jedan od najpoznatijih filozofa druge polovine XIX vijeka. Rodio se 15. oktobra 1844. godine u Rekenu, blizu Licene u Saksonskoj, kao sin lokalnog protestantskog paroha. Kao dječak ostao je bez oca, pa su njegovi prešli u Hamburg.Godine 1858, stupio je u čuvenu srednju školu u Pforti, a 1864 na univerzitet u Bonu. Svoju prvobitnu namjeru za teologiju, zamijenio je prelaskom na klasičnu filozofiju. Studirao je u Bonu, a sa prelaskom svog profesora Ričla prelazi i on u Lajpcig. Tu se prvi put 1865. upoznaje sa spisima Šopenhauera, koji je imao presudan značaj za formiranje njegovog duha. U Lajpcigu se upoznao sa Rihardom Vagnerom, čovjekom koji je za njega predstavljao jedan od najkrupnijih događaja njegovog života, sa čijim je imenom Ničeovo vezom nerazdvojno. U studijama, Niči je pokazao izvanredne uspjehe, tako da je 1869 god., dakle sa 24 godine života bio izabran za vanrednog profesora na univerzitetu u Bazelu. U njemačko - francuskom ratu od 1870 - 1871 god. učestvovao je kao bolničar. Uskoro, 1873 god., počinje Ničeova bolest, prvenstveno nervno - psihičke prirode, koja ga prati, često se pojačavajući i otežavajući mu svaki rad, sve do smrti. Pa ipak, on je, zahvaljujući velikim naporima i izvanrednoj duhovnoj snazi, uspio da intezivno radi i stvara sve do 1889 god., kada je dobio jedan teški nervni slom, posle kojega je proživio u duhovnoj tami sve do 25 avgusta 1900 godine. Tada je okončao njegov tjelesni, patnički život....
TEMA:"Volja za moć"- Fridrih Niče
Fridrih Niče je jedan od najpoznatijih filozofa druge polovine XIX vijeka. Rodio se 15. oktobra 1844. godine u Rekenu, blizu Licene u Saksonskoj, kao sin lokalnog protestantskog paroha. Kao dječak ostao je bez oca, pa su njegovi prešli u Hamburg.Godine 1858, stupio je u čuvenu srednju školu u Pforti, a 1864 na univerzitet u Bonu. Svoju prvobitnu namjeru za teologiju, zamijenio je prelaskom na klasičnu filozofiju. Studirao je u Bonu, a sa prelaskom svog profesora Ričla prelazi i on u Lajpcig. Tu se prvi put 1865. upoznaje sa spisima Šopenhauera, koji je imao presudan značaj za formiranje njegovog duha. U Lajpcigu se upoznao sa Rihardom Vagnerom, čovjekom koji je za njega predstavljao jedan od najkrupnijih događaja njegovog života, sa čijim je imenom Ničeovo vezom nerazdvojno. U studijama, Niči je pokazao izvanredne uspjehe, tako da je 1869 god., dakle sa 24 godine života bio izabran za vanrednog profesora na univerzitetu u Bazelu. U njemačko - francuskom ratu od 1870 - 1871 god. učestvovao je kao bolničar. Uskoro, 1873 god., počinje Ničeova bolest, prvenstveno nervno - psihičke prirode, koja ga prati, često se pojačavajući i otežavajući mu svaki rad, sve do smrti. Pa ipak, on je, zahvaljujući velikim naporima i izvanrednoj duhovnoj snazi, uspio da intezivno radi i stvara sve do 1889 god., kada je dobio jedan teški nervni slom, posle kojega je proživio u duhovnoj tami sve do 25 avgusta 1900 godine. Tada je okončao njegov tjelesni, patnički život....