12-06-2010, 03:39 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Ljudi nisu samo racionalna bisa koja bi svoje postupke preduzimanja iskljucivo na osnovu razmisljanja i zakljucivanja o tome kako je najpogodnije da postupaju. Na te postupke uticu u velikoj meri emocije. One ustvari predstavljaju jedan od osnovnih dozivljaja sopstvene licnosti. Postoji veliki broj raznih osecanja i naz jezik, kao i svi jezici, poznaje mnoge izraze kojima se izrazavaju emocije i razliciti dozivljaji gde su emocije sopstveni deo. Radost, zalost, ljubav, saucesce, simpatija, ponos, stid, zahvalnost, briga, nada - samo su neki od mnogobrojnih izraza za razlicita emocionalna stanja. U psihologiji kao i u svakoj nauci nastoji se da se veliki broj pojava prikaze i upozna ukazivanjem na ono sto je tim pojavama zajednicko. Takodje, nastoji se da se utvrdi ono sto je opste i sto predstavlja zakonitost u emocionalnom ponasanju.
POJAVA I RAZVOJ EMOCIJA
Emocije pocinju da se javljaju jos u ranom detinjstvu tj. u najranijem razvoju deteta. Posle radjanja deteta javlja se najpre opste i difuzno stanje rzbudjenosti. Iz tog stanja postepeno se izdvajaju emocije. Na uzrastu od 1-3 meseca izdvajaju se dve emocije - opste stanje prijatnosti i opste stanje neprijatnosti. Kasnije se iz ovih razvijaju razlicite pozitivne ili negativne emocije. Tako se na primer, iz opsteg stanja nezadovoljstva. Medjutim, kod dece se pored ovih negativnih emocija vrlo rano javljaju i pozitivne emocije kao na primer sazaljenje. Na sledecoj slici prikazana su istrazivanja Katarine Bridzes koja je posmatrala razvoj emocija kod dece od nekoliko dana do dve godine.
Ljudi nisu samo racionalna bisa koja bi svoje postupke preduzimanja iskljucivo na osnovu razmisljanja i zakljucivanja o tome kako je najpogodnije da postupaju. Na te postupke uticu u velikoj meri emocije. One ustvari predstavljaju jedan od osnovnih dozivljaja sopstvene licnosti. Postoji veliki broj raznih osecanja i naz jezik, kao i svi jezici, poznaje mnoge izraze kojima se izrazavaju emocije i razliciti dozivljaji gde su emocije sopstveni deo. Radost, zalost, ljubav, saucesce, simpatija, ponos, stid, zahvalnost, briga, nada - samo su neki od mnogobrojnih izraza za razlicita emocionalna stanja. U psihologiji kao i u svakoj nauci nastoji se da se veliki broj pojava prikaze i upozna ukazivanjem na ono sto je tim pojavama zajednicko. Takodje, nastoji se da se utvrdi ono sto je opste i sto predstavlja zakonitost u emocionalnom ponasanju.
POJAVA I RAZVOJ EMOCIJA
Emocije pocinju da se javljaju jos u ranom detinjstvu tj. u najranijem razvoju deteta. Posle radjanja deteta javlja se najpre opste i difuzno stanje rzbudjenosti. Iz tog stanja postepeno se izdvajaju emocije. Na uzrastu od 1-3 meseca izdvajaju se dve emocije - opste stanje prijatnosti i opste stanje neprijatnosti. Kasnije se iz ovih razvijaju razlicite pozitivne ili negativne emocije. Tako se na primer, iz opsteg stanja nezadovoljstva. Medjutim, kod dece se pored ovih negativnih emocija vrlo rano javljaju i pozitivne emocije kao na primer sazaljenje. Na sledecoj slici prikazana su istrazivanja Katarine Bridzes koja je posmatrala razvoj emocija kod dece od nekoliko dana do dve godine.