12-06-2010, 03:13 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Samo veoma daleka prošlost ljudske istorije ima odgovor na pitanje kada su prirodna izvorišta psihoaktivnih biljaka počela da se upotrebljavaju.Ali bez obzira na nedostatak sigurnih dokaza o načinu i razlozima ulaska psihoaktivnih supstanci u masovnu upotrebu, ipak se logikom i proučavanjem razvoja ljudskog društva mogu apostrofirati njihovi izvori potrošnje. Izvori potrošnje tih sredstava prvobitno su bili: u ishrani (alkohol), u lečenju (opijum, kanabis), ili religioznim ritualima (halucinogene gljive). Tek razvojem društva i napretkom nauke, a posebno medicine počinje potražnja psihoaktvnih sredstava, ne samo radi lečenja, nego i konzumiranja. Sa sigurnošću se može konstatovati da je upotreba psihoaktivnih supstanci stoljećima ostala ograničena na svoje izvorske geografske granice.. Tako je opijum bio zastupljen u Aziji, koka u Južnoj Americi a halucinogene gljive u centralnoj Americi. Naravno, ne treba zaboraviti ni njihovo korišćenje u medicinske svrhe, naročito na ublažavanju bolova prilikom povreda zadobijenih u ratu ali ne samo u slučaju lečenja povreda.
Pored korišćenja i zloupotreba korišćenja, opojna droga je vekovima unazad nažalost bila i ostala visoko profitabilan posao. Upotreba marihuane i opijuma recimo u Indiji stara je vekovima unazad, ali se masovnost upotrebe vezuju za englesku kolonizaciju. Skoro cijela proizvodnja opijuma iz Bengala završavala je, na kineskom tržištu. Uvidjevši katastrofalne posljedice po zdravlje svog stanovništva, koje je sve masovnije upotrebljavalo opijum, sa brojem zavisnika koji se meri desetinama miliona, Kina 1820 donosi odluku o zabrani uvoza opijuma. Kina je radi zaštite zdravlja svoje populacije od zloupotrebe korišćenja opijuma vodila i izgubila dva opijumska rata. Treba reći da drugi opijumski rat Velika Britanija nije vodila sama nego u savezništvu sa Francuskom i SAD....
SADRŽAJ
1. Uvod 3
2. Istorijski razvoj proizvodnje, korišćenja i
zloupotreba opojnih droga 4
3. Pojam i definicije opojnih droga i zavisnosti 5
4. Vrste i podjela opojnih droga 6
5. Štetna dejstva opojnih droga 6
6. Indikatori osoba pod dejstvom opojnih droga 7
7. Ličnost žrtve opojne droge 8
8. Predispozicije da se postane žrtva narkomanije 9
9. Kako preproznati potencijalnu žrtvu narkomanije 10
10. Statistički pokazatelji o žrtvama narkomanije 10
11. Fizička oboljenja žrtvi narkomanije 12
12. Statistički pokazatelji smrtnih posljedica narkomanije 12
13. Zaključak 14
14. Literatura 15
Samo veoma daleka prošlost ljudske istorije ima odgovor na pitanje kada su prirodna izvorišta psihoaktivnih biljaka počela da se upotrebljavaju.Ali bez obzira na nedostatak sigurnih dokaza o načinu i razlozima ulaska psihoaktivnih supstanci u masovnu upotrebu, ipak se logikom i proučavanjem razvoja ljudskog društva mogu apostrofirati njihovi izvori potrošnje. Izvori potrošnje tih sredstava prvobitno su bili: u ishrani (alkohol), u lečenju (opijum, kanabis), ili religioznim ritualima (halucinogene gljive). Tek razvojem društva i napretkom nauke, a posebno medicine počinje potražnja psihoaktvnih sredstava, ne samo radi lečenja, nego i konzumiranja. Sa sigurnošću se može konstatovati da je upotreba psihoaktivnih supstanci stoljećima ostala ograničena na svoje izvorske geografske granice.. Tako je opijum bio zastupljen u Aziji, koka u Južnoj Americi a halucinogene gljive u centralnoj Americi. Naravno, ne treba zaboraviti ni njihovo korišćenje u medicinske svrhe, naročito na ublažavanju bolova prilikom povreda zadobijenih u ratu ali ne samo u slučaju lečenja povreda.
Pored korišćenja i zloupotreba korišćenja, opojna droga je vekovima unazad nažalost bila i ostala visoko profitabilan posao. Upotreba marihuane i opijuma recimo u Indiji stara je vekovima unazad, ali se masovnost upotrebe vezuju za englesku kolonizaciju. Skoro cijela proizvodnja opijuma iz Bengala završavala je, na kineskom tržištu. Uvidjevši katastrofalne posljedice po zdravlje svog stanovništva, koje je sve masovnije upotrebljavalo opijum, sa brojem zavisnika koji se meri desetinama miliona, Kina 1820 donosi odluku o zabrani uvoza opijuma. Kina je radi zaštite zdravlja svoje populacije od zloupotrebe korišćenja opijuma vodila i izgubila dva opijumska rata. Treba reći da drugi opijumski rat Velika Britanija nije vodila sama nego u savezništvu sa Francuskom i SAD....
SADRŽAJ
1. Uvod 3
2. Istorijski razvoj proizvodnje, korišćenja i
zloupotreba opojnih droga 4
3. Pojam i definicije opojnih droga i zavisnosti 5
4. Vrste i podjela opojnih droga 6
5. Štetna dejstva opojnih droga 6
6. Indikatori osoba pod dejstvom opojnih droga 7
7. Ličnost žrtve opojne droge 8
8. Predispozicije da se postane žrtva narkomanije 9
9. Kako preproznati potencijalnu žrtvu narkomanije 10
10. Statistički pokazatelji o žrtvama narkomanije 10
11. Fizička oboljenja žrtvi narkomanije 12
12. Statistički pokazatelji smrtnih posljedica narkomanije 12
13. Zaključak 14
14. Literatura 15