12-06-2010, 02:34 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U pravnom sistemu nasledno pravo predstavlja deo građanskog imovinskog prava, koje poučava i reguliše imovinsko pravne odnose nastale povodom smrti izvesnog fizičkog lica. Po tome se nasledno pravo razlikuje od drugih delova građanskog prava koji imaju za predmet proučavanja i regulisanja imovinske odnose između ljudi za života.
Pravne norme koje uspostavljaju i uređuju odnose koji nastaju usled smrti izvesnog fizičkog lisca nazivaju se naslednopravne norme, ili nasledno pravo u objektivnom smislu, odnosno kraće - nasledno pravo. Kada govorimo o naslednom pravu neke države mislimo pod time na skip pravnih pravila kojima se reguliše prenos (prenošenje) imovinskih prava i obaveza umrlog lica (ostavioca) na druga lica (sukcesore). Objektivno nasledno prave predstavlja, dakle, granu pozitivnog prava koja reguliše prvenstveno univerzalnu i izuzetno singularnu sukcesiju. Nasledno pravo obuhvata, znači, onu vrstu odnosa koji se nazivaju naslednopravnim odnosima ili, prosto nasleđivanjem.
Ovlašćenje koje pripada određenom subjektu (licu) na osnovu normi objektivnog naslednog prava nazivamo subjektivno nasledno pravo. U stvari to je pravo određenog lica da bude i postane univerzalni, odnosnosingularni sukcesor ostavioca. Drugačije rečeno, nasledno pravo u subjektivnom smislu je zbir svih onih posledica vezanih za fakt nasleđivanja, tj. prenosa (prenošenja) zaostavštine umrlog lica (ostavioca) na druga lica (sukcesore).
Nasleđivanje je prelaz prava s jednog na drugi subjekat. Operacija tog prelaza naziva se sukcesijom (prijemništvom). Subjekat u čija se prava stupa naziva se prethodnikom, a subjekat koji u prethodnikova prava stupa zove se sukcesor (prijemnik). U naslednom pravu sukcesija može biti univerzalna i singularna. Nasleđivanje, kao pravni institut, nezamislivo je bez univerzalne sukcesije. Singularna sukcesija, pak, može ali ne mora nastati...
Sadržaj:
Uvod 4
1 Nasledno pravo 5
2 Testament - usmeni testament 6
2.1 Pojam testamenta 6
2.2 Pravna priroda testamenta 7
2.3 Uslovi za sastavljanje testamenta 8
2.4 Sadržina testamenta 9
2.5 Forme testamenta 10
2.5.1 Usmeni testament (testamentum nuncupativum) 12
3 Usmeni testament - sudska praksa 14
Zaključak 19
Literatura 20
U pravnom sistemu nasledno pravo predstavlja deo građanskog imovinskog prava, koje poučava i reguliše imovinsko pravne odnose nastale povodom smrti izvesnog fizičkog lica. Po tome se nasledno pravo razlikuje od drugih delova građanskog prava koji imaju za predmet proučavanja i regulisanja imovinske odnose između ljudi za života.
Pravne norme koje uspostavljaju i uređuju odnose koji nastaju usled smrti izvesnog fizičkog lisca nazivaju se naslednopravne norme, ili nasledno pravo u objektivnom smislu, odnosno kraće - nasledno pravo. Kada govorimo o naslednom pravu neke države mislimo pod time na skip pravnih pravila kojima se reguliše prenos (prenošenje) imovinskih prava i obaveza umrlog lica (ostavioca) na druga lica (sukcesore). Objektivno nasledno prave predstavlja, dakle, granu pozitivnog prava koja reguliše prvenstveno univerzalnu i izuzetno singularnu sukcesiju. Nasledno pravo obuhvata, znači, onu vrstu odnosa koji se nazivaju naslednopravnim odnosima ili, prosto nasleđivanjem.
Ovlašćenje koje pripada određenom subjektu (licu) na osnovu normi objektivnog naslednog prava nazivamo subjektivno nasledno pravo. U stvari to je pravo određenog lica da bude i postane univerzalni, odnosnosingularni sukcesor ostavioca. Drugačije rečeno, nasledno pravo u subjektivnom smislu je zbir svih onih posledica vezanih za fakt nasleđivanja, tj. prenosa (prenošenja) zaostavštine umrlog lica (ostavioca) na druga lica (sukcesore).
Nasleđivanje je prelaz prava s jednog na drugi subjekat. Operacija tog prelaza naziva se sukcesijom (prijemništvom). Subjekat u čija se prava stupa naziva se prethodnikom, a subjekat koji u prethodnikova prava stupa zove se sukcesor (prijemnik). U naslednom pravu sukcesija može biti univerzalna i singularna. Nasleđivanje, kao pravni institut, nezamislivo je bez univerzalne sukcesije. Singularna sukcesija, pak, može ali ne mora nastati...
Sadržaj:
Uvod 4
1 Nasledno pravo 5
2 Testament - usmeni testament 6
2.1 Pojam testamenta 6
2.2 Pravna priroda testamenta 7
2.3 Uslovi za sastavljanje testamenta 8
2.4 Sadržina testamenta 9
2.5 Forme testamenta 10
2.5.1 Usmeni testament (testamentum nuncupativum) 12
3 Usmeni testament - sudska praksa 14
Zaključak 19
Literatura 20