12-06-2010, 02:05 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.
Privreda, proizvodnja i tržište, iskustva su pokazala, nikada nisu poznavale granice, a sa njima i mobilnost radne snage, želja za bolji zapošljenjem i zaradom, kao i boljim uslovima rada i stvaranja. Specifičnost koja se pojavila posle ogorčenog građanskog rata na trenutak je usporila, pa i zaustavila protok radnika, robe i usluga među država bivše SFRJ. vremenom su potrebe i nužnost ponovolo uspostavile taj most i danas veliki broj ljudi i radnika živi i radi na teritoriji nekadašnje zajedničke države. To je bio očekivani sled događaja. Prosto je nemoguće i zamisliti da na voim prostorima postoji barijera koja sputava ovu liberlizaciju i pokrete stanovništva u bilo koje svrhe, a ne samo povodom rada i stvaranja. iako je još u povoju, već sadašnje stanje odnosa pokazuje veliki napredak. Potrebno je samo naravno prevazići predrasude i sećanja iz bliske i dalje prošlosti.
OPŠTE STANJE RADNE SNAGE U SRBIJI
Istraživanje beogradskog poslovi.infostud.com portala kaže kako neke ankete i istraživanja pokazuju da je čak 72 posto nezaposlenih u Srbiji spremno preseliti se radi zaposlenja, no to se jako retko događa. Ova portal mesečno zaprimi samo pet posto oglasa za poslove u zemljama regije.
Niska mobilnost radne snage, nedostatak radnog iskustva kao faktor negativne selekcije, velik udeo “neformalnog sektora” (sivog tržišta) na tržištu rada, mali broj novootvorenih radnih mesta, uz nemogućnost balansiranja visoke ponude i niske potražnje radne snage (s izuzetkom visokoobrazovanih i stručnih radnika koji se traže u novootvorenim kompanijama), visok udeo mladih u opštoj nezaposlenosti te visok postotak dugotrajne nezaposlenosti mladih. Uočljivi su i regionalni dispariteti u opštoj slici nezaposlenosti, seoska i ruralna pogođena područja imaju veću stopu nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi gravitira većim gradovima i drugim regijama. Kompariramo li rezultate zapošljavanja i nezaposlenosti, uočava se da su ovi ljudi u najkritičnijoj situaciji. Naime, iako Srbija nema najviši postotak nezaposlenosti u regiji, diskrepancija opšte stope nezaposlenosti i stope nezaposlenosti različiti društvenih slojeva u odnosu na druge države bivše SFRJ je najviša. Sve zemlje imaju podjednako visoke opšte stope nezaposlenosti, te im predstoje vrlo široke reforme tržišta rada i aktivnosti u poboljšanju opšteg položaja nezaposlenih.
Slučajevi mobilnosti srpske radne snage
Posle rata koji se završio 1995. godine, gotovo da nije bilo mobilnosti radne snage iz Srbije u druge države bivše SFRJ. Sveukupna situacija to nije dozvoljavala, iako je teška ekonomska kriza u Srbiji posle rata terala ljude da traže posao van granica tadašnje SRJ. Nužnost koja donosi susedstvo i komšiluk, srodnost tržišta i bliska povezanost privrede koja se nekada zajednički razvijala, pogurana činjenisom da su zemlje zapadnog Balkana, Slovenija i Hrvatska, počele ubrzano oporavljati, dovela je nove situacije u odluke naše radne snge u zapošljavanje u tim zemljama. Oduvek su svi zaposlenici išli u područja gde se bolje živi i zarađuje, nego iz svojih prethodnih, pa nekada makar po cenu svoje sigurnosti, kao što je ovde,recimo, bio slučaj. Međudržavna saradnja umnogome je pomogla razvitku i podizanju međusobne privredne saradnje, a time i migraciji radnika. Naši ljudi su počeli, na osnovu povlastica koje su obezbeđene međudržavnim sporazumima i garantovanim visokim zaradama, odlaziti nekada na stalne, a ponekad na sezonske poslove u u bivše države. Vreme je pokazalo, da se migracije iz bivših zemalja kreću i prema nama, jer nestabilnosti ekonomske područje svih bivših zemalja nose i različite uslove među interesima i zahtevima radnika.
Privreda, proizvodnja i tržište, iskustva su pokazala, nikada nisu poznavale granice, a sa njima i mobilnost radne snage, želja za bolji zapošljenjem i zaradom, kao i boljim uslovima rada i stvaranja. Specifičnost koja se pojavila posle ogorčenog građanskog rata na trenutak je usporila, pa i zaustavila protok radnika, robe i usluga među država bivše SFRJ. vremenom su potrebe i nužnost ponovolo uspostavile taj most i danas veliki broj ljudi i radnika živi i radi na teritoriji nekadašnje zajedničke države. To je bio očekivani sled događaja. Prosto je nemoguće i zamisliti da na voim prostorima postoji barijera koja sputava ovu liberlizaciju i pokrete stanovništva u bilo koje svrhe, a ne samo povodom rada i stvaranja. iako je još u povoju, već sadašnje stanje odnosa pokazuje veliki napredak. Potrebno je samo naravno prevazići predrasude i sećanja iz bliske i dalje prošlosti.
OPŠTE STANJE RADNE SNAGE U SRBIJI
Istraživanje beogradskog poslovi.infostud.com portala kaže kako neke ankete i istraživanja pokazuju da je čak 72 posto nezaposlenih u Srbiji spremno preseliti se radi zaposlenja, no to se jako retko događa. Ova portal mesečno zaprimi samo pet posto oglasa za poslove u zemljama regije.
Niska mobilnost radne snage, nedostatak radnog iskustva kao faktor negativne selekcije, velik udeo “neformalnog sektora” (sivog tržišta) na tržištu rada, mali broj novootvorenih radnih mesta, uz nemogućnost balansiranja visoke ponude i niske potražnje radne snage (s izuzetkom visokoobrazovanih i stručnih radnika koji se traže u novootvorenim kompanijama), visok udeo mladih u opštoj nezaposlenosti te visok postotak dugotrajne nezaposlenosti mladih. Uočljivi su i regionalni dispariteti u opštoj slici nezaposlenosti, seoska i ruralna pogođena područja imaju veću stopu nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi gravitira većim gradovima i drugim regijama. Kompariramo li rezultate zapošljavanja i nezaposlenosti, uočava se da su ovi ljudi u najkritičnijoj situaciji. Naime, iako Srbija nema najviši postotak nezaposlenosti u regiji, diskrepancija opšte stope nezaposlenosti i stope nezaposlenosti različiti društvenih slojeva u odnosu na druge države bivše SFRJ je najviša. Sve zemlje imaju podjednako visoke opšte stope nezaposlenosti, te im predstoje vrlo široke reforme tržišta rada i aktivnosti u poboljšanju opšteg položaja nezaposlenih.
Slučajevi mobilnosti srpske radne snage
Posle rata koji se završio 1995. godine, gotovo da nije bilo mobilnosti radne snage iz Srbije u druge države bivše SFRJ. Sveukupna situacija to nije dozvoljavala, iako je teška ekonomska kriza u Srbiji posle rata terala ljude da traže posao van granica tadašnje SRJ. Nužnost koja donosi susedstvo i komšiluk, srodnost tržišta i bliska povezanost privrede koja se nekada zajednički razvijala, pogurana činjenisom da su zemlje zapadnog Balkana, Slovenija i Hrvatska, počele ubrzano oporavljati, dovela je nove situacije u odluke naše radne snge u zapošljavanje u tim zemljama. Oduvek su svi zaposlenici išli u područja gde se bolje živi i zarađuje, nego iz svojih prethodnih, pa nekada makar po cenu svoje sigurnosti, kao što je ovde,recimo, bio slučaj. Međudržavna saradnja umnogome je pomogla razvitku i podizanju međusobne privredne saradnje, a time i migraciji radnika. Naši ljudi su počeli, na osnovu povlastica koje su obezbeđene međudržavnim sporazumima i garantovanim visokim zaradama, odlaziti nekada na stalne, a ponekad na sezonske poslove u u bivše države. Vreme je pokazalo, da se migracije iz bivših zemalja kreću i prema nama, jer nestabilnosti ekonomske područje svih bivših zemalja nose i različite uslove među interesima i zahtevima radnika.