12-06-2010, 11:55 AM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
Sa industrijskom revolucijom nastupa novi građanski kapitalistički način društvene proizvodnje, koji se temelji na društvenoj i tehničkoj podeli rada, na materijalnoj proizvodnji vrednosti i dobara i na politehničkom obrazovnom sistemu. U toj proizvodnji prevladava fizički manualni najamni način rada (npr.rad jedne operacije na pokretnoj traci - operativni način rada).
U toj proizvodnji u privatnom vlasništvu sredstava za proizvodnju, stvara se bruto društveni proizvod u funkciji stvaranja profita i ekstra profita. U toj proizvodnji zaposlena je radno aktivna populacija stanovništva (sekundarne delatnosti).
Industrijska revolucija temeljila se je na revoluciji promena u sredstvima rada i na ekonomiji koja se stvara u materijalnoj proizvodnji dobara. Centar moći društvene proizvodnje industrijskog građanskog društva nalazio se u mašini, masovnoj fabričkoj proizvodnji materijalnih dobara proizvedenih iz limitirajućih prirodnih sirovina i neobnovljivih izvora energije.
Za sredstva rada industrijske proizvodnje u nauci se upotrebljava naziv klasična tehnologija.
Izumom i upotrebom sredstava rada visokih tehnologija (kompjuter), koje su oličene u mašinama koje pamte, «misle» i rade (mašine s mentalnim svojstvima u kojima je pohranjena informacija s ogromnom količinom znanja) čovek deblokira i eliminiše fizičke ograničenosti ljudskog mozga, čula i ljudskog tela. Sa visokim tehnologijama nastupa naučna revolucija koja je izazvala civilizacijski prevrat. Nastupa privreda koje se ne temelji na materijalnoj proizvodnji dobara. Nastupa privreda koje se temelji na ekonomiji znanja.
Shodno navedenim činjenicama,dolazimo da zaključka da je primena novih informatičkih tehnologija postala uslov za opstanak( a ne samo uslov napretka) privrednih subjekata.
Kao posledica uvođenja informatičkih tehnologija,u sve pore društva,dolazi do upotrebe jednog novog termina koji sve više postaje predmet proučavanja raznih nauka a posebno ekonomskih nauka.To je informatičko društvo.
Uzroci nastanka i osnovne karakteristike informatičkog društva
Drugu Polovinu XX veka karakteriše prelazak visoko razvijenih zemalja u postkapitalističko, postindustrijsko ili informatičko društvo.Osnovni uzrok ove transformacije jesu nova naučno-tehnološka dostignuća u razvoju proizvodnih snaga rada,kao i težnja ljudi za boljim,bogatijim i humanijim društvom.To se najviše ogleda u pojavi treće naučno-tehnološke revolucije gde se industrijska osnova proizvodnje menja sa informatičkom osnovicom proizvodnje.Javljaju se i određeni društveni pokreti koji imaju pretenziju da preuzmu ulogu”probuđene savesti čovečanstva.Glavna obeležja informatičke osnovice jesu:Internet,razvoj elektronike,pojava kompjutera,robota,raketa, mikroprocesora,telematika,satelita i nuklearne energije
Po nekim autorima informatičko društvo javlja se kao jedno od obeležja globalizacije.Po istom autorima postoje 8 obeležja globalizacije a to su:
-Industrijsko obeležje-delovanje transnacionalnih kompanija,trgovina i obrt informatičkog kapitala
-Informatičko-tehnološko obeležje-pojava informatičkog društva
-Univerzalne vrednosti-pojava demokratije i ljudskih prava
-Razvoj kulturne industrije
-Policentričnost svetske politike u kojoj deluju transnacionalni akteri
-Svetsko osiromašenje
-Uništavanje prirode i prirodnih resursa
-Pojava transkulturnih konflikata-teroristički napadi,ratovi..
Osnovni proizvodni resursi postaju informacija,znanje i nauka.Radnika je u vodećoj ulozi zamenio stručnjak,stručnjaka potiskuje informatičar a na putu se da sve njih zameni samostalni naučnik.
Suštinski pokretač informatičkog društva jesu informacije.Informacije su predstavljale ključni faktor u raznim društvima širom sveta i u prethodnom periodu.Razlika je u tome što sada raspolažemo sa sofisticiranim sredstvima koja omogućuju brzu obradu,duplikat,distribuciju informacija i znanja po zanemarljivo maloj ceni. Možemo reći da ekonomske,naučne, i društvene strukture u prvom redu zavise od eksterne obrade podataka.Pod eksternom obradom podatak podrazumevamo automatsku obradu podataka(AOP)
Uvod.....................................................................................................3
Uzroci nastanka i osnovne karakteristike informatičkog društva….………..4
Mrežna organizacija proizvodnje………………………………………………6
Razvoj informatičkog društva I obrazovni sistem…………………………...7
Kompjuter kao osnovno sredstvo………………………………………….…..9
Globalizacija svetske privrede i novi svetski poredak kao posledica pojave visokih tehnologija I informatičkog društva……………………………………….….10
Društvena reprodukcija I informatičko društvo………………………….….11
Oblici društvene reprodukcije…………………………………………………12
Zaključak………………………………………………………………………..13
Literatura……………………………………………………………………….14
Sa industrijskom revolucijom nastupa novi građanski kapitalistički način društvene proizvodnje, koji se temelji na društvenoj i tehničkoj podeli rada, na materijalnoj proizvodnji vrednosti i dobara i na politehničkom obrazovnom sistemu. U toj proizvodnji prevladava fizički manualni najamni način rada (npr.rad jedne operacije na pokretnoj traci - operativni način rada).
U toj proizvodnji u privatnom vlasništvu sredstava za proizvodnju, stvara se bruto društveni proizvod u funkciji stvaranja profita i ekstra profita. U toj proizvodnji zaposlena je radno aktivna populacija stanovništva (sekundarne delatnosti).
Industrijska revolucija temeljila se je na revoluciji promena u sredstvima rada i na ekonomiji koja se stvara u materijalnoj proizvodnji dobara. Centar moći društvene proizvodnje industrijskog građanskog društva nalazio se u mašini, masovnoj fabričkoj proizvodnji materijalnih dobara proizvedenih iz limitirajućih prirodnih sirovina i neobnovljivih izvora energije.
Za sredstva rada industrijske proizvodnje u nauci se upotrebljava naziv klasična tehnologija.
Izumom i upotrebom sredstava rada visokih tehnologija (kompjuter), koje su oličene u mašinama koje pamte, «misle» i rade (mašine s mentalnim svojstvima u kojima je pohranjena informacija s ogromnom količinom znanja) čovek deblokira i eliminiše fizičke ograničenosti ljudskog mozga, čula i ljudskog tela. Sa visokim tehnologijama nastupa naučna revolucija koja je izazvala civilizacijski prevrat. Nastupa privreda koje se ne temelji na materijalnoj proizvodnji dobara. Nastupa privreda koje se temelji na ekonomiji znanja.
Shodno navedenim činjenicama,dolazimo da zaključka da je primena novih informatičkih tehnologija postala uslov za opstanak( a ne samo uslov napretka) privrednih subjekata.
Kao posledica uvođenja informatičkih tehnologija,u sve pore društva,dolazi do upotrebe jednog novog termina koji sve više postaje predmet proučavanja raznih nauka a posebno ekonomskih nauka.To je informatičko društvo.
Uzroci nastanka i osnovne karakteristike informatičkog društva
Drugu Polovinu XX veka karakteriše prelazak visoko razvijenih zemalja u postkapitalističko, postindustrijsko ili informatičko društvo.Osnovni uzrok ove transformacije jesu nova naučno-tehnološka dostignuća u razvoju proizvodnih snaga rada,kao i težnja ljudi za boljim,bogatijim i humanijim društvom.To se najviše ogleda u pojavi treće naučno-tehnološke revolucije gde se industrijska osnova proizvodnje menja sa informatičkom osnovicom proizvodnje.Javljaju se i određeni društveni pokreti koji imaju pretenziju da preuzmu ulogu”probuđene savesti čovečanstva.Glavna obeležja informatičke osnovice jesu:Internet,razvoj elektronike,pojava kompjutera,robota,raketa, mikroprocesora,telematika,satelita i nuklearne energije
Po nekim autorima informatičko društvo javlja se kao jedno od obeležja globalizacije.Po istom autorima postoje 8 obeležja globalizacije a to su:
-Industrijsko obeležje-delovanje transnacionalnih kompanija,trgovina i obrt informatičkog kapitala
-Informatičko-tehnološko obeležje-pojava informatičkog društva
-Univerzalne vrednosti-pojava demokratije i ljudskih prava
-Razvoj kulturne industrije
-Policentričnost svetske politike u kojoj deluju transnacionalni akteri
-Svetsko osiromašenje
-Uništavanje prirode i prirodnih resursa
-Pojava transkulturnih konflikata-teroristički napadi,ratovi..
Osnovni proizvodni resursi postaju informacija,znanje i nauka.Radnika je u vodećoj ulozi zamenio stručnjak,stručnjaka potiskuje informatičar a na putu se da sve njih zameni samostalni naučnik.
Suštinski pokretač informatičkog društva jesu informacije.Informacije su predstavljale ključni faktor u raznim društvima širom sveta i u prethodnom periodu.Razlika je u tome što sada raspolažemo sa sofisticiranim sredstvima koja omogućuju brzu obradu,duplikat,distribuciju informacija i znanja po zanemarljivo maloj ceni. Možemo reći da ekonomske,naučne, i društvene strukture u prvom redu zavise od eksterne obrade podataka.Pod eksternom obradom podatak podrazumevamo automatsku obradu podataka(AOP)
Uvod.....................................................................................................3
Uzroci nastanka i osnovne karakteristike informatičkog društva….………..4
Mrežna organizacija proizvodnje………………………………………………6
Razvoj informatičkog društva I obrazovni sistem…………………………...7
Kompjuter kao osnovno sredstvo………………………………………….…..9
Globalizacija svetske privrede i novi svetski poredak kao posledica pojave visokih tehnologija I informatičkog društva……………………………………….….10
Društvena reprodukcija I informatičko društvo………………………….….11
Oblici društvene reprodukcije…………………………………………………12
Zaključak………………………………………………………………………..13
Literatura……………………………………………………………………….14