11-06-2010, 07:11 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Sudjelovanje slobodnog građanina nije samo pravo nego i obveza - one građane koje mrzi da sudjeluju u političkom životu Grci zovu idiotes. I danas je Grčkoj izlazak na izbore obveza čije neispunjenje povlači neke kazne. Grci također smatraju sebe slobodnim ne samo od vanjskih sila (a Perzija je tu najveća prijetnja), nego i svaki polis sebe smatra slobodnim od drugih polisa (mada to obično nije bio slučaj), a građanin polica se smatra slobodnim od svoje vlasti. Ratovi između gradova se vode ne samo radi prevlasti, već i sa idejom očuvanja slobode. Na kraju se ipak svi Grci ujedinjavaju pred prijetnjom Perzije koja oličava sve suprotno grčkom duhu. Tada dolazi do najvećeg paradoksa ovog doba - Sparta se pojavljuje kao branitelj grčke slobode od Perzije.
Smatra se da je Sparta kod Termopila obranila Zapad i demokraciju od "istočnjačkog misticizma i azijatske tiranije" kako na kraju filma 300 nadahnuto tvrdi jedan spartanski vojnik. Međutim, mislim da bi prosječan Europljanin, kada bi mu bilo ponuđeno da bira između života u Sparti i Perziji, radije odabrao Perziju. Pod uvjetom da ima povijesne informacije kako se živjelo u obje države.
Perzija je bila tipična istočnjačka despotija. Kako smo vidjeli, ovdje ideja slobode u ovom životu praktično i ne postoji. Međutim, većina stanovništva Perzije nisu robovi, nego seljaci koji plaćaju danak kralju. Car u brojnim provincijama ovog Carstva postavlja satrapa iz redova lokalnih naroda - od njihovih velmoža. Lokalni običaji se uglavnom poštuju. Svakodnevni red i mir omogućuje trgovinu koja se razvija cestama koje gradi carstvo. Kasnije će ovo carstvo postati korumpirano i ovisno od stranih plaćenika. Perzijski car smatra sebe bogom i to pomračuju njegovu vezu s realnošću. To će sve dovesti do propasti ovog carstva, ali ne može se reći da su njegovi stanovnici bili mnogo ugnjetavani...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Pozitivna i negativna sloboda 5
1.2 Ограничавање тржишне слободе 6
1.3 Dostojanstvo, jednakost, sloboda i imovina 6
1.3.1 Džon Stjuart Mil 7
2 ZAKLJUČAK 8
3 LITERATURA 9
Sudjelovanje slobodnog građanina nije samo pravo nego i obveza - one građane koje mrzi da sudjeluju u političkom životu Grci zovu idiotes. I danas je Grčkoj izlazak na izbore obveza čije neispunjenje povlači neke kazne. Grci također smatraju sebe slobodnim ne samo od vanjskih sila (a Perzija je tu najveća prijetnja), nego i svaki polis sebe smatra slobodnim od drugih polisa (mada to obično nije bio slučaj), a građanin polica se smatra slobodnim od svoje vlasti. Ratovi između gradova se vode ne samo radi prevlasti, već i sa idejom očuvanja slobode. Na kraju se ipak svi Grci ujedinjavaju pred prijetnjom Perzije koja oličava sve suprotno grčkom duhu. Tada dolazi do najvećeg paradoksa ovog doba - Sparta se pojavljuje kao branitelj grčke slobode od Perzije.
Smatra se da je Sparta kod Termopila obranila Zapad i demokraciju od "istočnjačkog misticizma i azijatske tiranije" kako na kraju filma 300 nadahnuto tvrdi jedan spartanski vojnik. Međutim, mislim da bi prosječan Europljanin, kada bi mu bilo ponuđeno da bira između života u Sparti i Perziji, radije odabrao Perziju. Pod uvjetom da ima povijesne informacije kako se živjelo u obje države.
Perzija je bila tipična istočnjačka despotija. Kako smo vidjeli, ovdje ideja slobode u ovom životu praktično i ne postoji. Međutim, većina stanovništva Perzije nisu robovi, nego seljaci koji plaćaju danak kralju. Car u brojnim provincijama ovog Carstva postavlja satrapa iz redova lokalnih naroda - od njihovih velmoža. Lokalni običaji se uglavnom poštuju. Svakodnevni red i mir omogućuje trgovinu koja se razvija cestama koje gradi carstvo. Kasnije će ovo carstvo postati korumpirano i ovisno od stranih plaćenika. Perzijski car smatra sebe bogom i to pomračuju njegovu vezu s realnošću. To će sve dovesti do propasti ovog carstva, ali ne može se reći da su njegovi stanovnici bili mnogo ugnjetavani...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Pozitivna i negativna sloboda 5
1.2 Ограничавање тржишне слободе 6
1.3 Dostojanstvo, jednakost, sloboda i imovina 6
1.3.1 Džon Stjuart Mil 7
2 ZAKLJUČAK 8
3 LITERATURA 9