11-06-2010, 01:58 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informacionih sistema.
Ovaj diplomski rad je nastao na osnovu dobijenih podataka od strane NIS-Naftagas prometa, koji predstavlja deo preduzeća za promet nafte i naftnih derivata, izvoz – uvoz, sa sedištem u Novom Sadu, Bulevar 23.oktobra 37.
NIS – Naftagas promet ima dugogodišnju tradiciju od preko 50 godina rada i razvoja. Još davne 1945. godine najviši organi Jugoslavije doneli su odluku o formiranju Državnog petrolejskog preduzeća „Jugopetrol“ sa sedištem u Beogradu i ispostavama u određenim mestima u zemlji, među kojima je bio i Novi Sad. Filijala "Jugopetrola" u Novom Sadu imala je ingerencije za delovanje na teritoriji Vojvodine i Baranje. Od jednog privatnika otkupljuje se mešaona ulja na Limanu i stvara se prvo stovarište. Tada su postojale samo dve pumpne stanice u Novom Sadu, na kojima se rad obavljao ručno. Do kraja 1947. godine otvorena su skladišta u Pančevu, Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Bečeju, Senti, Vrbasu, Odžacima i Bačkoj Palanci. Ona su imala veliki značaj u snabdevanju privrede naftnim derivatima. Godinama su stovarišta bila jedini izvor snabdevanja potrošača petrolejskim proizvodima, jer drumski prevoz tada nije bio razvijen. Mreža benzinskih stanica počela se graditi tek kasnije. Godine 1953. izgrađena je benzinska pumpa u Zrenjaninu, zatim na autoputu Beograd - Zagreb kod Adaševaca, pa u Subotici, Pančevu i tako redom.
U skladu sa organizacionim promenama i integracionim procesima firma je 1. januara 1977. godine promenila ime, pa se umesto "Jugopetrola" uzeo naziv Naftagas promet, NAP, Novi Sad. Sve do 1. januara 1992. godine NAP je bio društveno preduzeće, a od tada posluje kao deo javnog, odnosno državnog preduzeća Naftne industrije Srbije. Odlukom Vlade Republike Srbije, od 1. oktobra 2005. godine, počelo je sa radom Akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa “Naftna industrija Srbije” Novi Sad. Ovom odlukom Naftagas promet je postao deo ogranka NIS – Petrol - a.
U NIS – Naftagas prometu obavljaju se, između ostalih, i sledeće delatnosti: trgovina na veliko i malo naftom, derivatima nafte, prirodnim i tečnim gasom, prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, mešovitom robom, vozilima, delovima i priborom, lekovima i kozmetikom.
Promet naftnih derivata se obavlja preko razgranate maloprodajne mreže koju čini oko :
-500 javnih;
-1600 internih benzinskih stanica;
-8 velikih instalacija i terminala;
-44 stovarišta i
-avio-servis za snabdevanje aviona kerozinom na aerodromu Beograd.
Ovaj diplomski rad se odnosi upravo na ovaj deo delatnosti odnosno obuhvata maloprodajne objekte – benzinske stanice. U okviru ovog rada obuhvaćenu su sledeći poslovi:
-zapisnik o prijemu goriva;
-obrada čekova;
-povezivanje sa serverom i preuzimanje odgovarajućih podataka.
- 2.Opis posla -
Na osnovu podataka o trenutnim zalihama goriva poslovođa benzinske stanice vrši naručivanje određene količine i vrste goriva. Poslovođa popunjava narudžbenicu koja se potom šalje dobavljaču.
Prilikom prijema goriva vrši se merenje količine pristiglog goriva na nekoliko načina. Najpre se vrši merenje količine goriva u rezervoaru benzinske stanice pomoću „letve“ u koji će pristiglo gorivo biti istočeno. Zatim se sa „mačem“ pre istakanja goriva meri visina goriva u cisterni i na osnovu koeficijenata izračunava količina. U toku istakanja merenje se vrši uz pomoć volumetra. Kada je gorivo istočeno ponovo se meri visina goriva kao i prisustvo vode u rezervoaru benzinske stanice i o tome se sačinjava zapisnik. Ceo ovaj proces se radio „ručno“, na papiru i oduzimao je mnogo vremena. Korišćenjem programa se znatno smanjuje vreme koje je potrebno za realizaciju ovih zadataka.
Primena „rekvizita“ za merenje zapremine goriva koja se trenutno koristi u NAP – u je zastarela i zbog toga dolazi do razlika u količini tj. do smanjenja tačnosti merenja.
U planu je uvodjenje sistema (specijalizovanih sondi) za merenje nivoa i temperature goriva u rezervoaru, koji će omogućiti precizne podatke o stanju zaliha i pouzdan prijem robe. Ove sonde bi bile povezane sa računarom i u svakom trenutku bi se znali nivo i temperatura goriva. Programom je takođe omogućeno naručivanje robe elektronskim putem – popunjavanjem obrazca na Web formi. Izradom Web aplikacije, koja se izvršava na serveru pokušali smo da napravimo aplikaciju kojom bi se automatizovalo ažuriranje podataka na benzinskim stanicama. Ona omogućava da se podaci ažuriraju na jednom mestu. Na kraju radnog dana poslovođa benzinske stanice pristupa serveru izborom odgovarajućeg menija u aplikaciji (koristili smo Web servise za ovaj posao) i proverava se da li je bilo nekih izmena. Ukoliko ima novih podataka oni se prenose na lokalnu mašinu i baza se ažurira. Takođe je ostala mogućnost da se ažuriranje obavi i „ručno“.
Zapisnik mogu koristiti trgovac, poslovođa benzinske stanice kao i upravnik radne jedinice. Zbog toga postoje različite mogućnosti programa u zavisnosti od korisnika. Trgovac ima pravo da vrši unos zapisnika, njegov pregled i štampanje. Takođe mu je u ovom delu aplikacije omogućeno da vrši unos, ažuriranje i štampanje obračuna čekova. Poslovođa benzinske stanice ili upravnik radne jedinice imaju na raspolaganju sve opcije koje ima i trgovac uz dodatne opcije. Može se vršiti pregled svih unešenih dokumenata, njihova ispravka i štampanje. Imaju mogućnost da dodaju nove korisnike na sistem i vrše izmenu ili brisanje već postojećih korisnika. Poslovođa ima prava da vrši ažuriranje svih šifarnika na sistemu među kojima su robe, vozači, vozila, rezervoari i koeficijenti. Takođe ima i mogućnost izmene korisničkog interfejsa aplikacije. Na kraju radnog dana ili pred početak narednog vrši se preuzimanje novih podataka sa servera putem interneta.
Korisnik dobija pravo poslovođe samo ako tačno upiše korisničku šifru admin, nakon čijeg unosa dobija prava poslovođe benzinske stanice.
- 3.Snimak stanja i strateško planiranje -
Prilikom snimanja ovog informacionog sistema prikupljena je sva potrebna dokumentacija kao i svi potrebni podaci tj. svi tokovi, veze podataka, kao i relativni subjekti koji učestvuju u svim procesima ovog informacionog sistema.
Pošto je deo informacionog sistema benzinske stanice koji smo obradili u okviru ovog rada u sklopu većeg informacionog sistema, morali smo proučiti i funkcionisanje tog informacionog sistema, ali samo u meri što boljeg razumevanja odvijanja poslovanja.
3.1 . Postojeće stanje informacionog sistema
Sve benzinske stanice NIS – Naftagas prometa su opremljene sa veoma moćnim računarima (IBM) čije mogućnosti nisu u potpunosti iskorišćene. Takođe su zakupljeni posebni komunikacioni vodovi koji omogućavaju povezivanje radnih stanica na server koji se nalazi u Novom Sadu.
Obrada podataka se odvija u delimično automatizovanom informacionom sistemu. Određeni segmenti rada nisu pokriveni računarskim programom, a pojedini segmenti su pokriveni nepotpuno i neadekvatno. Paralelno sa radom na računaru se koristi papirna dokumentacija, u svim segmentima rada, prema važećim zakonima.
3.2 . Spisak dokumenata
U obrađenom delu IS benzinske stanice se koriste sledeći dokumenti:
- primopredajnica goriva
- otpremni list
- zapisnik o prijemu robe
- spisak obračuna čekova.
Ovaj diplomski rad je nastao na osnovu dobijenih podataka od strane NIS-Naftagas prometa, koji predstavlja deo preduzeća za promet nafte i naftnih derivata, izvoz – uvoz, sa sedištem u Novom Sadu, Bulevar 23.oktobra 37.
NIS – Naftagas promet ima dugogodišnju tradiciju od preko 50 godina rada i razvoja. Još davne 1945. godine najviši organi Jugoslavije doneli su odluku o formiranju Državnog petrolejskog preduzeća „Jugopetrol“ sa sedištem u Beogradu i ispostavama u određenim mestima u zemlji, među kojima je bio i Novi Sad. Filijala "Jugopetrola" u Novom Sadu imala je ingerencije za delovanje na teritoriji Vojvodine i Baranje. Od jednog privatnika otkupljuje se mešaona ulja na Limanu i stvara se prvo stovarište. Tada su postojale samo dve pumpne stanice u Novom Sadu, na kojima se rad obavljao ručno. Do kraja 1947. godine otvorena su skladišta u Pančevu, Zrenjaninu, Sremskoj Mitrovici, Bečeju, Senti, Vrbasu, Odžacima i Bačkoj Palanci. Ona su imala veliki značaj u snabdevanju privrede naftnim derivatima. Godinama su stovarišta bila jedini izvor snabdevanja potrošača petrolejskim proizvodima, jer drumski prevoz tada nije bio razvijen. Mreža benzinskih stanica počela se graditi tek kasnije. Godine 1953. izgrađena je benzinska pumpa u Zrenjaninu, zatim na autoputu Beograd - Zagreb kod Adaševaca, pa u Subotici, Pančevu i tako redom.
U skladu sa organizacionim promenama i integracionim procesima firma je 1. januara 1977. godine promenila ime, pa se umesto "Jugopetrola" uzeo naziv Naftagas promet, NAP, Novi Sad. Sve do 1. januara 1992. godine NAP je bio društveno preduzeće, a od tada posluje kao deo javnog, odnosno državnog preduzeća Naftne industrije Srbije. Odlukom Vlade Republike Srbije, od 1. oktobra 2005. godine, počelo je sa radom Akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa “Naftna industrija Srbije” Novi Sad. Ovom odlukom Naftagas promet je postao deo ogranka NIS – Petrol - a.
U NIS – Naftagas prometu obavljaju se, između ostalih, i sledeće delatnosti: trgovina na veliko i malo naftom, derivatima nafte, prirodnim i tečnim gasom, prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, mešovitom robom, vozilima, delovima i priborom, lekovima i kozmetikom.
Promet naftnih derivata se obavlja preko razgranate maloprodajne mreže koju čini oko :
-500 javnih;
-1600 internih benzinskih stanica;
-8 velikih instalacija i terminala;
-44 stovarišta i
-avio-servis za snabdevanje aviona kerozinom na aerodromu Beograd.
Ovaj diplomski rad se odnosi upravo na ovaj deo delatnosti odnosno obuhvata maloprodajne objekte – benzinske stanice. U okviru ovog rada obuhvaćenu su sledeći poslovi:
-zapisnik o prijemu goriva;
-obrada čekova;
-povezivanje sa serverom i preuzimanje odgovarajućih podataka.
- 2.Opis posla -
Na osnovu podataka o trenutnim zalihama goriva poslovođa benzinske stanice vrši naručivanje određene količine i vrste goriva. Poslovođa popunjava narudžbenicu koja se potom šalje dobavljaču.
Prilikom prijema goriva vrši se merenje količine pristiglog goriva na nekoliko načina. Najpre se vrši merenje količine goriva u rezervoaru benzinske stanice pomoću „letve“ u koji će pristiglo gorivo biti istočeno. Zatim se sa „mačem“ pre istakanja goriva meri visina goriva u cisterni i na osnovu koeficijenata izračunava količina. U toku istakanja merenje se vrši uz pomoć volumetra. Kada je gorivo istočeno ponovo se meri visina goriva kao i prisustvo vode u rezervoaru benzinske stanice i o tome se sačinjava zapisnik. Ceo ovaj proces se radio „ručno“, na papiru i oduzimao je mnogo vremena. Korišćenjem programa se znatno smanjuje vreme koje je potrebno za realizaciju ovih zadataka.
Primena „rekvizita“ za merenje zapremine goriva koja se trenutno koristi u NAP – u je zastarela i zbog toga dolazi do razlika u količini tj. do smanjenja tačnosti merenja.
U planu je uvodjenje sistema (specijalizovanih sondi) za merenje nivoa i temperature goriva u rezervoaru, koji će omogućiti precizne podatke o stanju zaliha i pouzdan prijem robe. Ove sonde bi bile povezane sa računarom i u svakom trenutku bi se znali nivo i temperatura goriva. Programom je takođe omogućeno naručivanje robe elektronskim putem – popunjavanjem obrazca na Web formi. Izradom Web aplikacije, koja se izvršava na serveru pokušali smo da napravimo aplikaciju kojom bi se automatizovalo ažuriranje podataka na benzinskim stanicama. Ona omogućava da se podaci ažuriraju na jednom mestu. Na kraju radnog dana poslovođa benzinske stanice pristupa serveru izborom odgovarajućeg menija u aplikaciji (koristili smo Web servise za ovaj posao) i proverava se da li je bilo nekih izmena. Ukoliko ima novih podataka oni se prenose na lokalnu mašinu i baza se ažurira. Takođe je ostala mogućnost da se ažuriranje obavi i „ručno“.
Zapisnik mogu koristiti trgovac, poslovođa benzinske stanice kao i upravnik radne jedinice. Zbog toga postoje različite mogućnosti programa u zavisnosti od korisnika. Trgovac ima pravo da vrši unos zapisnika, njegov pregled i štampanje. Takođe mu je u ovom delu aplikacije omogućeno da vrši unos, ažuriranje i štampanje obračuna čekova. Poslovođa benzinske stanice ili upravnik radne jedinice imaju na raspolaganju sve opcije koje ima i trgovac uz dodatne opcije. Može se vršiti pregled svih unešenih dokumenata, njihova ispravka i štampanje. Imaju mogućnost da dodaju nove korisnike na sistem i vrše izmenu ili brisanje već postojećih korisnika. Poslovođa ima prava da vrši ažuriranje svih šifarnika na sistemu među kojima su robe, vozači, vozila, rezervoari i koeficijenti. Takođe ima i mogućnost izmene korisničkog interfejsa aplikacije. Na kraju radnog dana ili pred početak narednog vrši se preuzimanje novih podataka sa servera putem interneta.
Korisnik dobija pravo poslovođe samo ako tačno upiše korisničku šifru admin, nakon čijeg unosa dobija prava poslovođe benzinske stanice.
- 3.Snimak stanja i strateško planiranje -
Prilikom snimanja ovog informacionog sistema prikupljena je sva potrebna dokumentacija kao i svi potrebni podaci tj. svi tokovi, veze podataka, kao i relativni subjekti koji učestvuju u svim procesima ovog informacionog sistema.
Pošto je deo informacionog sistema benzinske stanice koji smo obradili u okviru ovog rada u sklopu većeg informacionog sistema, morali smo proučiti i funkcionisanje tog informacionog sistema, ali samo u meri što boljeg razumevanja odvijanja poslovanja.
3.1 . Postojeće stanje informacionog sistema
Sve benzinske stanice NIS – Naftagas prometa su opremljene sa veoma moćnim računarima (IBM) čije mogućnosti nisu u potpunosti iskorišćene. Takođe su zakupljeni posebni komunikacioni vodovi koji omogućavaju povezivanje radnih stanica na server koji se nalazi u Novom Sadu.
Obrada podataka se odvija u delimično automatizovanom informacionom sistemu. Određeni segmenti rada nisu pokriveni računarskim programom, a pojedini segmenti su pokriveni nepotpuno i neadekvatno. Paralelno sa radom na računaru se koristi papirna dokumentacija, u svim segmentima rada, prema važećim zakonima.
3.2 . Spisak dokumenata
U obrađenom delu IS benzinske stanice se koriste sledeći dokumenti:
- primopredajnica goriva
- otpremni list
- zapisnik o prijemu robe
- spisak obračuna čekova.