10-06-2010, 11:04 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
SEKUNDARNI IZVORI KOMUNITARNOG PRAVA
Ugovori sa trećim državama
Postoji podela na:
1. ugovore koje države članice sklapaju sa trećim državama,
2. ugovore koje Unija sklapa sa trećim državama.
Obe vrste ugovora posle stupanja na snagu osnivačkih ugovora moraju biti u saglasnosti sa njima. Države članice imaju slobodu ugovaranja u onim oblastima u kojima Unija nema nadležnosti.
Međunarodni sporazumi sa državama nečlanicama mogu imati neposredno dejstvo pred sudovima u državama članicama Unije bez obzira da li imaju neposredno dejstvo u tim državama nečlanicama.
Ekonomski ugovori i ugovori o pridruživanju
Ekonomski ugovori
Ekonomski ugovori se odnose na sporazume koje je EU zaključila sa zemljama EFTA, Mediteranskim zemljama i zemljama u razvoju. Oni su veoma značajan izvor prava EU. Regulišu pitanja trgovine sa trećim zemljama ali sadrže i odredbe o saradnji u mnogim drugim poljima.
Poseban značaj ima ugovor o stvaranju zajedničkog evropskog ekonomskog prostora sa EFTA državama.
1992. godine potpisan je Sporazum o evropskom ekonomskom prostoru koji je stupio na snagu 1994.godine. U njemu je predviđena veoma sadržajna saradnja. Bavi se pitanjem slobodnog kretanja kapitala, roba i usluga, kompletiranjem propisa u toj oblasti. Nije predviđeno formiranje carinske unije, što omogućava zemljama EFTA da sami kreiraju svoju politiku prema ostatku sveta...
Sadržaj
1 Uvod 3
IZVORI PRAVA EVROPSKE UNIJE 3
2 SEKUNDARNI IZVORI KOMUNITARNOG PRAVA 3
Ugovori sa trećim državama 3
AKTI INSTITUCIJA EVROPSKE UNIJE 5
3 SUDSKE ODLUKE 6
EVROPSKI SUD PRAVDE 6
REVIZORSKI SUD 7
SUD PRVE INSTANCE 7
4 Komunitarni segment – prvi stub saradnje 11
Socijalna politika 12
Ekonomsko-monetarna unija 12
Institucije i dinamika procesa odlučivanja 12
Spoljna politika i bezbednost – drugi stub 12
Pravosuđe i unutrašnji poslovi – treći stub 13
5 Refleksija zakonodavnog sistema evropske unije na Blosnu i Hercegovinu 13
6 Zaključak 16
7 Literatura 17
SEKUNDARNI IZVORI KOMUNITARNOG PRAVA
Ugovori sa trećim državama
Postoji podela na:
1. ugovore koje države članice sklapaju sa trećim državama,
2. ugovore koje Unija sklapa sa trećim državama.
Obe vrste ugovora posle stupanja na snagu osnivačkih ugovora moraju biti u saglasnosti sa njima. Države članice imaju slobodu ugovaranja u onim oblastima u kojima Unija nema nadležnosti.
Međunarodni sporazumi sa državama nečlanicama mogu imati neposredno dejstvo pred sudovima u državama članicama Unije bez obzira da li imaju neposredno dejstvo u tim državama nečlanicama.
Ekonomski ugovori i ugovori o pridruživanju
Ekonomski ugovori
Ekonomski ugovori se odnose na sporazume koje je EU zaključila sa zemljama EFTA, Mediteranskim zemljama i zemljama u razvoju. Oni su veoma značajan izvor prava EU. Regulišu pitanja trgovine sa trećim zemljama ali sadrže i odredbe o saradnji u mnogim drugim poljima.
Poseban značaj ima ugovor o stvaranju zajedničkog evropskog ekonomskog prostora sa EFTA državama.
1992. godine potpisan je Sporazum o evropskom ekonomskom prostoru koji je stupio na snagu 1994.godine. U njemu je predviđena veoma sadržajna saradnja. Bavi se pitanjem slobodnog kretanja kapitala, roba i usluga, kompletiranjem propisa u toj oblasti. Nije predviđeno formiranje carinske unije, što omogućava zemljama EFTA da sami kreiraju svoju politiku prema ostatku sveta...
Sadržaj
1 Uvod 3
IZVORI PRAVA EVROPSKE UNIJE 3
2 SEKUNDARNI IZVORI KOMUNITARNOG PRAVA 3
Ugovori sa trećim državama 3
AKTI INSTITUCIJA EVROPSKE UNIJE 5
3 SUDSKE ODLUKE 6
EVROPSKI SUD PRAVDE 6
REVIZORSKI SUD 7
SUD PRVE INSTANCE 7
4 Komunitarni segment – prvi stub saradnje 11
Socijalna politika 12
Ekonomsko-monetarna unija 12
Institucije i dinamika procesa odlučivanja 12
Spoljna politika i bezbednost – drugi stub 12
Pravosuđe i unutrašnji poslovi – treći stub 13
5 Refleksija zakonodavnog sistema evropske unije na Blosnu i Hercegovinu 13
6 Zaključak 16
7 Literatura 17