10-06-2010, 09:17 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kriminal je postao pretnja svim državam u ovom globalnom selu. Potencijalna šteta pod uzrokom kriminala se pojačala proteklih godina. Kriminal utiče na socijalno-ekonomske razvoje zemalja zbog finansijske štete, koje dovodi do porasta nezaposlenih i takođe do drugih socijalnih zla. Kao na primer delikvencija, koja je sve češća i češća pojava danas. Dijete u razvoju svakodnevno se susreće i može bez problema podnositi veliku količinu frustracije i ljutnje. Kao i svatko od nas u životu. To je normalan dio ljudskog razvojnog iskustva. Svako dijete će razviti i nositi sa sobom određenu količinu ljutnje koja mu neće u većoj mjeri naštetiti ili narušiti njegov razvoj osobnosti. Osoba potpuno slobodna od ljutnje jednostavno ne postoji. Niti postoji osobit razlog da bismo uopće željeli biti takvi "čistunci".
Međutim važno je znati da djeca ne mogu vječno podnositi ljutnju. Različiti su stupnjevi, tj. jačine ljutnje koju možemo osjetiti. Zaista postoji određena količina ljutnje koja može, ako se jednom prekorači, rezultirati nekim iskrivljenjem dječje osobnosti. Kad je u pitanju djetetovo emocionalno zdravlje, prvo što se roditelji moraju uvjeriti jest da se razina djetetove ljutnje ne približi toj kritičnoj točki, niti da ju prijeđe.
Ne postoji jedan postupak kojim roditelj može izazvati odgovarajući stupanj ljutnje da bi se dijete okrenulo delikvenciji. Također, gotovo je nemoguće da bilo koji niz roditeljskih postupaka može proizvesti tako žestoku ljutnju kod djeteta da ono ne bi moglo živjeti s tim i ostati zdravo. Nije potrebno da roditelji žive u stalnom strahu od "traumatiziranja" djeteta zbog jednog nenamjernog krivog postupka, čak ni zbog većeg raspona "manjih" pogrešaka. Ne postoji savršen roditelj. Svi roditelji ponekad će naljutiti svoje dijete: ili nepažnjom ili jednostavno zato što žive u realnom svijetu. Na sreću, da bi odgojili psihički zdravu djecu, roditelji ne moraju biti savršeni. Djeca imaju urođenu toleranciju na propuste.
Pa ipak, roditelji moraju shvatiti da produljeni obrazac ponašanja koji stvara ljutnju u odnosu roditelj - dijete, a ponavlja se i ponavlja jer je temeljen na netočnim pretpostavkama o načinu dječjeg razmišljanja, neminovno proizvodi stupanj ljutnje dovoljan za razvoj delikvencije...
SADRŽAJ
1 Uvod 3
2 Kriminalistika 3
2.1 Podjela 3
3 Pojam i istorijat kompjuterskog kriminala „Sajber kriminala“ 4
3.1 Definicija kompjuterskog kriminala 5
3.2 Podele kompjuterskog kriminala 6
3.3 Posledice kompjuterskog kriminaliteta 9
3.4 Profil učinilaca kompjuterskog kriminala 10
3.5 Kompjuterska krivična dela 10
4 Uticaj muzike na porast kriminala kod mladih 11
5 Planiranje kriminalističko operativne djelatnosti 12
5.1 Poligrafsko ispitivanje 12
5.1.1 Princip dobrovoljnosti 13
5.2 Kriminalisticka tehnika 13
5.3 Lice mesta ili mesto kriminalnog događaja 16
5.4 Kriminalistička ili forenzička obrada lica mesta 17
5.5 Lice ili osoba 18
5.6 Izvršilac, učinilac i počinilac 19
5.7 Inspektor ili islednik 19
5.8 Zločin, kriminal i kriminalitet 19
5.9 Obavestajni i represivni rad 24
5.9.1 Direzione Investigative Antimafia — DIA 25
5.10 Saslusanje svedoka 26
5.11 Dokazne radnje 28
5.12 Posebne dokazne radnje 32
5.13 Saslusanje svedoka ili ostecenog putem video konferencijske veze 35
5.13.1 Neki primeri zastite svedoka u komparativnom krivicnom procesnom pravu 36
6 Zaključak 42
7 Literatura 44
Kriminal je postao pretnja svim državam u ovom globalnom selu. Potencijalna šteta pod uzrokom kriminala se pojačala proteklih godina. Kriminal utiče na socijalno-ekonomske razvoje zemalja zbog finansijske štete, koje dovodi do porasta nezaposlenih i takođe do drugih socijalnih zla. Kao na primer delikvencija, koja je sve češća i češća pojava danas. Dijete u razvoju svakodnevno se susreće i može bez problema podnositi veliku količinu frustracije i ljutnje. Kao i svatko od nas u životu. To je normalan dio ljudskog razvojnog iskustva. Svako dijete će razviti i nositi sa sobom određenu količinu ljutnje koja mu neće u većoj mjeri naštetiti ili narušiti njegov razvoj osobnosti. Osoba potpuno slobodna od ljutnje jednostavno ne postoji. Niti postoji osobit razlog da bismo uopće željeli biti takvi "čistunci".
Međutim važno je znati da djeca ne mogu vječno podnositi ljutnju. Različiti su stupnjevi, tj. jačine ljutnje koju možemo osjetiti. Zaista postoji određena količina ljutnje koja može, ako se jednom prekorači, rezultirati nekim iskrivljenjem dječje osobnosti. Kad je u pitanju djetetovo emocionalno zdravlje, prvo što se roditelji moraju uvjeriti jest da se razina djetetove ljutnje ne približi toj kritičnoj točki, niti da ju prijeđe.
Ne postoji jedan postupak kojim roditelj može izazvati odgovarajući stupanj ljutnje da bi se dijete okrenulo delikvenciji. Također, gotovo je nemoguće da bilo koji niz roditeljskih postupaka može proizvesti tako žestoku ljutnju kod djeteta da ono ne bi moglo živjeti s tim i ostati zdravo. Nije potrebno da roditelji žive u stalnom strahu od "traumatiziranja" djeteta zbog jednog nenamjernog krivog postupka, čak ni zbog većeg raspona "manjih" pogrešaka. Ne postoji savršen roditelj. Svi roditelji ponekad će naljutiti svoje dijete: ili nepažnjom ili jednostavno zato što žive u realnom svijetu. Na sreću, da bi odgojili psihički zdravu djecu, roditelji ne moraju biti savršeni. Djeca imaju urođenu toleranciju na propuste.
Pa ipak, roditelji moraju shvatiti da produljeni obrazac ponašanja koji stvara ljutnju u odnosu roditelj - dijete, a ponavlja se i ponavlja jer je temeljen na netočnim pretpostavkama o načinu dječjeg razmišljanja, neminovno proizvodi stupanj ljutnje dovoljan za razvoj delikvencije...
SADRŽAJ
1 Uvod 3
2 Kriminalistika 3
2.1 Podjela 3
3 Pojam i istorijat kompjuterskog kriminala „Sajber kriminala“ 4
3.1 Definicija kompjuterskog kriminala 5
3.2 Podele kompjuterskog kriminala 6
3.3 Posledice kompjuterskog kriminaliteta 9
3.4 Profil učinilaca kompjuterskog kriminala 10
3.5 Kompjuterska krivična dela 10
4 Uticaj muzike na porast kriminala kod mladih 11
5 Planiranje kriminalističko operativne djelatnosti 12
5.1 Poligrafsko ispitivanje 12
5.1.1 Princip dobrovoljnosti 13
5.2 Kriminalisticka tehnika 13
5.3 Lice mesta ili mesto kriminalnog događaja 16
5.4 Kriminalistička ili forenzička obrada lica mesta 17
5.5 Lice ili osoba 18
5.6 Izvršilac, učinilac i počinilac 19
5.7 Inspektor ili islednik 19
5.8 Zločin, kriminal i kriminalitet 19
5.9 Obavestajni i represivni rad 24
5.9.1 Direzione Investigative Antimafia — DIA 25
5.10 Saslusanje svedoka 26
5.11 Dokazne radnje 28
5.12 Posebne dokazne radnje 32
5.13 Saslusanje svedoka ili ostecenog putem video konferencijske veze 35
5.13.1 Neki primeri zastite svedoka u komparativnom krivicnom procesnom pravu 36
6 Zaključak 42
7 Literatura 44