Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Oznanstevnjivanje pedagogije Johanna Friedricha Herbarta(1776.-1841.)
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Rijetko koja koncepcija odgoja u povijesti pedagogije je bila toliko uvažavana i toliko osporavana kao što je to slucaj sa Herbartovom koncepcijom odgoja. Rec je o koncepciji za koju se vezuje prvi znanstveno utemeljen pristup odgoju, koncepciji koja je odgojiteljima ponudila cvrst okvir za snalaženje u odgojnoj praksi, te, s jedne strane, inspirirala sljedbenike, tzv. herbartijanski pokret, a sa druge strane, reakciju reformskih pedagoških pravaca krajem XIX i početkom XX. stoljeća, koji su je, svaki na svoj nacin, doveli na »loš glas«. Danas, nakon dva stoljeća od objavljivanja Herbartovih najvažnijih radova, kada je suvremeni svijet suočen s izazovima velike društvene krize, širom svijeta oživljava interes za Herbartovu koncepciju odgoja koja u prvi plan ističe tezu da ključni kriterij dobrog obrazovanja leži u njegovoj odgojnoj vrijednosti.

Dakle, Herbart smatra da prije nego što postavimo pitanje o tome koliko nas odredeno znanje cini kompetentnim profesionalcima, uspješnim strucnjacima, koliko zadovoljava našu licnu radoznalost ili ambiciju, moramo razmisliti o tome koliko nas ono cini boljim u moralnom smislu. Biti bolji u moralnom smislu je, za Herbarta, kategoricki imperativ svakog obrazovanja, koji ima i svoju sadržajno stranu. Ako želite obrazovanje služi moralnim vrijednostima, onda morate ih nekako i postaviti - što je u životu svakog čovjeka važno, a što manje važno. Herbart, u tom smislu, izdvaja pet univerzalnih krajnjih vrijednosti coveka (slobodu, usavršavanje, dobrotu, pravo i pravičnost) koje predstavljaju osnovna nacela ili vrhovne norme svakog odgojnog djelovanja, u smislu da određuju cilj, samu suštinu odgoja, a samim tim i glavni kriterij vrednovanja odgojne prakse...

PRIRODA DJETETA U HERBARTOVOJ PEDAGOGIJI

Herbart je smatrao da svako razmišljanje o odgoju podrazumijeva određeni pogled na prirodu djeteta. Doduše, imao je u vidu i to da se u svakodnevnom životu često odgaja i »prema situaciji«, bez nekog dubljeg promišljanja, po automatizmu, intuiciji i sl.. Ali, čak iu takvim slučajevima, vaspitac, tijekom samog procesa odgoja, postupno gradi određeno stajalište o prirodi djeteta io njegovim razvojnim mogucnostima.

Koliko je značajno shvaćanje prirode djeteta u sklopu odgojne koncepcije u cjelini, a posebno za određivanje cilja odgoja, Herbart ilustrira primjerima dvaju izrazito suprotnih stajališta - Rusoa i Loka. Ruso je, s jedne strane, zastupao tezu da se djeca rađaju s mnogim urodeni osobinama i sposobnostima, a, s druge strane, da su te osobine pune vrlina. Dakle, dijete je po svojoj prirodi dobro, pa je cilj odgoja da se potakne i potpomogne taj prirodni razvoj djeteta. Zato se Rusoa odgojna koncepcija definira kao »prirodno odgoj«. Ovakvim pogledima na prirodu djeteta bili su inspirirani gotovo svi predstavnici individualne pedagogije u XIX i XX stoljeću.

John Locke je smatrao da je dijete po svojoj prirodi »tabula rasa«. U ljudskom razumu nema ni »urodenih ideja« ni »urodenih principa«. Niti su logicki načela na temelju kojih izvodimo zakljucke urodeni, niti ideje, kao što su »Bog«, »besmrtnost«, »sloboda«, a još manje ideja dobra i zla, i princip po kojem se oni mogu razlikovati. Lok je pretpostavio da je ljudska priroda, ili duh čovjeka, u trenutku rodenja nešto nalik na »neispisan ploču« i da sve ideje poticu iz cula. Opštepoznata je njegova teza da »nema niceg u intelektu što prethodno nije prošlo kroz cula«...

S A D R Ž A J

1 UVOD 3
2 PRIRODA DJETETA U HERBARTOVOJ PEDAGOGIJI 4
3 ULOGA ODGOJA U RAZVOJU LIČNOSTI PO HERBARTU 5
4 SUŠTINA HERBARTOVE PEDAGOGIJE 6
4.1 Odgoj kao svjesna, namjerna i ciljem usmjerena djelatnost 7
4.2 Odgoj i obrazovanje su nerazdvojno povezani, s tim što je obrazovanje podredeni pojmu 8
5 ZAKLJUČAK 10
6 LITERATURA 11

Referentni URL