Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Kalcijum - seminarski
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
UVOD

Oko dvadesetak različitih minerala ulazi u sastav našeg organizma. Oni čine čak pet procenata naše celokupne težine. U organizmu se troše i obnavljaju. Gube se iz organizma stolicom, mokraćom, znojem i drugim izlučevinama, i to oko 30 grama na dan. To treba nadoknaditi. Nekad su stvari bile jednostavnije. Zemlja je imala u sebi mnogo minerala, ali je vremenom osiromašila zbog naše nebrige i lošeg postupanja.

Sada minerale moramo da čuvamo i o njima posebno vodimo računa. Evo jednog primera. So koja se nađe u rudniku, jeste ruda sa mnogo minerala. Od njih su mnogi dragoceni za hemijsku industriju, pa so prvo tamo i ode na obradu (čitaj: na osiromašivanje). Kada je tamo dobro obrade, kuhinjska so ostane goli natrijum i hlor. Onda se stvar začini sa malo joda, i kao takva dođe na naš sto.

Stvari su takve kakve jesu, i mi tu malo možemo da promenimo, osim da se sa tim upoznamo i da minerale tražimo dalje - tamo gde ih još ima netaknutih. Najveći i najbolji izvor minerala su biljke. One minerale crpe iz zemljišta, koriste za svoje životne procese, ali i skladište u svojim stablima, listovima i plodovima, nudeći ih nama nesebično.

Rafinisana hrana često sadrži manje minerala nego nerafinisana. Imajte to na umu kada planirate obrok svojih mališana. Nažalost, ljudi, a posebno deca - više vole rafinisanu hranu. Moramo, dakle da obratimo veću pažnju na unošenje minerala u organizam, a posebno kalcijuma i gvožđa.

Sadržaj

1. Uvod ……………………….1
2. Teorijski deo
2.1. Rasprostranjenost kalcijuma ……….3
2.2. Osobine kalcijuma ……………….4
2.3. Kalcijumova jedinjenja …………..6
3. Zaključak …………………….15
4. Literatura ………...16
Referentni URL