21-09-2009, 02:18 PM
KORUPCIJA I TRANSPARENTNOST NA LOKALNO NIVO
1.Voved
Korupcija e fenomen koi e prisaten vo sekojdnevniot život. Na pojavata na korupcija vlijaat mnogu faktori kako što se : društveni, ekonomski, politički kulturni i obrazovni strukturi, a najmnogu e izrazena vo državi koi se naođaat vo proces na tranzicija, kako što e i našata. Ni našata država nitu pak mojot grad Kumanovo koi se naođaat vo toj proces na se poštedeni od ovoj problem koj preti da se razvie kako eden od najaktuelni i najozbilni problemi so koi se srećava našeto opštestvo.
Se poveće se primetuva deka za borba protiv korupcijata pouspešno se vodi odozdola pa nagore što dovede do mnogu antikorupciski programi koi se usmereni kon reformi na nivo na lokalnata samouprava. Na toa nivo građanite najdirektno go čustvuvaat dejstvoto na korupcijata, a što e i najvažno na ova nivo najlesno nastanuva koalicija pomeđu zainteresiranite vo borba protiv ovoj fenomen. Bez da ima koordiniran nastap na državnite institucii, civilniot sektor i mediumi teško ke se postignat konkretni rezultati, koi ke bidat potrebni da vo nekoj bliska idnina Republika Makedonija da ima nivo na korupcija ne mnogu povisoka od evropskiot prosek.
Ovaa istražuvawe treba da pokaže što mislat graćanite od mojot grad Kumanovo i opštinskite službenici na lokalnata samouprava za postoeweto na korupcija vo opštinskite službi (lokalnata samouprava) i vo Republika Makedonija voopšto. Cel mi e da gi sporedime dobienite rezultati i da vidime kolkavi serazlikite vo percepcija na samite građani i zaposlenite vo lokalnata samouprava.
Dobienite rezultati od ispituvaweto se prikažani vo tabeli, se so cel da se dobijat pregledni rezultati koi bi ja utvrdile momentalnata sostojba.
2. Теоретско определување на предметот на истражување
За да се определи теоретското истражување се наметнува прашањето кое бара објективен и научно издржан одговор за тоа : кои се факторите кои ja предизвикуваат korupcijata i kade najčesto tie se javuvaat ?
Познавајќи ги факторите кои ja предизвикуваат korupcijata ќе направиме напори да дознаеме какво влијание има voopšto.
2.1 Преглед на теориски модел
Темелот на оваа истражување ќе бидат внатрешните и надворешните фактори кои имаат влијание врз појавата на korupcijata, и како korupcijata vlijae вrz site voopšto.
Оваа истражување се темели врз моделот на проф.др. Трпе Стојановски за онаа какво влијание имаат надворешните и внатрешните faktori врз појавата на korupcijata, и кои се распоредени во четири групи i toa:
1. Внатрешни фактори - Oдносиte на vrabotenite vo lokalnata samouprava za misleweto vo vrska so korupcijata.
2. Надворешни фактори - Odnosite na luđeto vo vrska so korupcijata i nivnoto mislewe
3. Природни фактори - Kонтактирање i odnosot so луѓе, како и влегување во različni ситуации.
4. Индивидуални фактори - Зависноста на физиолошки и психолошки варијабли на личноста vo vrska so korupcijata.
Postojat nekolku vidovi na korupcija koi se važni za policiskoto postapuvawe;
Prviot stepen na korupcija e onoj što go imaa na celata teritorija na R.Makedonija, soglasno so međunarodnite istražuvawa i proučuvawa.
Vtoriot e ona nivo kade što korupcijata e sosema voočliva i zagrižuvačka, no sepak ne e zagrozen sistemot i instituciite. Tokmu ovoj vid korupcija e najčest i od nego e zagrozena celokupnata država.
Tretoto nivo e koga državata funkcionira po logikata na korupcijata, a toj sistem e kriminaliziran sam po sebe.
Se veli deka vo ovoj stadium nema prevencija na korupcijata, bidejći sekoj faktor na prevencijata, a toa se vo prv red državnite organi, stanuva del na korupcijata. Vo ovoj stadium, samo radikalni merki možat da donesat rešenie koešto e radikalno.
Našeto istražuvawe, koe što se bazira na analitičko sintetičkiot metodot vo delot na otkrivaweto na korupcijata, od suštestveno značewe e da gi odredime komponentite što pridonesuvaat vo otkrivaweto na ovoj vid na kriminalitet.
Во текот на истражувањето мора да бидат присутни ličnata и професионалната одговорност i влијание семејниот живот.
На гореизнесеното би додале и прифаќање одговорност за други, ниските примања од личен доход, недоволна искористеност na lugeto i vrabotenite vo lokalnata samouprava, zloupotreba na službena dolžnost, Koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka, nezakonsko doađawe do celta, davawe i primawe na mito, stavawe na ličniot pred profesionalniot interes,davwe na pokloni za nešto i što ne ni pripađa nam, niskite primawa na službenicite od lokalnata samouprava, nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija, lošo primenuvawe na zakonot, netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava i sl.
Согледувајќи го горе поставениот теориски модел можеме да направиме прилагодување на истиот во однос на методолошките постапки и изборот на примерокот на истражување.
2.2 Поимовно категоријален апарат
Korupcija
Spored Profesorot Miodrag Labović; korupcijata pretstavuva opštestveno negativna pojava koja pretstavuva najtežok oblik na stopanski kriminalitet. Korupcijata e edna od najvažnite karakteristiki na organiziraniot kriminalitet koja e direktno povrzana so organite na vlasta. ( Labović.M. Vlasta Korumpira De- gama Skopje 2006 god. str173)
Od aspekt na aktuelnata sostojba vo koja što se naođa R. Makedonija korupcijata kako opštestveno negativna pojava koja pretstavuva najtežok oblik na stopanski kriminalitete vo golema mera zastapena vo site sveri na opštestveniot život.
2.3 Операционално определување на предметот на истражување
Mislewata na građanite i opštinskite službenici na lokalnata samouprava za postoeweto na korupcija vo opštinskite službi (lokalnata samouprava) i vo Republika Makedonija voopšto.
2.4 Временско и просторно определување на предметот на истражување
Временско и просторно определување на предметот на истражување ќе се спроведе во временски период од една godina počnuvajki od 1 april 2006 do 1 april 2007 godina, опфаќајќи примерок на истражувањето процентуално 61 građanin i nivnoto mislewe i na 36 вработените во lokalnata samouprava.
3. Цели на истражувањето
Истражувањето е иницирано заради добивање на научно докажани показатели за тоа какво влијание има korupcijata vo opštestvoto
So dобивање на ваквите податоци ќе vidime kolkavi se razlikite vo percepcija na samite građani i zaposlenite vo lokalnata samouprava.
3.1 Научна цел
Истражување на причини кои доведуваат до појава на korupcijata во opštestvoto. Извршување на научна дискрипција на добиените сознанија од истражувањето добиено на терен, кое ја објаснува суштината на проблемот и која дава анализи и предлози за справување со korupcijata.
3.2 Практична цел
Со самото дефинирање на korupcijata и sostojbata добиенa од korupcijata да се осознае правото влијание на nea, а преку анализи и дадените предлози да се влијае врз GRAĐANITE I VRABOTENITE vo site sektori ne samo vo lokalnata samouprava za navremeno prevzemawe na merki so koi bi se sprečila vakvata pojava I bi se prevzele soodvetni merki za zaštita od vakvata sostojba.
4. Хипотези
4.1 Општа хипотеза
Како општа хипотеза во нашево истражување ние ќе ја определиме хипотезата која вели дека korupcijata како негативна појава во сите сфери на човековото живеење негативно влијае и врз opštestvoto vo celina.
4.2 Посебни хипотези
4.2.1 Психо-физичката релативна способност на građanite i службеници vraboteni vo lokalnata samouprava vlijae vrz korupcijata
4.2.2 Поединешната неспособност за справување so korupcijata
Поединечни хипотези
Водењето на несоодветна кадровска политика во службата ja зголемува pojavata na korupcijata.
Pрифаќање одговорност vlijae vrz nivoto na pojava na korupcija, недоволна искористеност na lugeto I vrabotenite vo lokalnata samouprava, zloupotreba na službena dolžnost.
Možnosta za koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka isto taka vlijae врз појавата на korupcijata.
Nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija, lošo primenuvawe na zakonot, netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava i sl.
Полот и возраста влијаат во korupcijata.
Социјалниот статус на građanite i службениcite vraboteni vo lokalnata samouprava влиаје врз појавата на korupcijata.
Социјалната несигурност влијае врз појавата на korupcijata.
Индивидуалната способност и флексибилност за справување со животните проблеми влијае врз појавата на korupcijata
5.Варијабли
1.1 Зависни варијабли
- социјален статус
- работно место
- економски статус
- опšтествен статус
1.2 Независни варијабли
- Образование
- Пол
- Возраст
- Работно искуство
- zanimawe
6. Метод на истражување
6.1 Методолошки пристап во истражувањето
Во оваа наше истраžување земајќи ги во предвид целите и задачите на истражувањето но и според спецификите на примерокот на истражувањето и самата тема на истражување како и заначењето на добиените резултати ние се одлучивме како основа во истражувањето да го искористиме интегративниот метод во рамките на едно вакво социолошко истражување кое ќе се базира на два типа на истражување и тоа : cross sectional (пресечно истражување ), кое ќе изврши пресек za mislewata na građanite i nivniot momentalen stav и како втор приод е case studios (кое истражување се применува на терен.) кое ќе опфати истражување на една службеници кои работат direkno vo lokalnata samouprava со што ќе ни овозможи користење на комбинирана употреба на квалитативните и квантитативните податоци и анализи.
Ова наше истражување ќе биде реализирано преку инструментите за собирање на податоците.
6.2 Инструменти
- анкета - Преку анкетен прашалник со индивидуално тајно пополнување на праšалникот од страна на испитаниците
- анализа на содржината - Анализирање на статистичките податоци za анализа на mislewata na građanite i vrabotenite vo lokalnata samouprava, odnosno sporedbena analiza.
Во анкетниот прашалник ќе бидат опфатени прашања од затворен тип при што ќе биде употребена Линкертовата скала за добивање на соодветни податоци во врска со ставовите и мислењата на испитаниците.
7. Научна и општествена оправданост
Како научна цел од истражувањето ќе биде добивањето на нови научни сознанија за факторите кои влијаат врз korupcijata, отворање на можности за нови научни пристапи во истражувањето на изворите и фактори на појавата на korupcijata.
Исто така како научна цел на ова истражување може да биде и доаѓањето до можностите за справување со korupcijata, како и давањето на релевантни научно издржани податоци кои ќе послужат како база на научно општествената оправданост.
Во општествената оправданост ќе се огледа влијанието на добиените податици, решавање на социјалните и економските problemi во насока на подобрување на работа na vrabotenite vo lokalnata samouprava i građanite voopšto а преку справување со korupcijata, определување на политика koja ke se vodi vo odnos na korupcijata.
Korupcija vo lokalnata samouprava - misljewa na građanite na grad Kumanovo
Socio-demografski obilježja na ispitanicite (prašawa od 1 do 5)
1. Pol %
Maški 50,8
Ženski 49,2
2. Starost
Od 18 - 32.god. 49,1
Od 33 - 48.god. 34,4
Od 48 i poveće 16,3
3. Nivo na stručna podgotvenost
Osnovno 13,1
Sredno 59,01
Visoka i poveće 27,8
4. Zanimawe
Učenik ili student 37,7
Državen sektor 26,2
Privaten sektor 16,3
Penzioner i ostanato 19,6
5. Visina domašen prihod
Od 100 - 250 € 59,01
Od 250 - 450 € 32,8
Od 450 € i poveće 8,19
Vo prethodnata tabela se prikažani socio-demografski obeležja žnaispitanicite.
6. Za vas korupcija pretstavuva:
Modaliteti %
Zloupotreba na službena dolžnost 29,5
Koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka 13,1
Nezakonsko doađawe do celta 6,5
Davawe i primawe na mito 29,5
Stavawe na ličniot pred profesionalniot interes 4,9
Davwe na pokloni za nešto i sto ne ni pripađa nam 3,2
Ne znam 1,6
Ostanato 11,4
Na osnova na ovaa tabela možeme da vidime i da utvrdime deka seušte pomeđu građanite postoi mnogu različno definirawe na ovoj problem. Zanimlivo e toa deka 29.5% od niv ja poistovetuva korupcijata so davawe i primawe na mito, što e mnogu tesno definirawe i zboruva za toa deka građanite seušte ne se dovolno informirani - obrazovani za site modeli i modaliteti vo koišto može da se javi korupcijata.
7. Kolkavo e po Vas nivoto na korupcija vo R.Makedonija?
(zaokružete go brojot na skali od 1 do 10)
Modaliteti %
1 1,6
2 /
3 6,5
4 1,6
5 8,1
6 13,11
7 18,02
8 21,3
9 11,4
10 18,03
Od ovaa tabela možeme da zaklučime deka kako vkupnost može da se zeme deka site građani na nivo na Republika Makedonija se izjasnija deka korupcija postoi deka e ili podobro rečeno deka e mnogu izrazena. Ovoj podatok zboruva i ne obvrzuva site nas da možeme što po maksimalno da se posvetime na borba protiv korupcijata. Povie podatoci ni najavuvaat deka treba ovaa borba protiv korupcijata planski da se sprovede so vklučuvawe na site možni i relevantni akteri.
8. Dali e po Vas korupcijata kako problem adekvatno tretirana i vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Da 6,5
Ne 77,04
Ne znam 16,3
Od tabelata koja se odnesuva na 8 (osmoto) prašawe, sosema jasno možeme da utvrdime deka 77,04% od građanite odgovorile deka korupcijata kako eden od klučnite problemi ne e adekvatno tretirana vo lokalnata samouprava.
9. Koj e po Vašeto mislewe, eden od osnovnite pričiniteli za pojava na korupcija vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
A) Niskite primawa na službenicite od lokalnata samouprava 31,2
B) Nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija 31,2
C) Lošo primenuvawe na zakonot 26,2
D) Netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava 4,9
E) Ostanato 6,5
Kaj ovaa prašawe ona što e mnogu zanimlivo e toa što istata postapka e potpolno istiot procent na odgovorite pod A i B (31%) i mnogu mal procent od odgovorot pod D (4,9%). Lošite primawa na službenicite vo lokalnata samouprava kako edno od osnovnite pričina za pojavata na korupcija se mnogu visoko kotirani, što pak e pričina za nastanuvawe i povrzuvawe i na drug golem problem na našeto opštestvo, a toa e problemot so pojava na siromaštvoto.
10. Vo koi sektori od lokalnata samouprava po Vas e najizrazena korupcijata?
Modaliteti %
Opštinski šalterski službi 6,5
Opštinski inspekcii 73,7
Pretsedatelot na opštinata 9,8
Opštinskite sekretari 1,6
Ostanato 8,1
Po razmisluvawata na građnite vo Kumanovo korupcijata e najpoveće izrazena vo Opštinskite inspekcii, odnosno 83,7% od ispitanicite se privrza za ovoj odgovor.
11.Dali ste se našle vo situacija od Vas da se očekuva da ponudite mito?
Modaliteti %
Da 52,4
Ne 47,5
52,4% procenti od građanite odgovorija deka veke barem ednaš se našle vo situacija da onudat mito što značitelno zboruva za postoeweto na ovoj fenomen vo Kumanovo.
12. Dali nekogaš so pomoš na nekoj od lokalnata samouprava ( rodnina prijatel ili slično) završile rabota preku red Ili preku vrska?
Modaliteti %
Da 52,4
Ne 47,5
Ovaa prašawe kako i prethodnoto mnogu govorat za postoewe na korupcijata. Preku 50% od ispitanicite lično bile akteri vo procesot na korupcijata što e posebno za vnimanie zatoa što se raboti za podatok od prva raka, a i ovie se samo nekoi od pojavenite oblici na korupcija. Obično onie oblici na korupcija od oišto proizleguvaat najgolemi šteti se najdobro sokrieni.
13. Dali nekogaš ste dale podarok na nekoj od lokalnata samouprava za rabota koja Vi ja završil a e delokrugot na negovoto rabotno mesto i negovite rabotni obvrski?
Modaliteti %
Da 37,7
Ne 62,2
Od ovaa tabela možeme da vidime deka 37,7% od ispitanicite se izjasnilo deka, dale podarok na nekoj od lokalnata samouprava vo zamena za nekoja usluga koja na nemu mu e vo delokrugot od rabotewe odnosno od delokrugot na negovite rabotni zadači.
14. Dokolku ste vo pozicijana na službenik vo lokalnata samouprava i vi bide ponudeno mito Vie će?
Modaliteti %
Primite MITOTO 14,7
Odbiete MITOTO 40,9
Ke prijavite do nadležnite organi 9,8
Neznaete što bi napravile 27,8
Ostanato 6,5
Kaj ovaa prašawe gledame deka 40,9% od ispitanicite bi go odbile mitoto; 27,8 % od ispitanicite ne bi znaelo što da pravi a 14,0% od ispitnicite bi go primile mitoto. Ovaa govori deka građanite imaat visoko nivo na svest za štetnosta na korupcijata, ama nemaat adekvaten odgovor i rešenie za taa pojava.
Eden od možnite zaklučoci bi bil deka postoi razvien formalen - državen sistem za odgovor na korupcijata no sepak ne funkcionira besprekorno, so što građanite praktično nemaata na kogo da se obratat.
15. Na kogo najpoveke šteti korupcijata vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Na samite službenici /
Na građanite 45,9
Na site 54,09
Na ovaa prašawe zanimlivo e što nema građani koi mislat deka korupcijata e štetna za samite službenici od lokalnata samouprava, toa znači deka građanite mislat deka službenicite koi direktno učestvuvaat vo procesot na korupcijanemaat pričina da čuvstvuvaat strav da možat da pretrpat odredeni sankcii, odnosno ne postoi nekoi strog praven sistem za kaznuvawe na pričinitelot na ovaa delo.
16. Kolku po Vas se raboti na namaluvawena korupcija?
Modaliteti %
Mnogu malku 40,9
Malku 47,5
Dovolno 11,47
Mnogu /
Po odgovorite na ovaa prašawe možeme da zaklučime deka mnogu malku se raboti na namaluvawe na korupcijata.
17. Nivoto na korupcija vo odnos na 2006 - 2007.godine:
Modaliteti %
Se zgolemuva 44,26
Se namaluva 22,9
Ostanal ist 32,7
Pokraj site zakoni koi se doneseni i novite institucii čija osnovna cel bi bila borba protiv korupcijata građanite mislat deka nivoto na korupcija se zgolemuva, a ne deka se smalil. Kako eden od glavnite pričinite za na ovoj odgovor množe da bide toa što vo posledno vreme za korupcijata počna pootvoreno da se zboruva i deka građanite toprva go svaćaat značeweto na ovoj problem i lošite vlijanija od nego kako i kolku im šteti na site.
18. Koi se po vas njuspešni načini za borba protiv korupcijata?
Modaliteti %
Vnatrešna kontrola na opštinskite sliužbenici 16,3
Podobra zakonska regulativa 29,5
Voveduvawe na strogo kontrolirani zakoni 31,14
Razni kampawi i edukativni materijali 1,6
Obezbeduvawe na dobri plati za vrabotenite službenici 16,3
Ostanato
Po mislewe na građanite najuspešen način za borba protiv korupcija e voveduvawe na zakonska regulativa i voveduvawe na na strogo kaznivi merki. Vodewe na različni kampawi i širewe na edukativni materijali ne se mnogu potrebni što doveduva do zaklučok deka se opšto poznati rasprostranetosta i formite vo koišto se javuva korupcijata.
19. Koi se po Vas institucii koi se klučni vo borbata za smaluvawe na korupcijata?
Modaliteti %
Sudstvo 39,3
Policija 9,8
Republički službi 34,4
Civilen sektor 11,4
Mediumi 4,9
Po mislewe na građanite na grad Kumanovo klučna institucija za smaluvanje na korupcijata ima republičkite službi I sudstvoto, a na posledno mesto se mediumite so 4,9%.
20. Dali ste dovolno izvesteni za donesuvaweto na važnite odluki vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Ne 34,4
Mnogu malku 31,1
Malku 21,3
Dovolno 11,4
Potpolno sum izvesten 1,6
Po odgovorite na ispitanicite možeme da zaklučime deka građanite mnogu malku ili podobro rečeni ni malku ne se izvesteni i naznaat za donesuvawe na nekoi važni odluki vo lokalnata samouprava.
Ova e dosta značaen podatok od pričina što ke dojdeme do zaklučok deka site važni odluki vo lokalnata samouprava ne se objavuvaat dovolno transparentno što pokažuva deka možebi postojat odredeni gledišta i tlo za korupcija.
Ovaa istražuvawe e izvršeno na građanite vo opština Kumanovo pomeđu 1 april 2006 i 1 april 2007 godina. Vo istražuvaweto učestvuvaat 61 ispitanik. Prethodniot prikaz na tabeli e samo gruba obrabotka na podatoci.
Korupcija vo lokalnata samouprava- mislewa na vrabotenite
Socio-demogravski karakteristiki na ispitanicite (prašawa od br. 1 do 5)
1. POL %
Maški 22,2
Ženski 77,7
2. STAROST
20-30 27,7
30-40 33,3
40-60 38,8
3. NIVO NA STRUČNA PODGOTVENOST
Osnovna /
Sredna 33,3
Visoka i viša 66,6
4. SLUŽBA VO KOJA RABOTAT
urbanizam 5,55
sek.za finansii 8,33
sek. za stambeni raboti 5,55
opštinka služba 16,66
zaštita životna sredina 5,55
upravni raboti 11,1
tehnička služba 2,77
nitu eden odgovor 44,3
5. DOMAŠNI PRIHODI
Od 100 - 250 € 50
Od 250 - 450 € 47,2
Od 450 € i poveće 2,77
6. Spored vas korupcija e ?
MODALITETI %
Zloupotreba na službenata položba 22,22
Koristewe na na jvnata funkcija za lična korist 38,8
Nezakonsko doađawe do celta 16,66
Davawe i primawe mito 8,33
Stavawe na ličniot interes pred profesionalniot 11,1
Davawe na pari za neško što nas ne ni pripađa 2,77
ne znam /
Gledame deka službenicite vo lokalnata samouprava različno go definiraat ovoj fenomen, no sepak najgolen broj korupcijata ja definiraat kako koristewe na javnata funkcija za lična korist i zlupotreba na službena položba, a toa se vo svetot i opšto prifateni i najčesto koristeni definicii.
Mnogu malku od niv se odlučilo za četvrtata varijanta t.e za davawe i primawe na mito, što zboruva za visokoto nivo na svest na ispitanicite za drugite oblici na korupcija osven podmituvaweto kako oblik koj najčesto se pojavuva.
7. Spored vas kolkavo e nivoto na korupcija vo Makedonija?
(zaokružete broj na skalata od 1 do 10 )
MODALITETI %
1 /
2 /
3 2,77
4 2,77
5 19.44
6 2,77
7 25
8 16,6
9 11,1
10 19,44
Od ovaa tabela možeme da vidime deka golem broj na službenici se izjasnile deka korupcijata vo Makedonija e na visoko nivo, odnosno deka e mnogu izrazena.
8.Kolku e izrazena korupcijata vo Vašata služba.
MODALITETI %
Ne e izrazena 61,1
Mnogu malku e izrazena 16,6
Malku izrazena 13,8
Dosta izrazena 5,55
Mnogu izrazena 2,77
Vo ovaa tabela gledame eden zanimliv podatok vo odnos na prethodnata, vo koja službenicite se na mislewe deka nivoto na korupcija e na visoko nivo, ovde gledame deka golem broj na službenici se izjasnil deka vo nivnata služba korupcijata ne e izrazena.
9. Spored Vašeto mislewe koja e osnovna pričina za pojavata na korupcijata vo lokalnata samouprava?
MODALITETI %
niska primawa na službenicite 63,8
nepostoewwe na efikasna kontrola 13,8
loša primena na zakonot 5.55
netransparentnost vo rabotata 2,77
ostanato 13,8
Od ovaa tabela jasno se gleda deka edna od osnovnite pričini za pojavata na korupcijata e niskoto nivo na primawa na službenicite, no pogelem broj od niv smetaat deka edna od pričinite e i nepostoeweto na efikasna kontrola vo cel na suzbivawe na korupcijata.
10. Spored Vas vo koj sektor vo lokalnata uprava najvejće e izrazena korupcijata?
MODALITETI %
Opštiskite šalterski službi 2,77
Opštinskata inspekcija 69,4
Pretsedatel na opštinata 2,77
Opštiski sekretati 8,33
Samite dodale odgovor 16.66
Kako što se gleda od tabelata, sektor vo koj e najveće izrazena korupcijata vo lokalnata uprava se opštinskite inspekcii, odnosno komunalnata, finansiskata i gradežnata .
11.Dali ste se našle vo situacja da vi se ponudi mito. ?
MODALITETI %
da 13,88
ne 86,11
12.Dali nekogaš na nekoj (rodnina, prijatel) ste mu završile rabota preku vrski?
MODALITETI %
da 25
ne 75
13. Dali bi primile mito ?
MODALITETI %
da 2,77
ne 72,22
ne znam 25
Ovaa tabela pokažuva deka golem broj na službenici ne bi prifatile da na bilo koi način bidat kupeni ili potplateni, što naveduva na zaklučok deka seušte možeme da smetame deka našite službenici bez dodatna nadoknada gi završuvaat svojte obvrski sprema građanite.
14.Kako bi ste reagirale da vidite deka vaš kolega prima mito?
MODALITETI %
Bi go predupredile 27,7
Bi premolčile 44,4
Bi go prijavile 5,55
Sami dodale odgovor 22,2
Ovde možeme da vidime deka mnogu službenici ne bi reagirale, odnosno bi premolčele koga bi go videle svojot kolega da prima mito, no i brojot na onie koj bi prijavile vakvi službenici ne e zanemarlivo mal.
15.Na kogo najmnogu mu šteti korupcija vo lokalnata uprava?
MODALITETI %
Na samite službenici 8,33
Na građanite 2,77
Na site 88,8
Zaposlenite vo lokalnata samouprava se svesni deka korupcita šteti na site i deka ako ne i se zastane na pat, samo retki poedinci bi imale korist (normalno , protivpravna) od nea.
16.Spored vas kolku se raboti na smaluvawe na korupcijata ?
MODALITETI %
Mnogu malku 72,2
Malku 27,7
Dovolno /
mnogu /
Tabelata pokažuva deka rabotata vo smer na smaluvawe na korupcijata e mnogu mala, odnosno spored dobienite podatoci možeme da zaklučime deka skoro e i neprimetna.
17. Nivo korupcije vo odnos na period 2006-2007.godine?
MODALITETI %
Zgolemilo 61,1
namalilo /
Ostanalo isto 38,8
Ovde go gledame deka misleweto na pretavnicite na lokalnata uprava deka korupcijata vo odnos na spomenatiot period se zgolemila.
18. Spord vas koj e najuspešniot način na borba protiv korupcijata?
MODALITETI %
Vnatrešna kontrola na opštinskite službi 30,55
podobra zakonska regulativa 19,44
Voveduvawe na strogi zakonski merki 25
kampawa i edukacija 5,55
Obezbeduvawe na dobri plati na samite služ 16,6
Samite dodale odgovor 2,7
Za najuspešen način na borba protiv korupcijata zaposlenite predložile vnatrešna kontrola na opštinskite službi, no i dosta od niv predložile i podobra zakonska regulativa.
19. Spored vas koi institucii se klučni vo borbata za smaluvawe na korupcijata?
MODALITETI %
sudstvoto 47,2
policijata 5,55
Republički službi 13,8
Civilen sektor 22,2
mediumite 11,1
Ovaa tabela pokažuva deka spored misleweto na ispitanicite vo smaluvaweto na korupcita klučna institucija e sudstvoto, no ne treba da se zanemari i civilniot sektor.
20.Za značjni odluki vo vašata služba građanite se izvesteni?
MODALITETI %
Mnogu malku 30,55
malku 30,55
dovolno 30,55
Vo potpolnost se izvesteni 8,33
Ovde gledame deka građanite i spored misleweto na zaposlenite vo lokalnata samouprava ne se dovolno izvesteni za značajnite odluki koi se donesuvaat vo oštinata.
Ova istražuvawe e izvršeno vo lokalnata samouprava pomeđu 1 april 2006 i 1 april 2007 godina. Vo istražuvaweto učestvuvaa 36 ispitanici vraboteni vo lokalnata samouprava. Prethodno prikažnite tabeli se gruba obrabotka na podatoci.
SPORDEBENA ANALIZA NA DOBIENITE PODATOCI
Spored podatocite dobieni od sprovedenata anketa možeme da uvidime i zaklčime slednoto:
Sto se odnesuva do anketata sprovedena pomeđu građanite na opština Kumanovo možeme da vidime deka po polova struktura pogolem e brojot na anketiranite maži 50,8% naprema ženi 49,2%, dodeka anketata koja e sprovedena pomeđu službenicite pogolem e brojot na ženski ispitanici 77,7%, napremama maški ispitanici 22,2% (ova se dolži na samata struktura na zaposlenite vo lokalnata samouprava). Sprema nivoto na stučna osposobenost na građanite imame najveće od onie so završeno sredno obrazovanie 59,01% (onie so visoka i viša stručna podgotovka 27,8% I onie so osnovna 13,1%)., dodeka ispituvaweto što e napraveno pomeđu službenicite najgolem broj imaat završeno visoko ili višo obrazovanie 66,6 %, a so sredna škola se 33,3% od ispitanicite, što e normalno deka vo vakvi službi odnosno zaposleni vo lokalnata samouprava pomeđu anketiranite nema lica koi se samo so završeno osnovno obrazovanie. Što se odnesuva do visinata na prihodite kako eden od bitnite pričini za postoewe na korupcija i kaj edniot i kaj drugiot del od ispitanicite najgolem broj se onie koi domašnite prihodi im iznesuvaat od 100-250 evra, a kaj ednite i drugite e mal broj na lica koišto domašnite prihodi im iznesuvaat 450 evra i poveke.
Na prašaweto što e za niv korupcija poveketo od građanite odgovorija deka toa e zloupotreba na službenata dolžnost, a isti e brojot i na onie koi se izjasnija deka korupcija e davawe i primawe na mito.
Za razika od građante na službenicite mislewata se deka korupcija pretstavuva koristewe na javnata funkcija zaradi steknuvawe na dobivka, za što se izjasnija duri 38,8% od ispitanicite službenici.
Za misleweto vo vrska so nivoto na korupcijata vo Makedonija (kade anketiranite imaa samo skala od 1 do 10) najgolem broj od ispitanicite se izjasnile za nivoto 8, i na mislewe se deka korupcijata e najmnogu izrazena vo opštinskite inspekcii. So vakvoto mislewe na građanite se složuvaat i samite službenici. Međutoa na prašaweto za toa kolku korupcijata e izrazena vo nivnite službi duri 61.1 % od ispitanicite se izjasnile deka vo nivnite službi ne e izrazena korupcijata.
Vo vrska so osnovnata pričina za pojava na korupcijata vrabotenite vo lokalnata samouprava se izjasnile deka toa e niskiot prihod, dodeka građanite se izjasnile deka eden od osnovnite pričini za pojava na korupcijata e nepostoeweto na efikasna kontrola koja ima za cel suzbivawe na korupcijata, za što se izjasnilo duri 31.1 %, a značaen e I brojot na ispitanicite koi kako glavna pričina za pojavata na korupcijata e lošata primena na zakonite.
Na postavenoto prašawe na građanite dali ke primat mito koga bi se naođale vo pozicija na službenici 40.9% od niv se izjasnile deka dokolku bi se naođale vo pozicija na službenici bi go odbile mitoto. Na kokretnoto prašawe nasočeno na službenicite za toa ,,dali bi primile mito,, visok e procentot na tie što ne bi primile mito duri 72,2%.
Na postavenoto prašawe za toa ,,na kogo najveće mu šteti korupcijata vo lokalnata samouprava,, i ednite i drugite odgovorile deka ,,korupcijata im šteti na site voopšto,,.
Potoa sledi prašaweto za toa na koe nivo se naošaat aktivnostite koi imaat za cel da ja namalat korupcijata. Na ovaa prašawe i ednite i drugite odgovorile deka site aktivnosti koi se prevzemaat so cel da se namali korupcijata se na mnogu nisko nivo.
Na prašaweto dali ima promeni vo nivoto na korupcija vo odnos na istiot period 2006-2007 godina ispitanite službenici vo najgolema mera mislat deka nivoto na korupcia se zgolemil 61,1%, dodeka 38,8% od ispitanicite mislat deka nivoto na korupcija ostanal ist. Kaj građanite ovaa situacija e nešto poinakva iako najgolem broj od niv mislat deka korupcijata se zgolemila za 44,26%, i onie koi mislat deka nivoto na korupcija ostanal ist e 32,7%, no sepak ovdeka i imame stapka od 22,9% koja što e od golemo značewe i e nezanemarliva zatoa što tie ispitanici mislat deka nivoto na korupcija se namalilo.
Kako najuspećen način za borba protiv korupcijata građanite ja istaknuvaat podobrata zakonska regulativa 29,5% od ispitanicite I voveduvawe na kaznivi merki 34,14%, a dodeka službenicite mislat deka samo so vovceduvawe na vnatrešni kontroli i merki 30,55% (isto kako I voveduvawe na strogo zakonski merki 25%) ke se namali korupcijata. Kaj ednite i kaj drugite e nezanemarliv i brojot na onie koi mislat deka eden od podobrite i pouspešniote načini za suzbivawe na korupcijata e zgolemuvawe na platite na službenicite (građanite so 16,3%- službenicite so 16,6%).
Kako stručna institucija vo borbata protiv korupcijata i građanite (39,3%) i službenicite (47,2%) se na mislewe deka toa bi bile sudstvoto, a posle nego i republičkite službi i civilniot sektor.
Na poslednoto postaveno prašawe građanite za toa kolku se izvesteni za bitnite odluki koi se donesuvaat vo lokalnata samouprava, odgovorite vo potpolnst se poklopuvaat so mislewata na samite službenici deka nivnata informiranost e mnogu mala.
8. Истражувачки тим
Истражувачкиот тим на ова истражување го сочинуваат :
1. Научна група
- раководител на проектот
- членови на стручен тим ( 10 члена )
2. Административно техничка група ( 6 члена)
3. Извршна група ( 6 члена )
9. Финансиски план на истражување
Финансискиот план во својата структура ќе содржи :
1. Материјални трошоци
- прибирање и обработка на потребната документација, консултации и советувања 45.000,00 ден.
- канцелариски материјал 10.000,00 ден.
- рачна обработка 6.000,00 ден.
- компјутерска обработка 11.000,00 ден.
- авторски хонорар 9.000,00 ден.
VKUPNO 81.000,00 den
2. Лични доходи
- раководителот на проектот
(12 meseci x15.000,00 denari) 180.000,00 ден.
- членови на стручниот тим
(10 člena x12 meseci x 10.000,00 denari) 1.200.000,00 ден,
- административно техничка група
(6 člena x 12 meseci x 5.000,00 denari ) 36.000,00 ден,
- извршна група
(6 člena x 12 meseci x 5.000,00 denari ) 36.000,00 ден.
VKUPNO 1.452.000,00 den
3. Останати трошоци 64.000,00 ден.
________________________________________________________________
VKUPNO 64.000,00 den
Рекапитулација
1. Материјални трошоци 81.000,00 den
2. Лични доходи 1.452.000,00 den
3. Останати трошоци 64.000,00 den
VKUPNO 1.597.000,00 den
1.Voved
Korupcija e fenomen koi e prisaten vo sekojdnevniot život. Na pojavata na korupcija vlijaat mnogu faktori kako što se : društveni, ekonomski, politički kulturni i obrazovni strukturi, a najmnogu e izrazena vo državi koi se naođaat vo proces na tranzicija, kako što e i našata. Ni našata država nitu pak mojot grad Kumanovo koi se naođaat vo toj proces na se poštedeni od ovoj problem koj preti da se razvie kako eden od najaktuelni i najozbilni problemi so koi se srećava našeto opštestvo.
Se poveće se primetuva deka za borba protiv korupcijata pouspešno se vodi odozdola pa nagore što dovede do mnogu antikorupciski programi koi se usmereni kon reformi na nivo na lokalnata samouprava. Na toa nivo građanite najdirektno go čustvuvaat dejstvoto na korupcijata, a što e i najvažno na ova nivo najlesno nastanuva koalicija pomeđu zainteresiranite vo borba protiv ovoj fenomen. Bez da ima koordiniran nastap na državnite institucii, civilniot sektor i mediumi teško ke se postignat konkretni rezultati, koi ke bidat potrebni da vo nekoj bliska idnina Republika Makedonija da ima nivo na korupcija ne mnogu povisoka od evropskiot prosek.
Ovaa istražuvawe treba da pokaže što mislat graćanite od mojot grad Kumanovo i opštinskite službenici na lokalnata samouprava za postoeweto na korupcija vo opštinskite službi (lokalnata samouprava) i vo Republika Makedonija voopšto. Cel mi e da gi sporedime dobienite rezultati i da vidime kolkavi serazlikite vo percepcija na samite građani i zaposlenite vo lokalnata samouprava.
Dobienite rezultati od ispituvaweto se prikažani vo tabeli, se so cel da se dobijat pregledni rezultati koi bi ja utvrdile momentalnata sostojba.
2. Теоретско определување на предметот на истражување
За да се определи теоретското истражување се наметнува прашањето кое бара објективен и научно издржан одговор за тоа : кои се факторите кои ja предизвикуваат korupcijata i kade najčesto tie se javuvaat ?
Познавајќи ги факторите кои ja предизвикуваат korupcijata ќе направиме напори да дознаеме какво влијание има voopšto.
2.1 Преглед на теориски модел
Темелот на оваа истражување ќе бидат внатрешните и надворешните фактори кои имаат влијание врз појавата на korupcijata, и како korupcijata vlijae вrz site voopšto.
Оваа истражување се темели врз моделот на проф.др. Трпе Стојановски за онаа какво влијание имаат надворешните и внатрешните faktori врз појавата на korupcijata, и кои се распоредени во четири групи i toa:
1. Внатрешни фактори - Oдносиte на vrabotenite vo lokalnata samouprava za misleweto vo vrska so korupcijata.
2. Надворешни фактори - Odnosite na luđeto vo vrska so korupcijata i nivnoto mislewe
3. Природни фактори - Kонтактирање i odnosot so луѓе, како и влегување во različni ситуации.
4. Индивидуални фактори - Зависноста на физиолошки и психолошки варијабли на личноста vo vrska so korupcijata.
Postojat nekolku vidovi na korupcija koi se važni za policiskoto postapuvawe;
Prviot stepen na korupcija e onoj što go imaa na celata teritorija na R.Makedonija, soglasno so međunarodnite istražuvawa i proučuvawa.
Vtoriot e ona nivo kade što korupcijata e sosema voočliva i zagrižuvačka, no sepak ne e zagrozen sistemot i instituciite. Tokmu ovoj vid korupcija e najčest i od nego e zagrozena celokupnata država.
Tretoto nivo e koga državata funkcionira po logikata na korupcijata, a toj sistem e kriminaliziran sam po sebe.
Se veli deka vo ovoj stadium nema prevencija na korupcijata, bidejći sekoj faktor na prevencijata, a toa se vo prv red državnite organi, stanuva del na korupcijata. Vo ovoj stadium, samo radikalni merki možat da donesat rešenie koešto e radikalno.
Našeto istražuvawe, koe što se bazira na analitičko sintetičkiot metodot vo delot na otkrivaweto na korupcijata, od suštestveno značewe e da gi odredime komponentite što pridonesuvaat vo otkrivaweto na ovoj vid na kriminalitet.
Во текот на истражувањето мора да бидат присутни ličnata и професионалната одговорност i влијание семејниот живот.
На гореизнесеното би додале и прифаќање одговорност за други, ниските примања од личен доход, недоволна искористеност na lugeto i vrabotenite vo lokalnata samouprava, zloupotreba na službena dolžnost, Koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka, nezakonsko doađawe do celta, davawe i primawe na mito, stavawe na ličniot pred profesionalniot interes,davwe na pokloni za nešto i što ne ni pripađa nam, niskite primawa na službenicite od lokalnata samouprava, nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija, lošo primenuvawe na zakonot, netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava i sl.
Согледувајќи го горе поставениот теориски модел можеме да направиме прилагодување на истиот во однос на методолошките постапки и изборот на примерокот на истражување.
2.2 Поимовно категоријален апарат
Korupcija
Spored Profesorot Miodrag Labović; korupcijata pretstavuva opštestveno negativna pojava koja pretstavuva najtežok oblik na stopanski kriminalitet. Korupcijata e edna od najvažnite karakteristiki na organiziraniot kriminalitet koja e direktno povrzana so organite na vlasta. ( Labović.M. Vlasta Korumpira De- gama Skopje 2006 god. str173)
Od aspekt na aktuelnata sostojba vo koja što se naođa R. Makedonija korupcijata kako opštestveno negativna pojava koja pretstavuva najtežok oblik na stopanski kriminalitete vo golema mera zastapena vo site sveri na opštestveniot život.
2.3 Операционално определување на предметот на истражување
Mislewata na građanite i opštinskite službenici na lokalnata samouprava za postoeweto na korupcija vo opštinskite službi (lokalnata samouprava) i vo Republika Makedonija voopšto.
2.4 Временско и просторно определување на предметот на истражување
Временско и просторно определување на предметот на истражување ќе се спроведе во временски период од една godina počnuvajki od 1 april 2006 do 1 april 2007 godina, опфаќајќи примерок на истражувањето процентуално 61 građanin i nivnoto mislewe i na 36 вработените во lokalnata samouprava.
3. Цели на истражувањето
Истражувањето е иницирано заради добивање на научно докажани показатели за тоа какво влијание има korupcijata vo opštestvoto
So dобивање на ваквите податоци ќе vidime kolkavi se razlikite vo percepcija na samite građani i zaposlenite vo lokalnata samouprava.
3.1 Научна цел
Истражување на причини кои доведуваат до појава на korupcijata во opštestvoto. Извршување на научна дискрипција на добиените сознанија од истражувањето добиено на терен, кое ја објаснува суштината на проблемот и која дава анализи и предлози за справување со korupcijata.
3.2 Практична цел
Со самото дефинирање на korupcijata и sostojbata добиенa од korupcijata да се осознае правото влијание на nea, а преку анализи и дадените предлози да се влијае врз GRAĐANITE I VRABOTENITE vo site sektori ne samo vo lokalnata samouprava za navremeno prevzemawe na merki so koi bi se sprečila vakvata pojava I bi se prevzele soodvetni merki za zaštita od vakvata sostojba.
4. Хипотези
4.1 Општа хипотеза
Како општа хипотеза во нашево истражување ние ќе ја определиме хипотезата која вели дека korupcijata како негативна појава во сите сфери на човековото живеење негативно влијае и врз opštestvoto vo celina.
4.2 Посебни хипотези
4.2.1 Психо-физичката релативна способност на građanite i службеници vraboteni vo lokalnata samouprava vlijae vrz korupcijata
4.2.2 Поединешната неспособност за справување so korupcijata
Поединечни хипотези
Водењето на несоодветна кадровска политика во службата ja зголемува pojavata na korupcijata.
Pрифаќање одговорност vlijae vrz nivoto na pojava na korupcija, недоволна искористеност na lugeto I vrabotenite vo lokalnata samouprava, zloupotreba na službena dolžnost.
Možnosta za koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka isto taka vlijae врз појавата на korupcijata.
Nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija, lošo primenuvawe na zakonot, netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava i sl.
Полот и возраста влијаат во korupcijata.
Социјалниот статус на građanite i службениcite vraboteni vo lokalnata samouprava влиаје врз појавата на korupcijata.
Социјалната несигурност влијае врз појавата на korupcijata.
Индивидуалната способност и флексибилност за справување со животните проблеми влијае врз појавата на korupcijata
5.Варијабли
1.1 Зависни варијабли
- социјален статус
- работно место
- економски статус
- опšтествен статус
1.2 Независни варијабли
- Образование
- Пол
- Возраст
- Работно искуство
- zanimawe
6. Метод на истражување
6.1 Методолошки пристап во истражувањето
Во оваа наше истраžување земајќи ги во предвид целите и задачите на истражувањето но и според спецификите на примерокот на истражувањето и самата тема на истражување како и заначењето на добиените резултати ние се одлучивме како основа во истражувањето да го искористиме интегративниот метод во рамките на едно вакво социолошко истражување кое ќе се базира на два типа на истражување и тоа : cross sectional (пресечно истражување ), кое ќе изврши пресек za mislewata na građanite i nivniot momentalen stav и како втор приод е case studios (кое истражување се применува на терен.) кое ќе опфати истражување на една службеници кои работат direkno vo lokalnata samouprava со што ќе ни овозможи користење на комбинирана употреба на квалитативните и квантитативните податоци и анализи.
Ова наше истражување ќе биде реализирано преку инструментите за собирање на податоците.
6.2 Инструменти
- анкета - Преку анкетен прашалник со индивидуално тајно пополнување на праšалникот од страна на испитаниците
- анализа на содржината - Анализирање на статистичките податоци za анализа на mislewata na građanite i vrabotenite vo lokalnata samouprava, odnosno sporedbena analiza.
Во анкетниот прашалник ќе бидат опфатени прашања од затворен тип при што ќе биде употребена Линкертовата скала за добивање на соодветни податоци во врска со ставовите и мислењата на испитаниците.
7. Научна и општествена оправданост
Како научна цел од истражувањето ќе биде добивањето на нови научни сознанија за факторите кои влијаат врз korupcijata, отворање на можности за нови научни пристапи во истражувањето на изворите и фактори на појавата на korupcijata.
Исто така како научна цел на ова истражување може да биде и доаѓањето до можностите за справување со korupcijata, како и давањето на релевантни научно издржани податоци кои ќе послужат како база на научно општествената оправданост.
Во општествената оправданост ќе се огледа влијанието на добиените податици, решавање на социјалните и економските problemi во насока на подобрување на работа na vrabotenite vo lokalnata samouprava i građanite voopšto а преку справување со korupcijata, определување на политика koja ke se vodi vo odnos na korupcijata.
Korupcija vo lokalnata samouprava - misljewa na građanite na grad Kumanovo
Socio-demografski obilježja na ispitanicite (prašawa od 1 do 5)
1. Pol %
Maški 50,8
Ženski 49,2
2. Starost
Od 18 - 32.god. 49,1
Od 33 - 48.god. 34,4
Od 48 i poveće 16,3
3. Nivo na stručna podgotvenost
Osnovno 13,1
Sredno 59,01
Visoka i poveće 27,8
4. Zanimawe
Učenik ili student 37,7
Državen sektor 26,2
Privaten sektor 16,3
Penzioner i ostanato 19,6
5. Visina domašen prihod
Od 100 - 250 € 59,01
Od 250 - 450 € 32,8
Od 450 € i poveće 8,19
Vo prethodnata tabela se prikažani socio-demografski obeležja žnaispitanicite.
6. Za vas korupcija pretstavuva:
Modaliteti %
Zloupotreba na službena dolžnost 29,5
Koristewe na javna funkcija poradi steknuvawe na dobivka 13,1
Nezakonsko doađawe do celta 6,5
Davawe i primawe na mito 29,5
Stavawe na ličniot pred profesionalniot interes 4,9
Davwe na pokloni za nešto i sto ne ni pripađa nam 3,2
Ne znam 1,6
Ostanato 11,4
Na osnova na ovaa tabela možeme da vidime i da utvrdime deka seušte pomeđu građanite postoi mnogu različno definirawe na ovoj problem. Zanimlivo e toa deka 29.5% od niv ja poistovetuva korupcijata so davawe i primawe na mito, što e mnogu tesno definirawe i zboruva za toa deka građanite seušte ne se dovolno informirani - obrazovani za site modeli i modaliteti vo koišto može da se javi korupcijata.
7. Kolkavo e po Vas nivoto na korupcija vo R.Makedonija?
(zaokružete go brojot na skali od 1 do 10)
Modaliteti %
1 1,6
2 /
3 6,5
4 1,6
5 8,1
6 13,11
7 18,02
8 21,3
9 11,4
10 18,03
Od ovaa tabela možeme da zaklučime deka kako vkupnost može da se zeme deka site građani na nivo na Republika Makedonija se izjasnija deka korupcija postoi deka e ili podobro rečeno deka e mnogu izrazena. Ovoj podatok zboruva i ne obvrzuva site nas da možeme što po maksimalno da se posvetime na borba protiv korupcijata. Povie podatoci ni najavuvaat deka treba ovaa borba protiv korupcijata planski da se sprovede so vklučuvawe na site možni i relevantni akteri.
8. Dali e po Vas korupcijata kako problem adekvatno tretirana i vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Da 6,5
Ne 77,04
Ne znam 16,3
Od tabelata koja se odnesuva na 8 (osmoto) prašawe, sosema jasno možeme da utvrdime deka 77,04% od građanite odgovorile deka korupcijata kako eden od klučnite problemi ne e adekvatno tretirana vo lokalnata samouprava.
9. Koj e po Vašeto mislewe, eden od osnovnite pričiniteli za pojava na korupcija vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
A) Niskite primawa na službenicite od lokalnata samouprava 31,2
B) Nemawe na efikasna kontrola vo suzbivawe na korupcija 31,2
C) Lošo primenuvawe na zakonot 26,2
D) Netransparentnost vo rabotata na lokalnata samouprava 4,9
E) Ostanato 6,5
Kaj ovaa prašawe ona što e mnogu zanimlivo e toa što istata postapka e potpolno istiot procent na odgovorite pod A i B (31%) i mnogu mal procent od odgovorot pod D (4,9%). Lošite primawa na službenicite vo lokalnata samouprava kako edno od osnovnite pričina za pojavata na korupcija se mnogu visoko kotirani, što pak e pričina za nastanuvawe i povrzuvawe i na drug golem problem na našeto opštestvo, a toa e problemot so pojava na siromaštvoto.
10. Vo koi sektori od lokalnata samouprava po Vas e najizrazena korupcijata?
Modaliteti %
Opštinski šalterski službi 6,5
Opštinski inspekcii 73,7
Pretsedatelot na opštinata 9,8
Opštinskite sekretari 1,6
Ostanato 8,1
Po razmisluvawata na građnite vo Kumanovo korupcijata e najpoveće izrazena vo Opštinskite inspekcii, odnosno 83,7% od ispitanicite se privrza za ovoj odgovor.
11.Dali ste se našle vo situacija od Vas da se očekuva da ponudite mito?
Modaliteti %
Da 52,4
Ne 47,5
52,4% procenti od građanite odgovorija deka veke barem ednaš se našle vo situacija da onudat mito što značitelno zboruva za postoeweto na ovoj fenomen vo Kumanovo.
12. Dali nekogaš so pomoš na nekoj od lokalnata samouprava ( rodnina prijatel ili slično) završile rabota preku red Ili preku vrska?
Modaliteti %
Da 52,4
Ne 47,5
Ovaa prašawe kako i prethodnoto mnogu govorat za postoewe na korupcijata. Preku 50% od ispitanicite lično bile akteri vo procesot na korupcijata što e posebno za vnimanie zatoa što se raboti za podatok od prva raka, a i ovie se samo nekoi od pojavenite oblici na korupcija. Obično onie oblici na korupcija od oišto proizleguvaat najgolemi šteti se najdobro sokrieni.
13. Dali nekogaš ste dale podarok na nekoj od lokalnata samouprava za rabota koja Vi ja završil a e delokrugot na negovoto rabotno mesto i negovite rabotni obvrski?
Modaliteti %
Da 37,7
Ne 62,2
Od ovaa tabela možeme da vidime deka 37,7% od ispitanicite se izjasnilo deka, dale podarok na nekoj od lokalnata samouprava vo zamena za nekoja usluga koja na nemu mu e vo delokrugot od rabotewe odnosno od delokrugot na negovite rabotni zadači.
14. Dokolku ste vo pozicijana na službenik vo lokalnata samouprava i vi bide ponudeno mito Vie će?
Modaliteti %
Primite MITOTO 14,7
Odbiete MITOTO 40,9
Ke prijavite do nadležnite organi 9,8
Neznaete što bi napravile 27,8
Ostanato 6,5
Kaj ovaa prašawe gledame deka 40,9% od ispitanicite bi go odbile mitoto; 27,8 % od ispitanicite ne bi znaelo što da pravi a 14,0% od ispitnicite bi go primile mitoto. Ovaa govori deka građanite imaat visoko nivo na svest za štetnosta na korupcijata, ama nemaat adekvaten odgovor i rešenie za taa pojava.
Eden od možnite zaklučoci bi bil deka postoi razvien formalen - državen sistem za odgovor na korupcijata no sepak ne funkcionira besprekorno, so što građanite praktično nemaata na kogo da se obratat.
15. Na kogo najpoveke šteti korupcijata vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Na samite službenici /
Na građanite 45,9
Na site 54,09
Na ovaa prašawe zanimlivo e što nema građani koi mislat deka korupcijata e štetna za samite službenici od lokalnata samouprava, toa znači deka građanite mislat deka službenicite koi direktno učestvuvaat vo procesot na korupcijanemaat pričina da čuvstvuvaat strav da možat da pretrpat odredeni sankcii, odnosno ne postoi nekoi strog praven sistem za kaznuvawe na pričinitelot na ovaa delo.
16. Kolku po Vas se raboti na namaluvawena korupcija?
Modaliteti %
Mnogu malku 40,9
Malku 47,5
Dovolno 11,47
Mnogu /
Po odgovorite na ovaa prašawe možeme da zaklučime deka mnogu malku se raboti na namaluvawe na korupcijata.
17. Nivoto na korupcija vo odnos na 2006 - 2007.godine:
Modaliteti %
Se zgolemuva 44,26
Se namaluva 22,9
Ostanal ist 32,7
Pokraj site zakoni koi se doneseni i novite institucii čija osnovna cel bi bila borba protiv korupcijata građanite mislat deka nivoto na korupcija se zgolemuva, a ne deka se smalil. Kako eden od glavnite pričinite za na ovoj odgovor množe da bide toa što vo posledno vreme za korupcijata počna pootvoreno da se zboruva i deka građanite toprva go svaćaat značeweto na ovoj problem i lošite vlijanija od nego kako i kolku im šteti na site.
18. Koi se po vas njuspešni načini za borba protiv korupcijata?
Modaliteti %
Vnatrešna kontrola na opštinskite sliužbenici 16,3
Podobra zakonska regulativa 29,5
Voveduvawe na strogo kontrolirani zakoni 31,14
Razni kampawi i edukativni materijali 1,6
Obezbeduvawe na dobri plati za vrabotenite službenici 16,3
Ostanato
Po mislewe na građanite najuspešen način za borba protiv korupcija e voveduvawe na zakonska regulativa i voveduvawe na na strogo kaznivi merki. Vodewe na različni kampawi i širewe na edukativni materijali ne se mnogu potrebni što doveduva do zaklučok deka se opšto poznati rasprostranetosta i formite vo koišto se javuva korupcijata.
19. Koi se po Vas institucii koi se klučni vo borbata za smaluvawe na korupcijata?
Modaliteti %
Sudstvo 39,3
Policija 9,8
Republički službi 34,4
Civilen sektor 11,4
Mediumi 4,9
Po mislewe na građanite na grad Kumanovo klučna institucija za smaluvanje na korupcijata ima republičkite službi I sudstvoto, a na posledno mesto se mediumite so 4,9%.
20. Dali ste dovolno izvesteni za donesuvaweto na važnite odluki vo lokalnata samouprava?
Modaliteti %
Ne 34,4
Mnogu malku 31,1
Malku 21,3
Dovolno 11,4
Potpolno sum izvesten 1,6
Po odgovorite na ispitanicite možeme da zaklučime deka građanite mnogu malku ili podobro rečeni ni malku ne se izvesteni i naznaat za donesuvawe na nekoi važni odluki vo lokalnata samouprava.
Ova e dosta značaen podatok od pričina što ke dojdeme do zaklučok deka site važni odluki vo lokalnata samouprava ne se objavuvaat dovolno transparentno što pokažuva deka možebi postojat odredeni gledišta i tlo za korupcija.
Ovaa istražuvawe e izvršeno na građanite vo opština Kumanovo pomeđu 1 april 2006 i 1 april 2007 godina. Vo istražuvaweto učestvuvaat 61 ispitanik. Prethodniot prikaz na tabeli e samo gruba obrabotka na podatoci.
Korupcija vo lokalnata samouprava- mislewa na vrabotenite
Socio-demogravski karakteristiki na ispitanicite (prašawa od br. 1 do 5)
1. POL %
Maški 22,2
Ženski 77,7
2. STAROST
20-30 27,7
30-40 33,3
40-60 38,8
3. NIVO NA STRUČNA PODGOTVENOST
Osnovna /
Sredna 33,3
Visoka i viša 66,6
4. SLUŽBA VO KOJA RABOTAT
urbanizam 5,55
sek.za finansii 8,33
sek. za stambeni raboti 5,55
opštinka služba 16,66
zaštita životna sredina 5,55
upravni raboti 11,1
tehnička služba 2,77
nitu eden odgovor 44,3
5. DOMAŠNI PRIHODI
Od 100 - 250 € 50
Od 250 - 450 € 47,2
Od 450 € i poveće 2,77
6. Spored vas korupcija e ?
MODALITETI %
Zloupotreba na službenata položba 22,22
Koristewe na na jvnata funkcija za lična korist 38,8
Nezakonsko doađawe do celta 16,66
Davawe i primawe mito 8,33
Stavawe na ličniot interes pred profesionalniot 11,1
Davawe na pari za neško što nas ne ni pripađa 2,77
ne znam /
Gledame deka službenicite vo lokalnata samouprava različno go definiraat ovoj fenomen, no sepak najgolen broj korupcijata ja definiraat kako koristewe na javnata funkcija za lična korist i zlupotreba na službena položba, a toa se vo svetot i opšto prifateni i najčesto koristeni definicii.
Mnogu malku od niv se odlučilo za četvrtata varijanta t.e za davawe i primawe na mito, što zboruva za visokoto nivo na svest na ispitanicite za drugite oblici na korupcija osven podmituvaweto kako oblik koj najčesto se pojavuva.
7. Spored vas kolkavo e nivoto na korupcija vo Makedonija?
(zaokružete broj na skalata od 1 do 10 )
MODALITETI %
1 /
2 /
3 2,77
4 2,77
5 19.44
6 2,77
7 25
8 16,6
9 11,1
10 19,44
Od ovaa tabela možeme da vidime deka golem broj na službenici se izjasnile deka korupcijata vo Makedonija e na visoko nivo, odnosno deka e mnogu izrazena.
8.Kolku e izrazena korupcijata vo Vašata služba.
MODALITETI %
Ne e izrazena 61,1
Mnogu malku e izrazena 16,6
Malku izrazena 13,8
Dosta izrazena 5,55
Mnogu izrazena 2,77
Vo ovaa tabela gledame eden zanimliv podatok vo odnos na prethodnata, vo koja službenicite se na mislewe deka nivoto na korupcija e na visoko nivo, ovde gledame deka golem broj na službenici se izjasnil deka vo nivnata služba korupcijata ne e izrazena.
9. Spored Vašeto mislewe koja e osnovna pričina za pojavata na korupcijata vo lokalnata samouprava?
MODALITETI %
niska primawa na službenicite 63,8
nepostoewwe na efikasna kontrola 13,8
loša primena na zakonot 5.55
netransparentnost vo rabotata 2,77
ostanato 13,8
Od ovaa tabela jasno se gleda deka edna od osnovnite pričini za pojavata na korupcijata e niskoto nivo na primawa na službenicite, no pogelem broj od niv smetaat deka edna od pričinite e i nepostoeweto na efikasna kontrola vo cel na suzbivawe na korupcijata.
10. Spored Vas vo koj sektor vo lokalnata uprava najvejće e izrazena korupcijata?
MODALITETI %
Opštiskite šalterski službi 2,77
Opštinskata inspekcija 69,4
Pretsedatel na opštinata 2,77
Opštiski sekretati 8,33
Samite dodale odgovor 16.66
Kako što se gleda od tabelata, sektor vo koj e najveće izrazena korupcijata vo lokalnata uprava se opštinskite inspekcii, odnosno komunalnata, finansiskata i gradežnata .
11.Dali ste se našle vo situacja da vi se ponudi mito. ?
MODALITETI %
da 13,88
ne 86,11
12.Dali nekogaš na nekoj (rodnina, prijatel) ste mu završile rabota preku vrski?
MODALITETI %
da 25
ne 75
13. Dali bi primile mito ?
MODALITETI %
da 2,77
ne 72,22
ne znam 25
Ovaa tabela pokažuva deka golem broj na službenici ne bi prifatile da na bilo koi način bidat kupeni ili potplateni, što naveduva na zaklučok deka seušte možeme da smetame deka našite službenici bez dodatna nadoknada gi završuvaat svojte obvrski sprema građanite.
14.Kako bi ste reagirale da vidite deka vaš kolega prima mito?
MODALITETI %
Bi go predupredile 27,7
Bi premolčile 44,4
Bi go prijavile 5,55
Sami dodale odgovor 22,2
Ovde možeme da vidime deka mnogu službenici ne bi reagirale, odnosno bi premolčele koga bi go videle svojot kolega da prima mito, no i brojot na onie koj bi prijavile vakvi službenici ne e zanemarlivo mal.
15.Na kogo najmnogu mu šteti korupcija vo lokalnata uprava?
MODALITETI %
Na samite službenici 8,33
Na građanite 2,77
Na site 88,8
Zaposlenite vo lokalnata samouprava se svesni deka korupcita šteti na site i deka ako ne i se zastane na pat, samo retki poedinci bi imale korist (normalno , protivpravna) od nea.
16.Spored vas kolku se raboti na smaluvawe na korupcijata ?
MODALITETI %
Mnogu malku 72,2
Malku 27,7
Dovolno /
mnogu /
Tabelata pokažuva deka rabotata vo smer na smaluvawe na korupcijata e mnogu mala, odnosno spored dobienite podatoci možeme da zaklučime deka skoro e i neprimetna.
17. Nivo korupcije vo odnos na period 2006-2007.godine?
MODALITETI %
Zgolemilo 61,1
namalilo /
Ostanalo isto 38,8
Ovde go gledame deka misleweto na pretavnicite na lokalnata uprava deka korupcijata vo odnos na spomenatiot period se zgolemila.
18. Spord vas koj e najuspešniot način na borba protiv korupcijata?
MODALITETI %
Vnatrešna kontrola na opštinskite službi 30,55
podobra zakonska regulativa 19,44
Voveduvawe na strogi zakonski merki 25
kampawa i edukacija 5,55
Obezbeduvawe na dobri plati na samite služ 16,6
Samite dodale odgovor 2,7
Za najuspešen način na borba protiv korupcijata zaposlenite predložile vnatrešna kontrola na opštinskite službi, no i dosta od niv predložile i podobra zakonska regulativa.
19. Spored vas koi institucii se klučni vo borbata za smaluvawe na korupcijata?
MODALITETI %
sudstvoto 47,2
policijata 5,55
Republički službi 13,8
Civilen sektor 22,2
mediumite 11,1
Ovaa tabela pokažuva deka spored misleweto na ispitanicite vo smaluvaweto na korupcita klučna institucija e sudstvoto, no ne treba da se zanemari i civilniot sektor.
20.Za značjni odluki vo vašata služba građanite se izvesteni?
MODALITETI %
Mnogu malku 30,55
malku 30,55
dovolno 30,55
Vo potpolnost se izvesteni 8,33
Ovde gledame deka građanite i spored misleweto na zaposlenite vo lokalnata samouprava ne se dovolno izvesteni za značajnite odluki koi se donesuvaat vo oštinata.
Ova istražuvawe e izvršeno vo lokalnata samouprava pomeđu 1 april 2006 i 1 april 2007 godina. Vo istražuvaweto učestvuvaa 36 ispitanici vraboteni vo lokalnata samouprava. Prethodno prikažnite tabeli se gruba obrabotka na podatoci.
SPORDEBENA ANALIZA NA DOBIENITE PODATOCI
Spored podatocite dobieni od sprovedenata anketa možeme da uvidime i zaklčime slednoto:
Sto se odnesuva do anketata sprovedena pomeđu građanite na opština Kumanovo možeme da vidime deka po polova struktura pogolem e brojot na anketiranite maži 50,8% naprema ženi 49,2%, dodeka anketata koja e sprovedena pomeđu službenicite pogolem e brojot na ženski ispitanici 77,7%, napremama maški ispitanici 22,2% (ova se dolži na samata struktura na zaposlenite vo lokalnata samouprava). Sprema nivoto na stučna osposobenost na građanite imame najveće od onie so završeno sredno obrazovanie 59,01% (onie so visoka i viša stručna podgotovka 27,8% I onie so osnovna 13,1%)., dodeka ispituvaweto što e napraveno pomeđu službenicite najgolem broj imaat završeno visoko ili višo obrazovanie 66,6 %, a so sredna škola se 33,3% od ispitanicite, što e normalno deka vo vakvi službi odnosno zaposleni vo lokalnata samouprava pomeđu anketiranite nema lica koi se samo so završeno osnovno obrazovanie. Što se odnesuva do visinata na prihodite kako eden od bitnite pričini za postoewe na korupcija i kaj edniot i kaj drugiot del od ispitanicite najgolem broj se onie koi domašnite prihodi im iznesuvaat od 100-250 evra, a kaj ednite i drugite e mal broj na lica koišto domašnite prihodi im iznesuvaat 450 evra i poveke.
Na prašaweto što e za niv korupcija poveketo od građanite odgovorija deka toa e zloupotreba na službenata dolžnost, a isti e brojot i na onie koi se izjasnija deka korupcija e davawe i primawe na mito.
Za razika od građante na službenicite mislewata se deka korupcija pretstavuva koristewe na javnata funkcija zaradi steknuvawe na dobivka, za što se izjasnija duri 38,8% od ispitanicite službenici.
Za misleweto vo vrska so nivoto na korupcijata vo Makedonija (kade anketiranite imaa samo skala od 1 do 10) najgolem broj od ispitanicite se izjasnile za nivoto 8, i na mislewe se deka korupcijata e najmnogu izrazena vo opštinskite inspekcii. So vakvoto mislewe na građanite se složuvaat i samite službenici. Međutoa na prašaweto za toa kolku korupcijata e izrazena vo nivnite službi duri 61.1 % od ispitanicite se izjasnile deka vo nivnite službi ne e izrazena korupcijata.
Vo vrska so osnovnata pričina za pojava na korupcijata vrabotenite vo lokalnata samouprava se izjasnile deka toa e niskiot prihod, dodeka građanite se izjasnile deka eden od osnovnite pričini za pojava na korupcijata e nepostoeweto na efikasna kontrola koja ima za cel suzbivawe na korupcijata, za što se izjasnilo duri 31.1 %, a značaen e I brojot na ispitanicite koi kako glavna pričina za pojavata na korupcijata e lošata primena na zakonite.
Na postavenoto prašawe na građanite dali ke primat mito koga bi se naođale vo pozicija na službenici 40.9% od niv se izjasnile deka dokolku bi se naođale vo pozicija na službenici bi go odbile mitoto. Na kokretnoto prašawe nasočeno na službenicite za toa ,,dali bi primile mito,, visok e procentot na tie što ne bi primile mito duri 72,2%.
Na postavenoto prašawe za toa ,,na kogo najveće mu šteti korupcijata vo lokalnata samouprava,, i ednite i drugite odgovorile deka ,,korupcijata im šteti na site voopšto,,.
Potoa sledi prašaweto za toa na koe nivo se naošaat aktivnostite koi imaat za cel da ja namalat korupcijata. Na ovaa prašawe i ednite i drugite odgovorile deka site aktivnosti koi se prevzemaat so cel da se namali korupcijata se na mnogu nisko nivo.
Na prašaweto dali ima promeni vo nivoto na korupcija vo odnos na istiot period 2006-2007 godina ispitanite službenici vo najgolema mera mislat deka nivoto na korupcia se zgolemil 61,1%, dodeka 38,8% od ispitanicite mislat deka nivoto na korupcija ostanal ist. Kaj građanite ovaa situacija e nešto poinakva iako najgolem broj od niv mislat deka korupcijata se zgolemila za 44,26%, i onie koi mislat deka nivoto na korupcija ostanal ist e 32,7%, no sepak ovdeka i imame stapka od 22,9% koja što e od golemo značewe i e nezanemarliva zatoa što tie ispitanici mislat deka nivoto na korupcija se namalilo.
Kako najuspećen način za borba protiv korupcijata građanite ja istaknuvaat podobrata zakonska regulativa 29,5% od ispitanicite I voveduvawe na kaznivi merki 34,14%, a dodeka službenicite mislat deka samo so vovceduvawe na vnatrešni kontroli i merki 30,55% (isto kako I voveduvawe na strogo zakonski merki 25%) ke se namali korupcijata. Kaj ednite i kaj drugite e nezanemarliv i brojot na onie koi mislat deka eden od podobrite i pouspešniote načini za suzbivawe na korupcijata e zgolemuvawe na platite na službenicite (građanite so 16,3%- službenicite so 16,6%).
Kako stručna institucija vo borbata protiv korupcijata i građanite (39,3%) i službenicite (47,2%) se na mislewe deka toa bi bile sudstvoto, a posle nego i republičkite službi i civilniot sektor.
Na poslednoto postaveno prašawe građanite za toa kolku se izvesteni za bitnite odluki koi se donesuvaat vo lokalnata samouprava, odgovorite vo potpolnst se poklopuvaat so mislewata na samite službenici deka nivnata informiranost e mnogu mala.
8. Истражувачки тим
Истражувачкиот тим на ова истражување го сочинуваат :
1. Научна група
- раководител на проектот
- членови на стручен тим ( 10 члена )
2. Административно техничка група ( 6 члена)
3. Извршна група ( 6 члена )
9. Финансиски план на истражување
Финансискиот план во својата структура ќе содржи :
1. Материјални трошоци
- прибирање и обработка на потребната документација, консултации и советувања 45.000,00 ден.
- канцелариски материјал 10.000,00 ден.
- рачна обработка 6.000,00 ден.
- компјутерска обработка 11.000,00 ден.
- авторски хонорар 9.000,00 ден.
VKUPNO 81.000,00 den
2. Лични доходи
- раководителот на проектот
(12 meseci x15.000,00 denari) 180.000,00 ден.
- членови на стручниот тим
(10 člena x12 meseci x 10.000,00 denari) 1.200.000,00 ден,
- административно техничка група
(6 člena x 12 meseci x 5.000,00 denari ) 36.000,00 ден,
- извршна група
(6 člena x 12 meseci x 5.000,00 denari ) 36.000,00 ден.
VKUPNO 1.452.000,00 den
3. Останати трошоци 64.000,00 ден.
________________________________________________________________
VKUPNO 64.000,00 den
Рекапитулација
1. Материјални трошоци 81.000,00 den
2. Лични доходи 1.452.000,00 den
3. Останати трошоци 64.000,00 den
VKUPNO 1.597.000,00 den