08-06-2010, 03:43 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni ,Masters i Diplomski radovi iz Ekonomije, Finansija, Ekonomike ,Elektronsko poslovanje i Osiguranja.
Mnogi istorijski događaji i okolnosti uticale su na razlike prisutne u računovodstvenim rešenjima u svetu.
Privredna društva se u SAD i Velikoj Britaniji finansiraju pretežno putem prodaje vrednosnih papira (posebno deonica), tj. davaoci kredita i ostali poverioci su u manjini, što znači da investitori preuzimaju veći rizik, za finansijska ulaganja. To i jeste osnovni razlog što oni zahtevaju da im poslovodni organi društva prezentiraju realnu dobit i gubitke, s obzirom na činjenicu da sami odlučuju o sudbini poslovnog rešenja.
Svetska ekonomska kriza (1929. do 1933. godine), je u SAD dovela do osnivanja američke državne Komisije za nadzor berzi sa prevashodnom funkcijom nadzorno-berzanske vlasti u SAD.
Od momenta kada su, 1929. godine, Njujorška berza i Američki institut za računovodstvo pripremili zajednička stučna pravila, opšta računovodstvena načela (GAAP) su počela da se koriste.
Pomenuta načela sadrže sledeća rešenja, i to: načelo realne prezentacije (fair presentation), načelo prioriteta sadržine u odnosu na formu (substance over form), načelo kontinuiteta (going concern principle), načelo realizacije (realisation principle), načelo sadržajnog razgraničavanja (matching principle), načelo opreznosti (conservatism principle), načelo formalne i materijalne konstantnosti (consistency), načelo bistvenosti (materiality).
Restauraciju postojećih, kao i izradu novih propisa o delovanju privrednih društava u Evropi, nakon drugog svetskog rata je došlo do prihvatanja direktiva Evropske Zajednice.
Postojeće ili nove države, u delu Evrope gde je dominirao socijalizam, uspostavile su, 90-ih godina, nove ekonomske i pravne sisteme, kao i rešenja vezana za računovodstvo svojih privrednih društava.
Kao uzori za izradu sopstvenih računovodstvenih standarda, u slučajevima nekih zemalja (Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka, Bosna i Hercegovina), poslužili su međunarodni računovodstveni standardi i rešenja. Neke od zemalja (SR Jugoslavija, Hrvatska), su izabrale neposrednu upotrebu računovodstvenih standarda i rešenja.
Veći deo evropskih zemalja je računovodstvena pravila definisao i uredio u okviru privrednog prava, što je bila direktna posledica prvih evropskih trgovačkih zakona, kao i kasnijih pravnih nadgradnji.
Upravo iz navedinih razloga, razlike, prisutne u pomenutim pravnim rešenjima, su i dovele do drugačijih sadržaja i forme godišnjih obračuna, kao i do razlika u vrednovanju i prikazivanju ekonomskih kategorija u finansijsko-računovodstvenim iskazima privrednih društava.
U anglosaksonskom svetu pravila računovodstvenih organizacija, tj. stručnih uduženja i instituta, preovladavaju u odnosu na pravna računovodstvena pravila.
U prošlosti, dvojno knjigovodstvo se razvilo i bilo prihvaćeno, najpre u Italiji, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Holandiji, a zatim, se proširilo i na ostale zemlje u svetu, uglavnom na kolonije i uprave pomenutih zemalja...
SADRŽAJ
1 Uvod 2
2 Funkcije računovodstva 4
3 Penzijsko osiguranje 4
3.1 LICA KOJA SU PREMA ZAKONU OBAVEZNO OSIGURANA 5
3.2 PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA 6
3.2.1 Prava za slucaj starosti - starosna penzija 6
3.2.2 Porodicna penzija 6
3.2.3 Pravo na pogrebne troškove 7
3.2.4 Penzijski staž 7
3.2.5 Utvrdivanje visine prava iz penzijskog osiguranja 8
4 Računovodstvo penzijskog osiguranja 9
4.1 Osnove 9
4.1.1 OSIGURANICI 10
4.1.2 PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA 12
4.1.3 Računovodstveni proces 13
5 Literatura 19
Mnogi istorijski događaji i okolnosti uticale su na razlike prisutne u računovodstvenim rešenjima u svetu.
Privredna društva se u SAD i Velikoj Britaniji finansiraju pretežno putem prodaje vrednosnih papira (posebno deonica), tj. davaoci kredita i ostali poverioci su u manjini, što znači da investitori preuzimaju veći rizik, za finansijska ulaganja. To i jeste osnovni razlog što oni zahtevaju da im poslovodni organi društva prezentiraju realnu dobit i gubitke, s obzirom na činjenicu da sami odlučuju o sudbini poslovnog rešenja.
Svetska ekonomska kriza (1929. do 1933. godine), je u SAD dovela do osnivanja američke državne Komisije za nadzor berzi sa prevashodnom funkcijom nadzorno-berzanske vlasti u SAD.
Od momenta kada su, 1929. godine, Njujorška berza i Američki institut za računovodstvo pripremili zajednička stučna pravila, opšta računovodstvena načela (GAAP) su počela da se koriste.
Pomenuta načela sadrže sledeća rešenja, i to: načelo realne prezentacije (fair presentation), načelo prioriteta sadržine u odnosu na formu (substance over form), načelo kontinuiteta (going concern principle), načelo realizacije (realisation principle), načelo sadržajnog razgraničavanja (matching principle), načelo opreznosti (conservatism principle), načelo formalne i materijalne konstantnosti (consistency), načelo bistvenosti (materiality).
Restauraciju postojećih, kao i izradu novih propisa o delovanju privrednih društava u Evropi, nakon drugog svetskog rata je došlo do prihvatanja direktiva Evropske Zajednice.
Postojeće ili nove države, u delu Evrope gde je dominirao socijalizam, uspostavile su, 90-ih godina, nove ekonomske i pravne sisteme, kao i rešenja vezana za računovodstvo svojih privrednih društava.
Kao uzori za izradu sopstvenih računovodstvenih standarda, u slučajevima nekih zemalja (Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka, Bosna i Hercegovina), poslužili su međunarodni računovodstveni standardi i rešenja. Neke od zemalja (SR Jugoslavija, Hrvatska), su izabrale neposrednu upotrebu računovodstvenih standarda i rešenja.
Veći deo evropskih zemalja je računovodstvena pravila definisao i uredio u okviru privrednog prava, što je bila direktna posledica prvih evropskih trgovačkih zakona, kao i kasnijih pravnih nadgradnji.
Upravo iz navedinih razloga, razlike, prisutne u pomenutim pravnim rešenjima, su i dovele do drugačijih sadržaja i forme godišnjih obračuna, kao i do razlika u vrednovanju i prikazivanju ekonomskih kategorija u finansijsko-računovodstvenim iskazima privrednih društava.
U anglosaksonskom svetu pravila računovodstvenih organizacija, tj. stručnih uduženja i instituta, preovladavaju u odnosu na pravna računovodstvena pravila.
U prošlosti, dvojno knjigovodstvo se razvilo i bilo prihvaćeno, najpre u Italiji, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Holandiji, a zatim, se proširilo i na ostale zemlje u svetu, uglavnom na kolonije i uprave pomenutih zemalja...
SADRŽAJ
1 Uvod 2
2 Funkcije računovodstva 4
3 Penzijsko osiguranje 4
3.1 LICA KOJA SU PREMA ZAKONU OBAVEZNO OSIGURANA 5
3.2 PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA 6
3.2.1 Prava za slucaj starosti - starosna penzija 6
3.2.2 Porodicna penzija 6
3.2.3 Pravo na pogrebne troškove 7
3.2.4 Penzijski staž 7
3.2.5 Utvrdivanje visine prava iz penzijskog osiguranja 8
4 Računovodstvo penzijskog osiguranja 9
4.1 Osnove 9
4.1.1 OSIGURANICI 10
4.1.2 PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA 12
4.1.3 Računovodstveni proces 13
5 Literatura 19