Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Pripovjesti - Josip Kozarac
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Bilješke o piscu: JOSIP KOZARAC (1858.-1906.), po zanimanju šumar, uveo je potpunije Slavoniju i njezine probleme u našu književnost. Svu pažnju posvetio je društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije, prodoru kapitalizma u selo i patrijarhalni život, a idejni i društveni sukobi među ljudima toga doba glavno su vrelo književnih tema u njegovim djelima. Kozarac je pretežno programatski pisac koji postavlja određenu tezu i rješava je u djelu. Pisac je novele Krčelići neće ljepote, romana Mrtvi kapitali, Među svijetlom i tminom… U nizu novela koje su proizašle iz neposredna života i tragičke slavonske stvarnosti dao je Kozarac snažnu umjetničku sliku novoga društveno stanja i psiholoski izvanredno dobro ocrtao suvremenike u njihovoj zbunjenosti i izgubljenosti. Npr: Slavonska šuma, Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina, Oprava… Pored novela i romana pisao je pjesme i komedije (Turci u Karlovcu, Tartufov unuk…)
Vrsta književnog djela: zbirka pripovijesti

MOJ DJED
Redoslijed opisa:

- djedova smrt i vanjski izgled
- djedova kuća, opis posjeta djedu
- djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- djedov odnos prema pravdi
- djedov odnos prema radu
- djedovi savjeti
- djedove priče
- djedova pomoć drugima
- djed na sajmu, njegova darežljivost
- djedu nije teško umrijeti
- djedova smrt
- Pisac opisuje svog djeda unatrag nekoliko godina prije smrti.

Mjesto radnje: selo
citat: “U selu su uvijek..”
Vrijeme radnje: od dvije godine prije djedove smrti nadalje
citat: “Zadnje dvije godine nije ni odlazio nikuda sa stana.”
Tema: djed
Ideja: ljubav prema djedu
Motivi: djedov izgled, život, stan, gostoprimstvo, darežljivost…
Glavni lik:
DJED
OSOBINE CITATI
kosa kao srebro “Kao srebro bijela kosa
bijela kosa nije mogla još bjeljom postati,
navorano čelo navorano čelo
lice sa plavim i crvenkastim piknjicama i lice sa plavim i crvenkastim piknjicama
uvijek jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako,
lice kao iz kamena isklesano kao iz kamena isklesano,
uvijek isti hod a hod
uvijek isti govor i govor ostao mu isti –
bijelo obučen pa kad smo ga bijelo obučena
ispružen na odru i na odru ispružena gladali,
žmirave oči činilo bi nam se da žmiravim očima sanja.”
svečani glas “… dodao bi svečanim glasom…”
živi kao sat “Živio je kao sat…”
dobro poznaje prirodu “On je vidio prvu grlicu i čuo prvog slavuja…”
pametan “Kad bi djed rekao: - To bome ne znam što je-
znali smo da to sigurno nitko u selu ne zna.”
prilagodljiv “Djed se znao svačijoj ćudi prilagoditi…”
svima želi ugoditi “Svakome djed hoće po volji učiniti…”
poštovan “Svi smo ga jednako poštovali.”
radi bez prigovora “A on sve voljko i bez prigovora radi…”
darežljiv “Sa sajma će donijeti svima neki darak.”
ne dosađuje se “Za dosadu i dugo vrijeme djed nije znao…”
ne voli lijenost “Lijenosti nije djed gledati mogao.”
ne radi teške poslove “Teških poslova nije radio…”
nikad nije dugo zlovoljan “No ta zlovolja i žalost nikad nije dugo trajala.”
nije mu teško umrijeti “Spominjao je da mu nije teško umrijeti…”
DJED je umro jedne jeseni, iako se činilo de je prije zaspao nego umro. Bio je on dobroćudan, darežljiv, uvijek je bio spreman pomoći i želio je svima ugoditi, a osobito se volio prisjećati starih vremena. Nije mu bilo teško umrijeti jer mu je obitelj bila složna.
Sporedni likovi: djedova obitelj, seljani, lovci
Jezik i stil: priča je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Ima i nekih riječi na drugim narječjima. U priči ima epiteta, usporedbe, metafore…

SLAVONSKA ŠUMA
Redoslijed opisa:

- šuma, drveće u šumi
- različita promatrenja šume
- šuma noću
- Slavonac i šuma
- šuma u proljeće
- šuma ljeti
- životinje u šumi
- ptice u šumi
- lov na patke
- rad u šumi
- brojanje drveća
- razgovori s Bartolom
- završetak brojanja drveća
- procjenjivanje drveća
- lov na srne
- sijanje žira
- šuma kroz povijest
- Pisac opisuje šumu kroz godišnja doba.
Mjest radnje: šuma
citat: “Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi…”
Vrijeme radnje: neodređena godina dana – neodređena godišnja doba
Tema: šuma, život u šumi
Ideja: prirodu treba čuvati da je možemo čistu i očuvanu predati svojim potomcima.
Motivi: šuma kroz godišnja doba, rad u šumi, lovovi…
Glavni likovi:
ŠUMA
OSOBINE CITATI
drevna “Tko je bio u toj našoj drevnoj šumi…”
nije crna “Nije ona crna,
nije gluha gluha,
nije mrtva mrtva kakono se izdaleka prikazuje…”
prirodan život i svijet “U njoj diše život i svijet izvoran, naravan.”
polutaman prostor “… smatrat će se bliže sebi u tom polutamnom,
veleban prostor velebnom prostoru.”
veličanstveniji prostor “Noću je taj prostor kudikamo veličanstveniji,
tajnovitiji prostor tajnovitiji
strehositiji prostor i strahovitiji.”
hrastova “Slavonac ljubi tu svoju hrastovu šumu…”
najdosadnija i najpustija proljećem “Najdosadnija je proljećem.”
ljeti i kasnije oživi “Čim nastane ljeto, u šumi je življa panorama.”
bogata drvećem “Izbrojismo i posljednji, 10665. hrast…”
sjenovita “U njenoj sjeni čekao dragi svoju dragu…”
u njoj vlada čarobni “… na moju dušu pada onaj njen čarobni,
i tajni mir tajni mir…”
stara više od 200 godina “… pomislim što se u njoj dogodilo za 200.g…”

ŠUMAR
OSOBINE CITATI
nadasve voli šumu “Slavonac voli tu svoju hrastovu šumu nadasve;
odjeća se u njoj kao kod kuće on je u njoj kao u svojoj kući,
voli biti u šumi njemu nema veće slasti nego biti pod drvećem,
poznaje šumu on pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas;
razgovara sa šumom on sa šumom razgovara kao sa majkom.”
šuma mu je balgo “Ona je njemu uvijek nepresušivim blagom.”
šuma mu je štit “… ona kao ogroman štit čuvala mu usjeve…”
čezne za šumom “… tko ne bi čeznuo za njom…”
razdragan “… pa sav razdragan gledaš u nju…”
ŠUMAR nadasve voli svoju šumu, voli biti u njoj jer se tamo osjeća kao kod kuće. Šuma mu je najveće blago i štit od vremenskih nepogoda.
Sporedni likovi: Bartol, lugari, lovci i ostali ljudi
Jezik i stil: priča je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom nerječju i ijekavskom izgovoru. Tu su i dvije-tri riječi na drugim narječjima.U priči ima epiteta, metafore, usporedbe, gradacije, onomatopeje…
Priča ističe važnost prirode, a i to kako je ljudi često bespotrebno uništavaju.
GODIŠNJA DOBA U “SLAVONSKOJ ŠUMI”
- U PROLJEĆE se priroda budi, rastu pupovi, dolaze životinje. Epitetima dočarava boje, onomatopejom glasanje životinja, metaforom razne pojave u prirodi…
- LJETO: gradacijom i usporedbom dočarava razliku između ljeta, kad se životinje vraćaju u šumu, i proljeća, kad su životinje uglavnom na livadama. Epitetima dočarava boje, a metaforom razne promjene u prirodi. Ima i onomatopeje.
- JESEN: u jeseni najviše opisuje procjenu i sječu drva te lov. Prri tome se koristi metaforom, onomatopejom, usporedbom, epitetima i pomalo presonifikacijom.
- ZIMA: zima se piscu čini prazna, jer su posjekli šumu, pa to ističe svim pjesničkim slikama.
Referentni URL