31-07-2012, 04:14 PM
UVOD
Sadržaj
Početkom dvadesetog veka, u razvijenim zemljama, usled brzog razvoja industrije i izrazitog povećanja proizvodnje, nastale su velike razlike između ponude i tražnje. Pojavio se veliki broj proizvoda, mnogo više nego što je to tadašnje tržište moglo da prihvati. Svaki proizvođač je želeo da se proda baš svoj proizvod. Bio je to dovoljan razlog za nagli razvoj reklame u svim medijima (štampa, a naročito radio). Kupovna moć srednjeg sloja ljudi je povećana, počela je era potrošačkog društva... Pored osnovnih potreba koje je proizvod, odnosno usluga trebalo da pruži, veoma važni su postajali i neki drugi elementi: izgled, dizajn, marka, pakovanje... Počela je globalizacija tržišta, pa su menadžmeti kompanija sve više tražili dodatne informacije koje bi im pomogle prilikom poslovnog odlučivanja. Bile su im potrebne informacije sa tržišta koje bi pomogle da osiguraju što bolju prodaju svojih proizvoda, odnosno usluga: po što višoj ceni da bi se osigurao što veći profit. Istraživanje omogućava proizvođaču da vidi kako su kupci zadovoljni njegovim proizvodom, kao i da dobije smernici prilikom planiranja određenih inovacija.
Sve to je pogodovalo porastu interesovanja za informacije sa tržišta koje su se mogle dobiti samo istraživanjem. Istaživanjem tržišta se moglo na siguran način doći do informacija kakve su želje i stavovi kupaca prema određenim proizvodima ili uslugama. Jedan od pionira u takvoj vrsti istraživanja, kasnije nazvanoj marketing-istraživanja jeste Džordž Galup, novinar koji je već 20-ih godina XX veka počeo uspešna istraživanja javnog mnjenja. I danas Galupov institute predstavlja jednu od najjačih institucija u toj oblasti.
Pored menadžera, jedna druga grupa se takođe zainteresovala za mogućnost dobijanja informacija sa tržišta - političari. Tako je počeo da se razvija poseban segment istraživanja tržišta - ispitivanje javnog mnjenja radi provere stavova glasača prema kandidatima za izbore. Te informacije su se prikupljale kako bi se tokom kampanje mogle obavljati korekcije i predviđati rezultati izbora (za predizborne kampanje važe potpuno ista pravila kao i za prodaju bilo kojeg proizvoda). Danas je ovo istraživanje jako bitno političkim strankama, i definitivno pretstavlja bitnu stavku u određivanju načina na koji će se voditi određena kampanja. Takođe bitna prednost koju istraživanje daje je mogućnost da se stranke pre glasanja dogovore među sobom o mogućim koalicijama što ih stavlja u prednost.
Sve to je pogodovalo porastu interesovanja za informacije sa tržišta koje su se mogle dobiti samo istraživanjem. Istaživanjem tržišta se moglo na siguran način doći do informacija kakve su želje i stavovi kupaca prema određenim proizvodima ili uslugama. Jedan od pionira u takvoj vrsti istraživanja, kasnije nazvanoj marketing-istraživanja jeste Džordž Galup, novinar koji je već 20-ih godina XX veka počeo uspešna istraživanja javnog mnjenja. I danas Galupov institute predstavlja jednu od najjačih institucija u toj oblasti.
Pored menadžera, jedna druga grupa se takođe zainteresovala za mogućnost dobijanja informacija sa tržišta - političari. Tako je počeo da se razvija poseban segment istraživanja tržišta - ispitivanje javnog mnjenja radi provere stavova glasača prema kandidatima za izbore. Te informacije su se prikupljale kako bi se tokom kampanje mogle obavljati korekcije i predviđati rezultati izbora (za predizborne kampanje važe potpuno ista pravila kao i za prodaju bilo kojeg proizvoda). Danas je ovo istraživanje jako bitno političkim strankama, i definitivno pretstavlja bitnu stavku u određivanju načina na koji će se voditi određena kampanja. Takođe bitna prednost koju istraživanje daje je mogućnost da se stranke pre glasanja dogovore među sobom o mogućim koalicijama što ih stavlja u prednost.
Sadržaj
1. UVOD - 2 -
2. Istraživanje javnog mnjenja - 3 -
2.1 Pojam javnog mnjenja - 3 -
2.2 Marketing-istraživanje - 4 -
3. Istraživanje javnog mnjenja na Internetu - 6 -
3.2 Statistička istraživanja na Internetu - 7 -
3.2.1 Uzorak - 8 -
3.2.1.1 Prost slučajni uzorak - 8 -
3.2.1.2 Nameran uzorak - 9 -
3.2.1.3 Statistika uzorka - 9 -
3.3 Agencije za online istraživanja - 10 -
4. Izvori podataka - 11 -
4.1 Anketa - 11 -
4.2 E-mail istraživanja - 11 -
4.3 Logovi web servera - 12 -
4.4 Ponašanje posetilaca sajtova - 13 -
5. Softver za sprovođenje Internet istraživanja - 13 -
5.1 Softver za formiranje ankete - 13 -
5.2 Softver za analizu rezultata - 14 -
6. Analiza i prezentacija rezultata istraživanja - 17 -
7. Primena ispitivanja javnog mnjenja - 18 -
8. Case study - 20 -
9. Zaključak - 30 -
10. Literatura - 31 -
2. Istraživanje javnog mnjenja - 3 -
2.1 Pojam javnog mnjenja - 3 -
2.2 Marketing-istraživanje - 4 -
3. Istraživanje javnog mnjenja na Internetu - 6 -
3.2 Statistička istraživanja na Internetu - 7 -
3.2.1 Uzorak - 8 -
3.2.1.1 Prost slučajni uzorak - 8 -
3.2.1.2 Nameran uzorak - 9 -
3.2.1.3 Statistika uzorka - 9 -
3.3 Agencije za online istraživanja - 10 -
4. Izvori podataka - 11 -
4.1 Anketa - 11 -
4.2 E-mail istraživanja - 11 -
4.3 Logovi web servera - 12 -
4.4 Ponašanje posetilaca sajtova - 13 -
5. Softver za sprovođenje Internet istraživanja - 13 -
5.1 Softver za formiranje ankete - 13 -
5.2 Softver za analizu rezultata - 14 -
6. Analiza i prezentacija rezultata istraživanja - 17 -
7. Primena ispitivanja javnog mnjenja - 18 -
8. Case study - 20 -
9. Zaključak - 30 -
10. Literatura - 31 -