27-07-2012, 04:17 PM
UVOD
S A D R Ž A J
Francuska revolucija - ustanak, buna, prevrat - otvara novo doba u istoriji. Rušenje staroga poretka u Francuskoj izaziva čitav niz istorijskih promena u celoj zapadnoj Evropi, a celokupna je istorija devetnaestoga veka bila pod jakim uticajem izvršenih prevrata pri kraju osamnaestoga veka. Pređašnje su revolucije evropske imale mesni značaj. Verska se reformacija šesnaestoga veka iz Nemačke raširi po celoj zapadnoj Evropi, ali revolucija, koja se tada desi u Nemačkoj, osta kao mesni pojav. To se isto može reći za revoluciju u Niderlandiji i za obe engleske revolucije; one nisu imale neposrednog uticaja na unutrašnji život drugih naroda. Drukčija je osobina francuske revolucije. Ona je veoma uticala na sve zapadne narode i to iz ovih uzroka:
- što su svi ti narodi imali podjednake nedostatke, za čiju se popravku zauzmu Francuzi (1789), i
- što fracuske ideje prosvećene književnosti već behu raširene po svim krajevima.
Još prosvećeni apsolutizam učini pokušaj s preuređenjem društvenoga života na osnovici novih ideja. To je bila reforma odozgo, od vlade, i ona se raširi gotovo po celoj Evropi.
U Francuskoj je početa reforma ozdo, od naroda, a zatim Francuzi počnu širiti svoje reforme i po susedstvu, laćajući se pri tom i oružja za utvrđivanje novih načela. Kako je Filip II ratovao za čuvanje katoličanstva a Luj XIV za prevlast i održavanje apsolutizma, tako je Francuska, u doba revolucije, vojevala radi odbrane od spoljašnjih i unutrašnjih neprijatelja, širenja svojih novih reforama i potom zbog Napoleonove sebičnosti, samovolje i slavoljublja, što je odobravao i francuski narod.
- što su svi ti narodi imali podjednake nedostatke, za čiju se popravku zauzmu Francuzi (1789), i
- što fracuske ideje prosvećene književnosti već behu raširene po svim krajevima.
Još prosvećeni apsolutizam učini pokušaj s preuređenjem društvenoga života na osnovici novih ideja. To je bila reforma odozgo, od vlade, i ona se raširi gotovo po celoj Evropi.
U Francuskoj je početa reforma ozdo, od naroda, a zatim Francuzi počnu širiti svoje reforme i po susedstvu, laćajući se pri tom i oružja za utvrđivanje novih načela. Kako je Filip II ratovao za čuvanje katoličanstva a Luj XIV za prevlast i održavanje apsolutizma, tako je Francuska, u doba revolucije, vojevala radi odbrane od spoljašnjih i unutrašnjih neprijatelja, širenja svojih novih reforama i potom zbog Napoleonove sebičnosti, samovolje i slavoljublja, što je odobravao i francuski narod.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Ekonomski uzroci i posledice francuske buržoaske revolucije 4
1.1 Stanje u privredi pre revolucije i ekonomski uzroci revolucije 5
1.2 Privreda nakon revolucije i ekonomske posledice revolucije 8
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
1 Ekonomski uzroci i posledice francuske buržoaske revolucije 4
1.1 Stanje u privredi pre revolucije i ekonomski uzroci revolucije 5
1.2 Privreda nakon revolucije i ekonomske posledice revolucije 8
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15