02-06-2010, 12:27 PM
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz medicine.
Posedovanje kvalitetne informacije osnova je za rešavanje bilo kog problema sa kojim se ljudski rod susreće. Medicina i zdravlje, možda su najzanimljiviji izvor informacija širokom krugu ljudi. Nema osobe koju nije zainteresovala kvalitetna, stručna i proverena informacija koja predstavlja odgovor na pitanje pacijenta ili lica koja se smatra bolesnom. Koliki je interes pacijenata za sve podatke vezane za njihovo zdravlje najbolje pokazuju nekoliko kontaktne emisije na radiju i televiziji, pitanja upućena profesionalcima preko novina, a u poslednje vreme i preko Interneta. U oblikovanju zdravstvenih poruka i edukacije potrebno je proveriti stručnosti i tačnost informacija, etičko opravdanje i oceniti da li su oblikovane na način koji odgovara različitim medijima.
U svakodnevnoj medicinskoj praksi jedan od osnovnih zadataka lekara je upravo da ponude svojim pacijentima pravu i korektnu informaciju o bolesti, simptomima, način lečenja, kao i o uputstvima za čuvanje zdravlja. Sami pacijenti najčešće svom lekara zameraju nedostatak vremena koje bi posvetio davanju informacija.
Gubitak zdravlja jedan je od najtežih gubitaka za svakog pojedinca. Neurološke bolesti specifične su po tome jer se oštećenja dešavaju u najosetljivijim strukturama ljudskog tela: centralnom i perifernom živčanom sastavu.
Zavisno o tome gde se dešavaju i koliko je veliko zahvaćeno područje i simptomi pojedinih bolesti mogu varirati od jednostavnih do vrlo složenih.
Najčešći problemi koji se javljaju vezani su uz:
• motorni
• senzorni
• kognitivni deficit.
U lečenju i rehabilitaciji neuroloških bolesnika kao nezaobilazni deo multidisciplinarnog tima je i medicinska sestra. Ona u provođenju zdravstvene zbrinjavanje bolesnika po procesu zdravstvene nege najveći deo vremena posvećuje provođenju intervencija koje mogu biti:
• pružanje neposredne fizičke pomoći
• motiviranje, vođenje, usmeravanje i osiguravanje socijalne podrške
• edukacija i savetovanje bolesnika i porodice.
Edukacija bolesnika ključan je deo terapije HOPB-a. Cilj edukacije je informisati bolesnika o detaljima bolesti te potaknuti saradnju između doktora i bolesnika kako bi se poboljšalo zdravlje i osiguralo pravilno uzimanje lekova.
Bolesnik
Svaki boravak u bolnici, bez obzira na težinu simptoma, izaziva emotivne poteškoće i pojavu tegobe i potištenosti, a svaki bolesnik prolazi kroz nekoliko faza prilagodbe na bolest: šok, poricanje, cenkanje, depresija, adaptacija.
Negativna emotivna stanja mogu nepovoljno uticati na ishod i tok bolesti, dužinu boravka u bolnici i na delotvornost lečenja. Važno je motivisati i poticati bolesnika na sudelovanje u planiranju i provođenju zdravstvene njege te na samostalnost,a davanjem pozitivnih verbalnih informacija o njegovim postignućima omogućiti mu da se oslobodi osećaja bespomoćnosti i manje vrednosti.
Posedovanje kvalitetne informacije osnova je za rešavanje bilo kog problema sa kojim se ljudski rod susreće. Medicina i zdravlje, možda su najzanimljiviji izvor informacija širokom krugu ljudi. Nema osobe koju nije zainteresovala kvalitetna, stručna i proverena informacija koja predstavlja odgovor na pitanje pacijenta ili lica koja se smatra bolesnom. Koliki je interes pacijenata za sve podatke vezane za njihovo zdravlje najbolje pokazuju nekoliko kontaktne emisije na radiju i televiziji, pitanja upućena profesionalcima preko novina, a u poslednje vreme i preko Interneta. U oblikovanju zdravstvenih poruka i edukacije potrebno je proveriti stručnosti i tačnost informacija, etičko opravdanje i oceniti da li su oblikovane na način koji odgovara različitim medijima.
U svakodnevnoj medicinskoj praksi jedan od osnovnih zadataka lekara je upravo da ponude svojim pacijentima pravu i korektnu informaciju o bolesti, simptomima, način lečenja, kao i o uputstvima za čuvanje zdravlja. Sami pacijenti najčešće svom lekara zameraju nedostatak vremena koje bi posvetio davanju informacija.
Gubitak zdravlja jedan je od najtežih gubitaka za svakog pojedinca. Neurološke bolesti specifične su po tome jer se oštećenja dešavaju u najosetljivijim strukturama ljudskog tela: centralnom i perifernom živčanom sastavu.
Zavisno o tome gde se dešavaju i koliko je veliko zahvaćeno područje i simptomi pojedinih bolesti mogu varirati od jednostavnih do vrlo složenih.
Najčešći problemi koji se javljaju vezani su uz:
• motorni
• senzorni
• kognitivni deficit.
U lečenju i rehabilitaciji neuroloških bolesnika kao nezaobilazni deo multidisciplinarnog tima je i medicinska sestra. Ona u provođenju zdravstvene zbrinjavanje bolesnika po procesu zdravstvene nege najveći deo vremena posvećuje provođenju intervencija koje mogu biti:
• pružanje neposredne fizičke pomoći
• motiviranje, vođenje, usmeravanje i osiguravanje socijalne podrške
• edukacija i savetovanje bolesnika i porodice.
Edukacija bolesnika ključan je deo terapije HOPB-a. Cilj edukacije je informisati bolesnika o detaljima bolesti te potaknuti saradnju između doktora i bolesnika kako bi se poboljšalo zdravlje i osiguralo pravilno uzimanje lekova.
Bolesnik
Svaki boravak u bolnici, bez obzira na težinu simptoma, izaziva emotivne poteškoće i pojavu tegobe i potištenosti, a svaki bolesnik prolazi kroz nekoliko faza prilagodbe na bolest: šok, poricanje, cenkanje, depresija, adaptacija.
Negativna emotivna stanja mogu nepovoljno uticati na ishod i tok bolesti, dužinu boravka u bolnici i na delotvornost lečenja. Važno je motivisati i poticati bolesnika na sudelovanje u planiranju i provođenju zdravstvene njege te na samostalnost,a davanjem pozitivnih verbalnih informacija o njegovim postignućima omogućiti mu da se oslobodi osećaja bespomoćnosti i manje vrednosti.