01-06-2010, 03:39 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U zadnjih desetak godina sve veci broj zemalja pokusava uspostaviti neki oblik slobodnog trzista. U zemljama slobodnog trzista prije deset godina zivjelo je oko 700 milijuna ljudi. Danas ih zivi izmedju 3 do 4 milijarde. Americke tvrtke su u vise od 100 zemalja pokrenule program nazvan \"Dostignuca mladih\". Program se sastoji od predavanja o ekonomiji koja su namijenjena mladoj generaciji.
Program \"Dostignuca mladih\" vec je 80 godina dio americkog skolskog programa. Cilj mu je nauciti mlade glavnim elementima slobodno-trzisnog gospodarstva. Uz osnove ekonomije, koje predaju nastavnici ili dragovoljci, organiziraju se i posjeti lokalnih poslovnih ljudi, koji ucenicima prenose vlastita iskustva. Direktor Odjela za medjunarodne aktivnosti programa \"Dostignuca mladih\" - Sam Taylor - kaze da djeca u inozemstvu uce, u osnovi, isto sto i americki ucenici. Starija generacija, kako kaze, ima poteskoca u razumijevanju rizika i blagodati kapitalizma, dok mladi ljudi vrlo brzo shvacaju njegova glavna nacela.
\"Nazalost, vecina obrazovnih sustava u svijetu uci djecu kako da budu uposlenici, a ne poslodavci. Nas je glavni cilj da kod ucenika potaknemo kreativnost i inovatorstvo, kako bi sutra mogli zapoceti vlastiti biznis, te da ne budu stalno ovisni o nekom drugom. Ucimo ih da, kada pocnu ozbiljno raditi, to cine postujuci eticke norme, te da proizvod njihovog rada bude visoke kvalitete. Zelimo im pokazati da slobodno poduzetnistvo vodi visem zivotnom standardu.\"
U inozemstvu, program \"Dostignuca mladih\" je najrazgranatiji u Rusiji. Gospodin Taylor kaze da je tecaj pohadjalo gotovo sedam tisuca tamosnjih nastavnika, koji potom ucenicima objasnjavaju nacela ponude i potraznje. U proteklih je deset godina predavanja pohadjalo preko 800 tisuca ruskih ucenika. Uz ucenje ekonomije, djeca u inozemstvu na tim tecajevima obavezno uce i o pravnom i politickom sustavu koji jamci opstojnost slobodnog trzista.
\"Mi smo jedna od rijetkih organizacija koja mlade upucuje u nacela izbornog sustava i glasovanja. Da bi to bolje razumjeli, ucenici osnuju vlastitu tvrtku u kojoj biraju predsjednika i direktora, zatim financijskog direktora, pa osobu zaduzenu za marketing ... To je vrlo znacajni aspekt cijelog programa, jer se ucenicima tako najbolje objasnjava ukupni proces demokratizacije. ..\"
Gospodin Taylor istice da je programom \"Dostignuca mladih\", u vise od stotinu drzava, obuhvaceno cak milijun i 400 tisuca ucenika.Ÿ
nekoliko proteklih godina, Californija je biljezila brzi gospodarski rast nego Sjedinjene Drzave u cjelini, a takav ce trend biti nastavljen najmanje jos jednu godinu. Ta su predvidjanja nastala na poslovnom fakultetu sveucilista Californija u Los Angelesu. Istrazivac Tom Lieser napravio je izvjesce o gospodarstvu u Californiji:
\"Vidimo umjereno usporavanje u uposljavanju, ali, ukupno gledano, gospodarska situacija je dobra i izgleda da se oslobodila poteskoca koje smo mogli vidjeti na primjeru slabijeg izvoza u Aziju.\"
U Californiji je za pet posto smanjen izvoz u azijske zemlje u prvoj polovici ove godine, dok je za cetiri posto pao izvoz u Meksiko. Jos uvijek - kaze gospodin Lieser - u ovoj americkoj saveznoj drzavi ekonomija je zdrava, osobito u graditeljstvu i proizvodnom sektoru.
Osobne su zarade u Californiji ostale vise od americkog prosjeka. Ovo je istrazivanje pokazalo da je San Francisco rangiran kao prvi grad na ljestvici zarada po glavi stanovnika u Sjedinjenim Drzavama. Prosjecna godisnja placa u San Franciscu iznosi 41. tisucu dolara, dok je americki prosjek 25 tisuca dolara. San Francisco, takodjer, vodi u cijeloj zemlji kada je u pitanju porast osobnih zarada. Nedavni rast kamatnih stopa te mogucnost smanjenih profita donekle su usporili gospodarstvo, no gospodarski je rast gradova poput San Francisca osiguran sirenjem novih tehnologija, kaze Tom Lieser. On istice da su dionice tehnoloskih tvrtki, unatoc svojoj nestalnosti, tijekom posljednjih nekoliko godina uvecavale osobno bogatstvo stanovnika Californije za jedan posto godisnje.
SAD: Opadajući gigant? . Generalni profil
Nakon Drugog svjetskog rata SAD su dominirale svjetskom ekonomskom scenom stvarajući oko 35% svjetskog GDP-a krajem 1940-tih. To je bila tehnološki daleko najnaprednija nacija u to vrijeme koja je posjedovala najdinamičnije kompanije i domaća tržišta na svijetu, nivo produktivnosti po dva puta većoj stopi u odnosu na većinu konkurenata, a u prvi plan stavljala je nove proizvode i procese inovacije. SAD su dugo vremena držale poziciju nosioca kapitalističkih standarda slobodnog tržišta. Pionirski duh i samopouzdanje njenih preduzetnika odveli su SAD u svom usponu do samog vrha industrijske lige nacija. Obilni prirodni resursi i kako se čini samoodrživo domaće tržište obezbijedili su potrebne uslove koji su neophodni za ekspanziju početnog biznisa. Američke kompanije su veoma rano preuzele vodstvo u industrijama masovne proizvodnje i tehnologija kao što su Ford u automobilskoj industriji i IBM za uredsku opremu i kompjutere. SAD su također prve razvile koncept standardiziranih, raspoloživih i pogodnih dobara koja su bila dostupna većini domaćinstava. Internacionalizacija američkog biznisa je ubrzana u ranim post-ratnim godinama zbog potrebe da ponovo digne na noge svjetsku ekonomiju. SAD su bila jedina nacija koja je posjedovala industrijsku snagu i kapitalne resurse za izvršavanje tog zadatka. Širenjem tržišnog potencijala obnovljenih ekonomija podstaknute su američke strane investicije. “Neregulatorna priroda američke ekonomije kao i struktura niskih poreza poslužili su kao primjer tradicije sa minimalnom državnom intervencijom. Sistemi blagostanja u SAD nisu toliko prostrani kao oni u evropskim zemljama, a posebno tamo gdje se podržavaju vodeći principi ideologije socijalnog tržišta. Američka vlada je pokazala značajan interes u odbrambenoj industriji odvajajući veliki dio federalnog budžeta za nabavke u ove svrhe. Posvećenost Reganove administracije 1980-tih na jačanju vojne moći SAD-a uveliko je doprinjela značajnom porastu federalnog budžetskog deficita.”
Usponi i spoticanja SAD-a: godine Hladnog rata 1950-tih i 1960-tih godina američke kompanije su preuzele prevlast širokog spektra industrija. Ovome su posebno bili izloženi visokotehnološki i brzo rastući sektori kao što su zrakoplovstvo, uredska oprema i kompjuteri, proizvodi vezani za odbranu, sintetički materijali, telekomunikacije, hemikalije i elektronika. 1971. godine SAD su proizvodile preko tri četvrtine ukupnog svjetskog izvoza aviona. Slična je situacija u području finansijskih i drugih komercijalnih usluga. Obilni kapitalni resursi povezani sa fleksibilnim, pristupačnim kapitalnim tržištem i uporedivo niskim realnim kamatnim stopama predstavljali su ključne determinante dinamičnog rasta američke ekonomije. Domaće tržište je postajalo sve bogatije a njegovi potrošači su se u to vrijeme smatrali najprefinjenijim na svijetu. Ono je, također, postalo ključni izvor ekonomskog rasta i ekspanzije za ostale ekonomije, a naročito za Japan i druge izranjajuće nacije iz Pacifičkog obruča. Visok nivo produktivnosti, inovativnih aktivnosti i generalni dinamizam bili su djelimično održani zahvaljujući izvrsnom obrazovnom sistemu. Ekonomska infrastruktura smatrana je najnaprednijom na svijetu. Kako su poslijeratne godine odmicale, hegemonska pozicija SAD-a bila je izložena seriji pritisaka. Njeno učešće u Vijetnamskom ratu a zatim poraz u vezi sa naftnom krizom 1973-1974 zadali su ozbiljne psihološke udare američkom društvu. Postepeni gubitak američke dominacije u sve većem broju industrija i svjetskih
SADRŽAJ
1. Uvod....................................................................2
2. SAD: Opadajući gigant? . Generalni profil........................................................................4
3. SAD i EU...............................................................6
4. Problemi u trgovini sa SAD-om....................................................................7
5. Budućnost japanskog i američkog menađmenta.............................................................13
6.Tgovinski konflikti....................................................14
7. Primer..................................................................15
8 . Zaključak.............................................................17
Literatura..................................................................20
U zadnjih desetak godina sve veci broj zemalja pokusava uspostaviti neki oblik slobodnog trzista. U zemljama slobodnog trzista prije deset godina zivjelo je oko 700 milijuna ljudi. Danas ih zivi izmedju 3 do 4 milijarde. Americke tvrtke su u vise od 100 zemalja pokrenule program nazvan \"Dostignuca mladih\". Program se sastoji od predavanja o ekonomiji koja su namijenjena mladoj generaciji.
Program \"Dostignuca mladih\" vec je 80 godina dio americkog skolskog programa. Cilj mu je nauciti mlade glavnim elementima slobodno-trzisnog gospodarstva. Uz osnove ekonomije, koje predaju nastavnici ili dragovoljci, organiziraju se i posjeti lokalnih poslovnih ljudi, koji ucenicima prenose vlastita iskustva. Direktor Odjela za medjunarodne aktivnosti programa \"Dostignuca mladih\" - Sam Taylor - kaze da djeca u inozemstvu uce, u osnovi, isto sto i americki ucenici. Starija generacija, kako kaze, ima poteskoca u razumijevanju rizika i blagodati kapitalizma, dok mladi ljudi vrlo brzo shvacaju njegova glavna nacela.
\"Nazalost, vecina obrazovnih sustava u svijetu uci djecu kako da budu uposlenici, a ne poslodavci. Nas je glavni cilj da kod ucenika potaknemo kreativnost i inovatorstvo, kako bi sutra mogli zapoceti vlastiti biznis, te da ne budu stalno ovisni o nekom drugom. Ucimo ih da, kada pocnu ozbiljno raditi, to cine postujuci eticke norme, te da proizvod njihovog rada bude visoke kvalitete. Zelimo im pokazati da slobodno poduzetnistvo vodi visem zivotnom standardu.\"
U inozemstvu, program \"Dostignuca mladih\" je najrazgranatiji u Rusiji. Gospodin Taylor kaze da je tecaj pohadjalo gotovo sedam tisuca tamosnjih nastavnika, koji potom ucenicima objasnjavaju nacela ponude i potraznje. U proteklih je deset godina predavanja pohadjalo preko 800 tisuca ruskih ucenika. Uz ucenje ekonomije, djeca u inozemstvu na tim tecajevima obavezno uce i o pravnom i politickom sustavu koji jamci opstojnost slobodnog trzista.
\"Mi smo jedna od rijetkih organizacija koja mlade upucuje u nacela izbornog sustava i glasovanja. Da bi to bolje razumjeli, ucenici osnuju vlastitu tvrtku u kojoj biraju predsjednika i direktora, zatim financijskog direktora, pa osobu zaduzenu za marketing ... To je vrlo znacajni aspekt cijelog programa, jer se ucenicima tako najbolje objasnjava ukupni proces demokratizacije. ..\"
Gospodin Taylor istice da je programom \"Dostignuca mladih\", u vise od stotinu drzava, obuhvaceno cak milijun i 400 tisuca ucenika.Ÿ
nekoliko proteklih godina, Californija je biljezila brzi gospodarski rast nego Sjedinjene Drzave u cjelini, a takav ce trend biti nastavljen najmanje jos jednu godinu. Ta su predvidjanja nastala na poslovnom fakultetu sveucilista Californija u Los Angelesu. Istrazivac Tom Lieser napravio je izvjesce o gospodarstvu u Californiji:
\"Vidimo umjereno usporavanje u uposljavanju, ali, ukupno gledano, gospodarska situacija je dobra i izgleda da se oslobodila poteskoca koje smo mogli vidjeti na primjeru slabijeg izvoza u Aziju.\"
U Californiji je za pet posto smanjen izvoz u azijske zemlje u prvoj polovici ove godine, dok je za cetiri posto pao izvoz u Meksiko. Jos uvijek - kaze gospodin Lieser - u ovoj americkoj saveznoj drzavi ekonomija je zdrava, osobito u graditeljstvu i proizvodnom sektoru.
Osobne su zarade u Californiji ostale vise od americkog prosjeka. Ovo je istrazivanje pokazalo da je San Francisco rangiran kao prvi grad na ljestvici zarada po glavi stanovnika u Sjedinjenim Drzavama. Prosjecna godisnja placa u San Franciscu iznosi 41. tisucu dolara, dok je americki prosjek 25 tisuca dolara. San Francisco, takodjer, vodi u cijeloj zemlji kada je u pitanju porast osobnih zarada. Nedavni rast kamatnih stopa te mogucnost smanjenih profita donekle su usporili gospodarstvo, no gospodarski je rast gradova poput San Francisca osiguran sirenjem novih tehnologija, kaze Tom Lieser. On istice da su dionice tehnoloskih tvrtki, unatoc svojoj nestalnosti, tijekom posljednjih nekoliko godina uvecavale osobno bogatstvo stanovnika Californije za jedan posto godisnje.
SAD: Opadajući gigant? . Generalni profil
Nakon Drugog svjetskog rata SAD su dominirale svjetskom ekonomskom scenom stvarajući oko 35% svjetskog GDP-a krajem 1940-tih. To je bila tehnološki daleko najnaprednija nacija u to vrijeme koja je posjedovala najdinamičnije kompanije i domaća tržišta na svijetu, nivo produktivnosti po dva puta većoj stopi u odnosu na većinu konkurenata, a u prvi plan stavljala je nove proizvode i procese inovacije. SAD su dugo vremena držale poziciju nosioca kapitalističkih standarda slobodnog tržišta. Pionirski duh i samopouzdanje njenih preduzetnika odveli su SAD u svom usponu do samog vrha industrijske lige nacija. Obilni prirodni resursi i kako se čini samoodrživo domaće tržište obezbijedili su potrebne uslove koji su neophodni za ekspanziju početnog biznisa. Američke kompanije su veoma rano preuzele vodstvo u industrijama masovne proizvodnje i tehnologija kao što su Ford u automobilskoj industriji i IBM za uredsku opremu i kompjutere. SAD su također prve razvile koncept standardiziranih, raspoloživih i pogodnih dobara koja su bila dostupna većini domaćinstava. Internacionalizacija američkog biznisa je ubrzana u ranim post-ratnim godinama zbog potrebe da ponovo digne na noge svjetsku ekonomiju. SAD su bila jedina nacija koja je posjedovala industrijsku snagu i kapitalne resurse za izvršavanje tog zadatka. Širenjem tržišnog potencijala obnovljenih ekonomija podstaknute su američke strane investicije. “Neregulatorna priroda američke ekonomije kao i struktura niskih poreza poslužili su kao primjer tradicije sa minimalnom državnom intervencijom. Sistemi blagostanja u SAD nisu toliko prostrani kao oni u evropskim zemljama, a posebno tamo gdje se podržavaju vodeći principi ideologije socijalnog tržišta. Američka vlada je pokazala značajan interes u odbrambenoj industriji odvajajući veliki dio federalnog budžeta za nabavke u ove svrhe. Posvećenost Reganove administracije 1980-tih na jačanju vojne moći SAD-a uveliko je doprinjela značajnom porastu federalnog budžetskog deficita.”
Usponi i spoticanja SAD-a: godine Hladnog rata 1950-tih i 1960-tih godina američke kompanije su preuzele prevlast širokog spektra industrija. Ovome su posebno bili izloženi visokotehnološki i brzo rastući sektori kao što su zrakoplovstvo, uredska oprema i kompjuteri, proizvodi vezani za odbranu, sintetički materijali, telekomunikacije, hemikalije i elektronika. 1971. godine SAD su proizvodile preko tri četvrtine ukupnog svjetskog izvoza aviona. Slična je situacija u području finansijskih i drugih komercijalnih usluga. Obilni kapitalni resursi povezani sa fleksibilnim, pristupačnim kapitalnim tržištem i uporedivo niskim realnim kamatnim stopama predstavljali su ključne determinante dinamičnog rasta američke ekonomije. Domaće tržište je postajalo sve bogatije a njegovi potrošači su se u to vrijeme smatrali najprefinjenijim na svijetu. Ono je, također, postalo ključni izvor ekonomskog rasta i ekspanzije za ostale ekonomije, a naročito za Japan i druge izranjajuće nacije iz Pacifičkog obruča. Visok nivo produktivnosti, inovativnih aktivnosti i generalni dinamizam bili su djelimično održani zahvaljujući izvrsnom obrazovnom sistemu. Ekonomska infrastruktura smatrana je najnaprednijom na svijetu. Kako su poslijeratne godine odmicale, hegemonska pozicija SAD-a bila je izložena seriji pritisaka. Njeno učešće u Vijetnamskom ratu a zatim poraz u vezi sa naftnom krizom 1973-1974 zadali su ozbiljne psihološke udare američkom društvu. Postepeni gubitak američke dominacije u sve većem broju industrija i svjetskih
SADRŽAJ
1. Uvod....................................................................2
2. SAD: Opadajući gigant? . Generalni profil........................................................................4
3. SAD i EU...............................................................6
4. Problemi u trgovini sa SAD-om....................................................................7
5. Budućnost japanskog i američkog menađmenta.............................................................13
6.Tgovinski konflikti....................................................14
7. Primer..................................................................15
8 . Zaključak.............................................................17
Literatura..................................................................20