29-05-2010, 12:25 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni ,Masters i Diplomski radovi iz Ekonomije i Ekonomike.
Struktura sportskog treninga je cikličan proces, koji se sprovodi u različitim vremenskim zaokruženim celinama (ciklusima) koji se prema određenom redu nadovezuju. Kada kažemo struktura sportskog treninga, onda mislimo na ciklus i periode trenažnog procesa. Praktičnim iskustvom i istraživanjima utvrđeni su sledeći delovi strukture sportskog treninga:
Mikrostruktura se odnosi na jedan pojedinačni trening ili strukturu malog trenažnog ciklusa koji uglavnom traje 7 dana, sastavljen je od trenažnih clina sa jednim ili više treninga u toku dana. Postoji više tipova mikrociklusa, njih određuje karakter, veličina i usmerenost trenažnih opterećenja, sredstava i metode treninga. Tip mikrociklusa zavisi od cilja i zadataka sportskog treninga u određenom periodu makrociklusa.
Mezociklusi uglavnom traju mesec dana. Više mezociklusa čini strukturu perioda. Periodi su: pripremni, takmičarski i prelazni. Sva tri perioda čine strukturu makrociklusa (polugodišnjeg ili godišnjeg). Svaki makrociklus u višegodišnjoj sportskoj karijeri jednog sportiste, predstavlja jedan segment, koji ima svoje ciljeve, zadatke i određeni sadržaj koji se ostvaruje kroz periodizaciju, mezo i mikrocikluse.
Motivacija bućih mladih košarkaša
Često se u vezi sa „mladom“ košarkom, kaže da trener mora da zna "motivisati" mlade košarkaše , bilo na duži, bilo na kraći rok. Ako u tome uspe, sportisti će pokazivati više zanimanja za rad i trening, a ako ne uspe sportisti će se ponašati upravo obratno tj neće se truditi koliko bi trebali i mogli.
Izrazi kao što su "motivisanost", "zainteresovanost", "motiv", "nagrada" i slično toliko se često susreću u svakodnevnom okruženju, da njihovi korisnici gotovo da više ne razmišljaju što ti izrazi u sasvim preciznom smislu reči znače. Laička objašnjenja tih termina najčešće su suviše pojednostavljena, a da bi bila tačna, dok se opet stručna objašnjenja međusobno razlikuju od autora do autora, najviše zbog toga što je koncept motivacije relativno novijeg datuma unutar psihologijske nauke, a zatim i stoga što se radi o veoma složenoj pojavi čovekovog psihičkog života i ponašanja.
Postoji nekoliko osnovnih razloga za tako široku upotrebu termina iz oblasti motivacije mladih budućih košarkaša. Dva, su međutim najvažnija - jedan je praktične, a drugi teorijske prirode. Praktički razlog se odnosi na samu bit motivacijskih procesa. Radi se o procesima za koje je mladi pojedinac, bez obzira na to da li je svestan ili nije, poznaje li ih teoretski ili ne poznaje, životno zainteresovan, jer o stepenu uspešnosti njihovog funkcionisanja zavisi i stepen prilagođenosti životnim okolnostima.
Lakša pitanja, kao što su da li naručiti odrezak sa sirom, da li se prihvatiti sređivanja sobe ili odustati, teža pitanja kao što su koji studij izabrati, kako prebroditi stresne situacije u porodici, kako da ubedimo simpatična osobu suprotnog pola na sastanak i druga pitanja, svakodnevno zahtevaju maksimalno angažovanje svih potencijala pojedinca.
U rešavanju takvih životnih problema, a svi pripadaju području motivacije, pojedinac ulaže veliki napor, često puta toga i nesvjestan koliko ga rešavanje takvih problema "košta"...
Sadržaj
1 Uvod 3
1.1 Motivacija mladih košarkaša 3
1.2 Unutrašnja i spoljna motivacija budućih mladih košarkaša 5
1.3 Motivaciono kontrolni sistem budućih mladih košarkaša 5
2 Trenažni proces 5
3 Motivacioni faktori 6
4 Preporuke za vežbanje 8
5 Uloga trenera 9
6 Zaključak 13
7 Literatura 15
Struktura sportskog treninga je cikličan proces, koji se sprovodi u različitim vremenskim zaokruženim celinama (ciklusima) koji se prema određenom redu nadovezuju. Kada kažemo struktura sportskog treninga, onda mislimo na ciklus i periode trenažnog procesa. Praktičnim iskustvom i istraživanjima utvrđeni su sledeći delovi strukture sportskog treninga:
Mikrostruktura se odnosi na jedan pojedinačni trening ili strukturu malog trenažnog ciklusa koji uglavnom traje 7 dana, sastavljen je od trenažnih clina sa jednim ili više treninga u toku dana. Postoji više tipova mikrociklusa, njih određuje karakter, veličina i usmerenost trenažnih opterećenja, sredstava i metode treninga. Tip mikrociklusa zavisi od cilja i zadataka sportskog treninga u određenom periodu makrociklusa.
Mezociklusi uglavnom traju mesec dana. Više mezociklusa čini strukturu perioda. Periodi su: pripremni, takmičarski i prelazni. Sva tri perioda čine strukturu makrociklusa (polugodišnjeg ili godišnjeg). Svaki makrociklus u višegodišnjoj sportskoj karijeri jednog sportiste, predstavlja jedan segment, koji ima svoje ciljeve, zadatke i određeni sadržaj koji se ostvaruje kroz periodizaciju, mezo i mikrocikluse.
Motivacija bućih mladih košarkaša
Često se u vezi sa „mladom“ košarkom, kaže da trener mora da zna "motivisati" mlade košarkaše , bilo na duži, bilo na kraći rok. Ako u tome uspe, sportisti će pokazivati više zanimanja za rad i trening, a ako ne uspe sportisti će se ponašati upravo obratno tj neće se truditi koliko bi trebali i mogli.
Izrazi kao što su "motivisanost", "zainteresovanost", "motiv", "nagrada" i slično toliko se često susreću u svakodnevnom okruženju, da njihovi korisnici gotovo da više ne razmišljaju što ti izrazi u sasvim preciznom smislu reči znače. Laička objašnjenja tih termina najčešće su suviše pojednostavljena, a da bi bila tačna, dok se opet stručna objašnjenja međusobno razlikuju od autora do autora, najviše zbog toga što je koncept motivacije relativno novijeg datuma unutar psihologijske nauke, a zatim i stoga što se radi o veoma složenoj pojavi čovekovog psihičkog života i ponašanja.
Postoji nekoliko osnovnih razloga za tako široku upotrebu termina iz oblasti motivacije mladih budućih košarkaša. Dva, su međutim najvažnija - jedan je praktične, a drugi teorijske prirode. Praktički razlog se odnosi na samu bit motivacijskih procesa. Radi se o procesima za koje je mladi pojedinac, bez obzira na to da li je svestan ili nije, poznaje li ih teoretski ili ne poznaje, životno zainteresovan, jer o stepenu uspešnosti njihovog funkcionisanja zavisi i stepen prilagođenosti životnim okolnostima.
Lakša pitanja, kao što su da li naručiti odrezak sa sirom, da li se prihvatiti sređivanja sobe ili odustati, teža pitanja kao što su koji studij izabrati, kako prebroditi stresne situacije u porodici, kako da ubedimo simpatična osobu suprotnog pola na sastanak i druga pitanja, svakodnevno zahtevaju maksimalno angažovanje svih potencijala pojedinca.
U rešavanju takvih životnih problema, a svi pripadaju području motivacije, pojedinac ulaže veliki napor, često puta toga i nesvjestan koliko ga rešavanje takvih problema "košta"...
Sadržaj
1 Uvod 3
1.1 Motivacija mladih košarkaša 3
1.2 Unutrašnja i spoljna motivacija budućih mladih košarkaša 5
1.3 Motivaciono kontrolni sistem budućih mladih košarkaša 5
2 Trenažni proces 5
3 Motivacioni faktori 6
4 Preporuke za vežbanje 8
5 Uloga trenera 9
6 Zaključak 13
7 Literatura 15