29-05-2010, 12:21 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Počeci carinske službe u Srbiji datiraju od maja meseca 1804. godine, kada je Karađorđe Petrović na Ostruznici kod Beograda ustanovio carinarnicu (đumrukanu) sa skelom. Prihod od ove carinarnice isao je komandantu topciderske vojske koji ga je koristio za placanje vojnih potreba obezbeđivanih iz Srema. U septembru 1805. godine otvaraju se novi carinski prelazi: zabreski, sabacki i mitrovacki, a u decembru iste godine poslati su carinici na nove prelaze dunavske i moravske. Znači, carina kao instrument naplate za uvoz, izvoz i prevoz robe poznata je jos od osnivanja države i sa njom je u neraskidivoj vezi do današweg dana. Jedan od pionira carinske službe kod nas bio je i Vuk Sefanović Karadžić. On je u proleće 1811. godine postavqen za upravnika carinarnice u Kladovu. Prema podacima sa kojima raspolažemo, carina je bila jedna od prvih Državnih službi uspostavqenih u Srbiji posle Drugog srpskog ustanka. Dana 21. decembra 1833. godine (2. januara 1834. godine po novom kalendaru), beogradski vezir u prisustvu turske vojske, lično je predao beogradsku carinarnicu knezu Milošu Obrenovicu. Posle predaje srpskoj strani ove najveće carinarnice, prevedena je na srpski jezik cela turska đumrucka (carinska) tarifa, po kojoj su se naplacivale carinske takse i ostale dažbine. Carinska služba razvijala se u skladu sa potrebama i mogućnostima aktuelnih vlasti i režima, širenja i razvoja trgovinskih odnosa u međunarodnim okvirima, kao i u zavisnosti od ukupnih svetskih carinskih trendova. U jugoslovenskoj državi stvorenoj posle Prvog svetskog rata 1. decembra 1918. godine, zbog unutračwih protivurečnosti i kriza na unutrašwem i međunarodnom planu, kao i zbog zaoštravawa međunarodnih odnosa, carinska sluzba je bila u dosta podređenom polozaju i nije imala potreban razvoj.
UTICAJ CARINSKIH STOPA NA DOMAĆU
PROIZVODNJU:
• zaštita domaće proizvodwe – stimulacija izvoza
• carinski preferencijali i kontigenti.
ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNjE
Da bi zaštitna politika mogla da postoji potrebno je da postoje osnovni elementi i sledeći uslovi:
- da je formiran nacionalni ekonomski prostor
- da postoji potreba da se domaća proizvodwa štiti
- da postoji politička spremnost da se štiti domaća proizvodwa.
• Da postoje odgovarajući instrumenti za obezbeđewe zaštite.
• Ciq zaštite je u sprečavawu pristupa stranim proizvodima na domaćem tržištu. Sprečavawe ulaska stranih proizvoda na domaće tržište ostvaruje se podizawem carinskih i drugih barijera. Zaštitnu politiku treba shvatiti kao ekonomsku meru koja ima zadatak da zaštiti nacionalne uslove razvoja privrede koji obezbeđuju bržu stopu rasta...
Počeci carinske službe u Srbiji datiraju od maja meseca 1804. godine, kada je Karađorđe Petrović na Ostruznici kod Beograda ustanovio carinarnicu (đumrukanu) sa skelom. Prihod od ove carinarnice isao je komandantu topciderske vojske koji ga je koristio za placanje vojnih potreba obezbeđivanih iz Srema. U septembru 1805. godine otvaraju se novi carinski prelazi: zabreski, sabacki i mitrovacki, a u decembru iste godine poslati su carinici na nove prelaze dunavske i moravske. Znači, carina kao instrument naplate za uvoz, izvoz i prevoz robe poznata je jos od osnivanja države i sa njom je u neraskidivoj vezi do današweg dana. Jedan od pionira carinske službe kod nas bio je i Vuk Sefanović Karadžić. On je u proleće 1811. godine postavqen za upravnika carinarnice u Kladovu. Prema podacima sa kojima raspolažemo, carina je bila jedna od prvih Državnih službi uspostavqenih u Srbiji posle Drugog srpskog ustanka. Dana 21. decembra 1833. godine (2. januara 1834. godine po novom kalendaru), beogradski vezir u prisustvu turske vojske, lično je predao beogradsku carinarnicu knezu Milošu Obrenovicu. Posle predaje srpskoj strani ove najveće carinarnice, prevedena je na srpski jezik cela turska đumrucka (carinska) tarifa, po kojoj su se naplacivale carinske takse i ostale dažbine. Carinska služba razvijala se u skladu sa potrebama i mogućnostima aktuelnih vlasti i režima, širenja i razvoja trgovinskih odnosa u međunarodnim okvirima, kao i u zavisnosti od ukupnih svetskih carinskih trendova. U jugoslovenskoj državi stvorenoj posle Prvog svetskog rata 1. decembra 1918. godine, zbog unutračwih protivurečnosti i kriza na unutrašwem i međunarodnom planu, kao i zbog zaoštravawa međunarodnih odnosa, carinska sluzba je bila u dosta podređenom polozaju i nije imala potreban razvoj.
UTICAJ CARINSKIH STOPA NA DOMAĆU
PROIZVODNJU:
• zaštita domaće proizvodwe – stimulacija izvoza
• carinski preferencijali i kontigenti.
ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNjE
Da bi zaštitna politika mogla da postoji potrebno je da postoje osnovni elementi i sledeći uslovi:
- da je formiran nacionalni ekonomski prostor
- da postoji potreba da se domaća proizvodwa štiti
- da postoji politička spremnost da se štiti domaća proizvodwa.
• Da postoje odgovarajući instrumenti za obezbeđewe zaštite.
• Ciq zaštite je u sprečavawu pristupa stranim proizvodima na domaćem tržištu. Sprečavawe ulaska stranih proizvoda na domaće tržište ostvaruje se podizawem carinskih i drugih barijera. Zaštitnu politiku treba shvatiti kao ekonomsku meru koja ima zadatak da zaštiti nacionalne uslove razvoja privrede koji obezbeđuju bržu stopu rasta...