28-05-2010, 11:14 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Obelezja i znacaj finansijskog trzista
Finansijsko tržište je ambijent u kome se kreiraju i transformišu finansijska potraživanja (obaveze) i izražava i realizuje ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima. Ovo tržište obuhvata kako organizovane institucije (kao što su efektne berze, tržišta novca, devizne berze), tako i posredničku trgovinu (tzv. šaltersko tržište) i neposrednu razmenu hartija od vrednosti između izdavalaca i investitora.
Finansijsko tržište obavlja alokaciju akumulacije (štednje), u cilju njene najefikasnije upotrebe u proizvodnji. Vlasnici viškova stavljaju ih na raspolaganje proizvodnim subjektima u obliku kredita ili vlasničkih ulaganja. Ovaj proces kreira finansijske instrumente, odnosno potraživanje vlasnika viškova i obavezu proizvodog subjekta. Prvi je nosilac funkcije finansijskog ulaganja a drugi nosilac funkcije realnog ulaganja.
Transfernu funkciju finansijsko tržište obavlja kao primarno tržište, odnosno tržište na kome se vrši emisija (kreiranje) finansijskih instrumenata. Modaliteti organizacije primarnog tržišta mogu ukljuciti delatnost klasičnih finansijskih posrednika (banaka), institucionalnih investitora (osiguravajućih organizacija, penzijskih fondova), ali se može uspostaviti i neposredni odnos između emitenata - prodavaca hartija od vrednosti (dužnika) i kupaca (poverilaca, kreditora).
Kreiranje finansijskih instrumenata vezuje sredstva u roku na koji je kredit odobren, odnosno, kada je reč o svojinskom ulaganju, na neodređeno vreme. Finansijsko tržište pruža poveriocima mogućnost da u slučaju potrebe za likvidnim sredstvima pretvore finansijske instrumente u gotov novac. Ovu funkciju likvidnosti vrši sekundarno tržište, na kome se obavlja promet vec izdatih finansijskih instrumenata.
Ostale funkcije finansijskog tržišta su: utvrđivanje cene finansijskih instrumenata, smanjivanje transakcionih troškova i informativna funkcija. Primetna je tendencija da se u ovim funkcijama regulatorni uslovi za celinu finansijskog tržišta formiraju na sekundarnom tržištu. Sekundarno tržište, dakle, integrise različite segmente finansijskog tržišta.
Način određivanja cene hartija od vrednosti proistice iz samog karaktera finansijskog potraživanja. Pošto hartija od vrednosti oznacava pravo na buduci prinos, vrednost finansijskog instrumenta zavisice od ocekivanog prinosa i procene rizika koji prate taj prinos. Kapitalizacija prinosa (uz dati rizik) odredjuje cenu hartija od vrednosti. Različiti organizacioni oblici tržišta uticace na način na koji se, suceljavanjem ponude i tražnje, ostvaruje proces određivanja cena hartija od vrednosti. Povezanost tržišta i disperzija informacija, međutim, utiču na to da se cene ne razlikuju u meri u kojoj bi to omogućavalo profit iz arbitraže, odnosno kupovine i prodaje ištog finansijskog instrumenta po različitim cenama na više tržište.
Razvijeno i organizovano finansijsko tržište utiče na smanjenje troškova trgovine hartijama od vrednosti jasnim pravilima trgovine (u cilju sprečavanja zloupotrebe poverenja), standardizacijom i uproscavanjem trgovine, resavanjem konflikata proizaslih iz trgovine i garantovanim izvrsenjem zakljucenih transakcija...
Sadržaj:
Sadržaj: 2
Finansijsko trziste 3
1.Obelezja i znacaj finansijskog trzista 3
2. Značaj finansijskog tržišta 4
3. Struktura finansijskog tržišta 4
4. Finansijski instrumenti i finansijsko tržište 5
5. Razvoj savremenog finansijskog tržišta 6
6.Pojam tržišta kapitala 7
7.Izvori kapitala 9
8. Formiranje tražnje kapitala 11
9. Faktori rasta tržišta kapitala 12
Dugoročne hartije od vrednosti 13
1. TRŽIŠTE KAPITALA 14
1.1. EFEKTI SA FIKSNIM PRIHODOM 15
1.2. EFEKTI SA VARIJABILNIM PRIHODOM 16
1.3. EFEKTI SA MJEŠOVITIM PRIHODOM 17
2. POSLOVI NA TRŽIŠTU KAPITALA 17
2.1.PRIMARNO TRŽIŠTE KAPITALA 17
2.2. SEKUNDARNO TRŽIŠTE 19
2.2.1. SEKUNDARNA TRŽIŠTA EFEKATA EU 19
2.3. POSLOVI DEPOA EFEKATA 20
3. BERZA EFEKATA 20
4. UČESNICI NA BERZI EFEKATA 22
4.1. BROKER (BERZANSKI AGENT, POSREDNIK) 22
5. BERZANSKI POSLOVI 23
Oblici međunarodnog kretanja kapitala 24
Međunarodno kretanje kapitala u obliku kredita 25
Portfolio plasmani 25
Obveznice 25
Akcije 26
Direktne strane investicije 27
Međunarodno tržište kapitala 27
Međunarodni monetarni sistem 28
ZAKLJUČAK 29
LITERATURA 30
Obelezja i znacaj finansijskog trzista
Finansijsko tržište je ambijent u kome se kreiraju i transformišu finansijska potraživanja (obaveze) i izražava i realizuje ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima. Ovo tržište obuhvata kako organizovane institucije (kao što su efektne berze, tržišta novca, devizne berze), tako i posredničku trgovinu (tzv. šaltersko tržište) i neposrednu razmenu hartija od vrednosti između izdavalaca i investitora.
Finansijsko tržište obavlja alokaciju akumulacije (štednje), u cilju njene najefikasnije upotrebe u proizvodnji. Vlasnici viškova stavljaju ih na raspolaganje proizvodnim subjektima u obliku kredita ili vlasničkih ulaganja. Ovaj proces kreira finansijske instrumente, odnosno potraživanje vlasnika viškova i obavezu proizvodog subjekta. Prvi je nosilac funkcije finansijskog ulaganja a drugi nosilac funkcije realnog ulaganja.
Transfernu funkciju finansijsko tržište obavlja kao primarno tržište, odnosno tržište na kome se vrši emisija (kreiranje) finansijskih instrumenata. Modaliteti organizacije primarnog tržišta mogu ukljuciti delatnost klasičnih finansijskih posrednika (banaka), institucionalnih investitora (osiguravajućih organizacija, penzijskih fondova), ali se može uspostaviti i neposredni odnos između emitenata - prodavaca hartija od vrednosti (dužnika) i kupaca (poverilaca, kreditora).
Kreiranje finansijskih instrumenata vezuje sredstva u roku na koji je kredit odobren, odnosno, kada je reč o svojinskom ulaganju, na neodređeno vreme. Finansijsko tržište pruža poveriocima mogućnost da u slučaju potrebe za likvidnim sredstvima pretvore finansijske instrumente u gotov novac. Ovu funkciju likvidnosti vrši sekundarno tržište, na kome se obavlja promet vec izdatih finansijskih instrumenata.
Ostale funkcije finansijskog tržišta su: utvrđivanje cene finansijskih instrumenata, smanjivanje transakcionih troškova i informativna funkcija. Primetna je tendencija da se u ovim funkcijama regulatorni uslovi za celinu finansijskog tržišta formiraju na sekundarnom tržištu. Sekundarno tržište, dakle, integrise različite segmente finansijskog tržišta.
Način određivanja cene hartija od vrednosti proistice iz samog karaktera finansijskog potraživanja. Pošto hartija od vrednosti oznacava pravo na buduci prinos, vrednost finansijskog instrumenta zavisice od ocekivanog prinosa i procene rizika koji prate taj prinos. Kapitalizacija prinosa (uz dati rizik) odredjuje cenu hartija od vrednosti. Različiti organizacioni oblici tržišta uticace na način na koji se, suceljavanjem ponude i tražnje, ostvaruje proces određivanja cena hartija od vrednosti. Povezanost tržišta i disperzija informacija, međutim, utiču na to da se cene ne razlikuju u meri u kojoj bi to omogućavalo profit iz arbitraže, odnosno kupovine i prodaje ištog finansijskog instrumenta po različitim cenama na više tržište.
Razvijeno i organizovano finansijsko tržište utiče na smanjenje troškova trgovine hartijama od vrednosti jasnim pravilima trgovine (u cilju sprečavanja zloupotrebe poverenja), standardizacijom i uproscavanjem trgovine, resavanjem konflikata proizaslih iz trgovine i garantovanim izvrsenjem zakljucenih transakcija...
Sadržaj:
Sadržaj: 2
Finansijsko trziste 3
1.Obelezja i znacaj finansijskog trzista 3
2. Značaj finansijskog tržišta 4
3. Struktura finansijskog tržišta 4
4. Finansijski instrumenti i finansijsko tržište 5
5. Razvoj savremenog finansijskog tržišta 6
6.Pojam tržišta kapitala 7
7.Izvori kapitala 9
8. Formiranje tražnje kapitala 11
9. Faktori rasta tržišta kapitala 12
Dugoročne hartije od vrednosti 13
1. TRŽIŠTE KAPITALA 14
1.1. EFEKTI SA FIKSNIM PRIHODOM 15
1.2. EFEKTI SA VARIJABILNIM PRIHODOM 16
1.3. EFEKTI SA MJEŠOVITIM PRIHODOM 17
2. POSLOVI NA TRŽIŠTU KAPITALA 17
2.1.PRIMARNO TRŽIŠTE KAPITALA 17
2.2. SEKUNDARNO TRŽIŠTE 19
2.2.1. SEKUNDARNA TRŽIŠTA EFEKATA EU 19
2.3. POSLOVI DEPOA EFEKATA 20
3. BERZA EFEKATA 20
4. UČESNICI NA BERZI EFEKATA 22
4.1. BROKER (BERZANSKI AGENT, POSREDNIK) 22
5. BERZANSKI POSLOVI 23
Oblici međunarodnog kretanja kapitala 24
Međunarodno kretanje kapitala u obliku kredita 25
Portfolio plasmani 25
Obveznice 25
Akcije 26
Direktne strane investicije 27
Međunarodno tržište kapitala 27
Međunarodni monetarni sistem 28
ZAKLJUČAK 29
LITERATURA 30