30-03-2012, 03:01 PM
Gotovi seminarski radovi na sajtu
http://www.maturskiradovi.net
Kontakt na e-mail: [email protected]
UVOD
S A D R Ž A J
http://www.maturskiradovi.net
Kontakt na e-mail: [email protected]
UVOD
Razmišljanje o identitetu neminovno se kreće na planu suprotstavljenih principa svesti i sveta. Iz nje potiče podela na subjektivno i objektivno. Uviđanje da znanje i o subjektivnom i o objektivnom svetu može da bude i istinito i lažno dovelo je do potrebe da se stvari i pojave posmatraju relativno – kroz međusobno poređenje. Ova problematika je okosnica cele istorije filosofije koja je varirala različita metafizička rešenja, a da ipak nije odmakla daleko od paradoksa odnosa između bića i znanja.
Sam pojam identiteta je paradoksalan s obzirom da smo na osnovu njega u isto vreme deo nečega što je van nas (nacije, građanstva, roditeljstva, profesije), a takođe smo odvojivi od toga (kao jedinstvene individue sopstvenog identiteta). Tako sam pojam identiteta navodi na verovanje u „sebe“ („sopstvo“), čije su opšte koordinate postojanja utvrđene rođenjem. Kada počnemo da to „sebe“ ozbiljno dovodimo u sumnju i pogubimo se, kažu nam da je po sredi „kriza identiteta“, da patimo od „podele ličnosti“. Takva iskustva na bolan način ukazuju da spoljašnje („javne“) činjenice identiteta iziskuju odgovarajući unutrašnji („privatni“) smisao ličnog kontinuiteta.
Možda je to razlog što se pojam „ličnosti“ nekada upravo identifikuje sa „sopstvom“. Međutim, pojmovi „ličnosti“ i „sopstva“ takođe se mogu shvatiti kao komplementarne komponenete identiteta. Tako je Her smatrao da je „ličnost“ društveno određena, a „sopstvo“ neposredno (fenomenološki) doživljeno. „Ovaj dvojni koncept „ličnosti“ i „sopstva“ određuje, po njemu, „osobu“ kao „socijalno definisano, javno vidljivo biće, obdareno svim vrstama moći i sposobnostima za javno smisleno delanje“. Otuda identitet ne može biti redukovan, ni na:
- spoljašnje – socijalne ili institucionalne dimenzije postojanja,
- ni na unutrašnje – subjektivne, ili fenomenološke komponenete, nego uključuje obe strane.
Tako se identitet razvija u dijalektičkom procesu u kojem sopstveno iskustvo „sopstva“ utiče na društveno biće osobe, njenu ličnost, koja je ovim iskustvom ispunjena i vice versa – osoba je nosilac sopstvenih doživljaja.
Sam pojam identiteta je paradoksalan s obzirom da smo na osnovu njega u isto vreme deo nečega što je van nas (nacije, građanstva, roditeljstva, profesije), a takođe smo odvojivi od toga (kao jedinstvene individue sopstvenog identiteta). Tako sam pojam identiteta navodi na verovanje u „sebe“ („sopstvo“), čije su opšte koordinate postojanja utvrđene rođenjem. Kada počnemo da to „sebe“ ozbiljno dovodimo u sumnju i pogubimo se, kažu nam da je po sredi „kriza identiteta“, da patimo od „podele ličnosti“. Takva iskustva na bolan način ukazuju da spoljašnje („javne“) činjenice identiteta iziskuju odgovarajući unutrašnji („privatni“) smisao ličnog kontinuiteta.
Možda je to razlog što se pojam „ličnosti“ nekada upravo identifikuje sa „sopstvom“. Međutim, pojmovi „ličnosti“ i „sopstva“ takođe se mogu shvatiti kao komplementarne komponenete identiteta. Tako je Her smatrao da je „ličnost“ društveno određena, a „sopstvo“ neposredno (fenomenološki) doživljeno. „Ovaj dvojni koncept „ličnosti“ i „sopstva“ određuje, po njemu, „osobu“ kao „socijalno definisano, javno vidljivo biće, obdareno svim vrstama moći i sposobnostima za javno smisleno delanje“. Otuda identitet ne može biti redukovan, ni na:
- spoljašnje – socijalne ili institucionalne dimenzije postojanja,
- ni na unutrašnje – subjektivne, ili fenomenološke komponenete, nego uključuje obe strane.
Tako se identitet razvija u dijalektičkom procesu u kojem sopstveno iskustvo „sopstva“ utiče na društveno biće osobe, njenu ličnost, koja je ovim iskustvom ispunjena i vice versa – osoba je nosilac sopstvenih doživljaja.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Religijski identitet kroz rodni aspekt (rodni aspekti religijskog identiteta) 4
1.1 Pojam rodnog identiteta 4
2 Odnos roda i religioznosti 7
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
1 Religijski identitet kroz rodni aspekt (rodni aspekti religijskog identiteta) 4
1.1 Pojam rodnog identiteta 4
2 Odnos roda i religioznosti 7
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15