28-05-2010, 09:54 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
„Niko se pretvara da je demokratija savršena ili svemudra. Zaista, rečeno je da je najgori oblik vladavine osim svih drugih oblika koji su isprobani s vremena na vrijeme“ – bivši britanski premijer Winston Churchill. Ovo baca svijetlo na važnu realnost: Ne postoji savršena demokratija, ali uprkos kritici kojoj je izložena, ostaje najuspješniji sistem za postizanje mirnih rješenja kad je riječ o konfliktu. Zaista, na cijeloj planeti u raznim regionima i u različitim sistemima ljudi se pozivaju na demokraciju.
Demokratija živi od suradnje svojih građana. Znanje koje oni imaju formira preduslov za podršku. Samo oni sa osnovnim razumjevanjem kako sistem radi, i koji posjeduju znanje o mehanizmima i institucijama koje stvaraju demokratsku državu mogu uložiti vrijeme i energiju u nju. Širenje ove informacije se smatra jednim od najvažnijih zadataka u političkom obrazovanju, čiji je cilj sazrijevanje odgovornog građanina.
Tokom cijelog života smo članovi različitih grupa ili zajednica. U svim ovim zajednicama moraju se donositi odluke u ime cijele zajednice: o ciljevima, pravilima, raspodjeli odgovornosti i nagrada i sl. Ove odluke se mogu nazvati kolektivnim za razliku od individualnih – koje donosimo samo u svoje ime. Demokratija pripada sferi kolektivnog odlučivanja. Takve odluke koje utiču na zajednicu, treba da donose svi članovi zajednice i svi treba imaju jednaka prava pri donošenju tih odluka. Demokratija znači podrazumjeva dva povezana načela, javne kontrole nad kolektivnim donešenjem odluka i jednakosti prava u primjenjivanju te kontrole. Neku zajednicu bi smo mogli nazvati demokratskom u onoj mjeri u kojoj se ta načela sprovode pri donošenju odluka.
Iz ovoga su jasne dvije stvari, a to je da demokratija ne pripada samo sferi države ili vlade. Demokratska načela su bitna za kolektivno donešenje odluka u bilo kojoj vrsti zajednice. Država naravno ima pravo da reguliše pitanja društva u cjelini. Druga stvar je da se demokracija ne određuje po principu sve ili ništa, to nije osobina koju neka zajednica ili posjeduje ili ne posjeduje uopšte.
Ima mnogo razloga zbog kojih treba demokratiju cjeniti. Cilj demokratije da se prema svim ljudima odnosi jednako. Nečelo ravnopravnosti zahtjeva ne samo da vladina politika podjednako obraća pažnju na interese svih ljudi, već i da njihovi pogledi imaju jednaku vrijednost. Ispunjavanje opštih potreba. Veća je vjerovatnoća da će potrebe potrebe običnih ljudi ispuniti demokratska vlast nego neki drugi oblik vlasti. Pluralizam i kompromis. Demokratija se oslanja na otvorenu raspravu, ubjeđivanje i kompromis. Garantovanje osnovnih sloboda. Demokratija garantuje osnovne slobode. Otvorena rasprava u društvu se ne može odigrati bez onih sloboda koje su sadržane u konvencijama o građanskim i političkim pravima. Obnova društva. Demokracija omogućava obnovu društva. Pri ovom se misli na rutinski i miran odlazak politika i političara koji nisu uspjeli...
Sadržaj:
1 UVOD 2
2 TEMELJENJE VRIJEDNOSTI DEMOKRATIJE 4
3 KOJE SU KARAKTERISTIKE DEMOKRATSKE DRŽAVE 8
3.1 IZBORI 8
3.2 PARLAMENT 13
3.3 VLADA I UPRAVA 13
3.4 OPOZICIJA 14
3.5 RASPODJELA VLASTI (U DEMOKRATSKOJ DRŽAVI) 14
3.6 PRAVNA DRŽAVA 14
4 MODELI DEMOKRATIJE 15
5 PLURALISTIČKA DEMOKRATIJA 27
6 INKLUZIVNA DEMOKRATIJA 30
6.1 TAKIS FOTOPOULOS 30
7 PREPORUKA ZA POBOLJŠANJA U OBLASTI DEMOKRATIJE: 39
8 LITERATURA 41
„Niko se pretvara da je demokratija savršena ili svemudra. Zaista, rečeno je da je najgori oblik vladavine osim svih drugih oblika koji su isprobani s vremena na vrijeme“ – bivši britanski premijer Winston Churchill. Ovo baca svijetlo na važnu realnost: Ne postoji savršena demokratija, ali uprkos kritici kojoj je izložena, ostaje najuspješniji sistem za postizanje mirnih rješenja kad je riječ o konfliktu. Zaista, na cijeloj planeti u raznim regionima i u različitim sistemima ljudi se pozivaju na demokraciju.
Demokratija živi od suradnje svojih građana. Znanje koje oni imaju formira preduslov za podršku. Samo oni sa osnovnim razumjevanjem kako sistem radi, i koji posjeduju znanje o mehanizmima i institucijama koje stvaraju demokratsku državu mogu uložiti vrijeme i energiju u nju. Širenje ove informacije se smatra jednim od najvažnijih zadataka u političkom obrazovanju, čiji je cilj sazrijevanje odgovornog građanina.
Tokom cijelog života smo članovi različitih grupa ili zajednica. U svim ovim zajednicama moraju se donositi odluke u ime cijele zajednice: o ciljevima, pravilima, raspodjeli odgovornosti i nagrada i sl. Ove odluke se mogu nazvati kolektivnim za razliku od individualnih – koje donosimo samo u svoje ime. Demokratija pripada sferi kolektivnog odlučivanja. Takve odluke koje utiču na zajednicu, treba da donose svi članovi zajednice i svi treba imaju jednaka prava pri donošenju tih odluka. Demokratija znači podrazumjeva dva povezana načela, javne kontrole nad kolektivnim donešenjem odluka i jednakosti prava u primjenjivanju te kontrole. Neku zajednicu bi smo mogli nazvati demokratskom u onoj mjeri u kojoj se ta načela sprovode pri donošenju odluka.
Iz ovoga su jasne dvije stvari, a to je da demokratija ne pripada samo sferi države ili vlade. Demokratska načela su bitna za kolektivno donešenje odluka u bilo kojoj vrsti zajednice. Država naravno ima pravo da reguliše pitanja društva u cjelini. Druga stvar je da se demokracija ne određuje po principu sve ili ništa, to nije osobina koju neka zajednica ili posjeduje ili ne posjeduje uopšte.
Ima mnogo razloga zbog kojih treba demokratiju cjeniti. Cilj demokratije da se prema svim ljudima odnosi jednako. Nečelo ravnopravnosti zahtjeva ne samo da vladina politika podjednako obraća pažnju na interese svih ljudi, već i da njihovi pogledi imaju jednaku vrijednost. Ispunjavanje opštih potreba. Veća je vjerovatnoća da će potrebe potrebe običnih ljudi ispuniti demokratska vlast nego neki drugi oblik vlasti. Pluralizam i kompromis. Demokratija se oslanja na otvorenu raspravu, ubjeđivanje i kompromis. Garantovanje osnovnih sloboda. Demokratija garantuje osnovne slobode. Otvorena rasprava u društvu se ne može odigrati bez onih sloboda koje su sadržane u konvencijama o građanskim i političkim pravima. Obnova društva. Demokracija omogućava obnovu društva. Pri ovom se misli na rutinski i miran odlazak politika i političara koji nisu uspjeli...
Sadržaj:
1 UVOD 2
2 TEMELJENJE VRIJEDNOSTI DEMOKRATIJE 4
3 KOJE SU KARAKTERISTIKE DEMOKRATSKE DRŽAVE 8
3.1 IZBORI 8
3.2 PARLAMENT 13
3.3 VLADA I UPRAVA 13
3.4 OPOZICIJA 14
3.5 RASPODJELA VLASTI (U DEMOKRATSKOJ DRŽAVI) 14
3.6 PRAVNA DRŽAVA 14
4 MODELI DEMOKRATIJE 15
5 PLURALISTIČKA DEMOKRATIJA 27
6 INKLUZIVNA DEMOKRATIJA 30
6.1 TAKIS FOTOPOULOS 30
7 PREPORUKA ZA POBOLJŠANJA U OBLASTI DEMOKRATIJE: 39
8 LITERATURA 41