28-05-2010, 09:16 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Sva roba koja se uvozi u carinsko područje ili izvozi iz tog područja podleže svrstavanju po Carinskoj tarifi.
Svrstavanje robe po carinskoj tarifi neophodno je radi podnošenja carinskom organu carinskih deklaracija za postupke uvoza i izvoza
Ako je za robu, za koju je podnesena usmena deklaracija, nastao carinski dug, carinski organ popunjava obrazac Obračun carinskog duga i izdaje ga podnosiocu deklaracije
Roba se pušta do odredišne carinarnice radi privremenog smeštaja do dobijanja rezultata analize. Nakon dobijanja rezultata analize, a kojim se dozvoljava stavljanje robe u slobodan promet, u rubriku 44 Jedinstvene carinske isprave obavezno upisati br. mišljenja nadležnog organa koji je izvršio gamaspektrometrijsko merenje. U suprotnom, obavestiti nadležnog ekološkog inspektora. Napominjemo da je carinska ispostava dužna da vodi posebnu evidenciju o uskladištenim robama za koje je neophodno dodatno gamaspektrometrijsko merenje.
Do dobijanja izveštaja o izvršenom dodatnom merenju od strane ovlašćenog pravnog lica zabranjuje se puštanje robe u slobodan promet, ali se može pustiti do odredišne carinarnice radi privremenog smeštaja.
U ovom diplomskom radu prikazana je definicija carine, carinske politike, carinskog sistema, kao I carinski postupak uvoza robe.
Dalje, u nastavku diplomskog rada objašnjen je postupak carinjenja uvezene robe.
CARINE
Carina predstavlja dazbinu koja se naplacuje, najcesce, na uvoznu robu u vidu novcanog iznosa, a po utvrdjenim carinskim stopoama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zastite domace privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina na robu koja sa izvozi iz zemlje, npr. u Indiji na zitarice u cilju prehranjivanja domaceg stanovnistva.
2.1. Uloga i značaj carina
Primarna uloga carina je zastita domace proizvodnje, a sekundarna uloga fiskalni efekat koji ona ispoljava pri punjenju budzeta odredjene drzave.
Vrste carina
1) Po pravcu kretanja:
• uvozne
• izvozne
• provozne (tranzitne)
2) Po svrsi carine:
• fiskalne (finansijske) i zastitne (ekonomske) – fiskalna se uvodi radi povecanja prihoda drzave, tako npr., ako bi neka severno-evropska drzava uvela carinu na juzno voce, to bi predstavljalo fiskalnu carinu jer ne bi imala zastitni karakter po domacu proizvodnju. Medjutim, naplata carine na robe koje se trenutno u zemlji ne proizvode, ali se u skoroj buducnosti ocekuje proizvodnja, predstavljala bi zastitnu carinu. Zastitna carina se uvodi u cilju zastite domace proizvodnje od inostrane konkurencije.
• Socijalno-politicka carina – uvodi se iz socijalnih i politickih razloga, i tu se radi mahom o izvoznoj carini na odredjene proizvode, npr. zivotne namirnice.
3) Po nacinu obracuna:
• carine prema vrednosti robe – robu manje vrednosti manje tereti u odnosu na vredniju i skuplju robu.
• specificne carine – obracunavaju se po jedinici mere, npr. po komadu, litru, metru, kilogramu i sl...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. CARINE 4
2.1. Uloga i značaj carina 4
2.2. Vrste carina 5
2.3. Efekti carina 6
3. CARINSKA POLITIKA 7
3.1. Instrumenti vancarinske zaštitne politike 9
4. CARINSKI SISTEM 9
4.1. Vrste carinskih sistema 10
5. CARINSKA VREDNOST 10
5.1. Carinske tarife 11
6. CARINSKI POSTUPCI 12
6.1. Stavljanje robe u slobodan promet 13
6.2. Posebni postupci 14
6.2.1. Tranzit 15
6.2.2. Carinsko skladištenje 16
6.2.3. Aktivno oplemenjivanje 16
6.2.4. Prerada pod carinskom kontrolom 18
6.2.5. Privremeni uvoz 18
6.2.6. Pasivno oplemenjivanje 19
6.2.7. Izvoz 20
6.3. Drugi oblici carinskog dozvoljenog postupanja 20
6.3.1. Slobodne zone 20
6.3.2. Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe 21
7. UVOZ ROBE 21
7.1. Carinski dug 22
7.2. Uvoz putničkog vozila 22
7.3. Privremeni uvoz robe 23
8. PRIMER – UVOZ 24
9. ZAKLJUČAK 31
10. LITERATURA 32
Sva roba koja se uvozi u carinsko područje ili izvozi iz tog područja podleže svrstavanju po Carinskoj tarifi.
Svrstavanje robe po carinskoj tarifi neophodno je radi podnošenja carinskom organu carinskih deklaracija za postupke uvoza i izvoza
Ako je za robu, za koju je podnesena usmena deklaracija, nastao carinski dug, carinski organ popunjava obrazac Obračun carinskog duga i izdaje ga podnosiocu deklaracije
Roba se pušta do odredišne carinarnice radi privremenog smeštaja do dobijanja rezultata analize. Nakon dobijanja rezultata analize, a kojim se dozvoljava stavljanje robe u slobodan promet, u rubriku 44 Jedinstvene carinske isprave obavezno upisati br. mišljenja nadležnog organa koji je izvršio gamaspektrometrijsko merenje. U suprotnom, obavestiti nadležnog ekološkog inspektora. Napominjemo da je carinska ispostava dužna da vodi posebnu evidenciju o uskladištenim robama za koje je neophodno dodatno gamaspektrometrijsko merenje.
Do dobijanja izveštaja o izvršenom dodatnom merenju od strane ovlašćenog pravnog lica zabranjuje se puštanje robe u slobodan promet, ali se može pustiti do odredišne carinarnice radi privremenog smeštaja.
U ovom diplomskom radu prikazana je definicija carine, carinske politike, carinskog sistema, kao I carinski postupak uvoza robe.
Dalje, u nastavku diplomskog rada objašnjen je postupak carinjenja uvezene robe.
CARINE
Carina predstavlja dazbinu koja se naplacuje, najcesce, na uvoznu robu u vidu novcanog iznosa, a po utvrdjenim carinskim stopoama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zastite domace privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina na robu koja sa izvozi iz zemlje, npr. u Indiji na zitarice u cilju prehranjivanja domaceg stanovnistva.
2.1. Uloga i značaj carina
Primarna uloga carina je zastita domace proizvodnje, a sekundarna uloga fiskalni efekat koji ona ispoljava pri punjenju budzeta odredjene drzave.
Vrste carina
1) Po pravcu kretanja:
• uvozne
• izvozne
• provozne (tranzitne)
2) Po svrsi carine:
• fiskalne (finansijske) i zastitne (ekonomske) – fiskalna se uvodi radi povecanja prihoda drzave, tako npr., ako bi neka severno-evropska drzava uvela carinu na juzno voce, to bi predstavljalo fiskalnu carinu jer ne bi imala zastitni karakter po domacu proizvodnju. Medjutim, naplata carine na robe koje se trenutno u zemlji ne proizvode, ali se u skoroj buducnosti ocekuje proizvodnja, predstavljala bi zastitnu carinu. Zastitna carina se uvodi u cilju zastite domace proizvodnje od inostrane konkurencije.
• Socijalno-politicka carina – uvodi se iz socijalnih i politickih razloga, i tu se radi mahom o izvoznoj carini na odredjene proizvode, npr. zivotne namirnice.
3) Po nacinu obracuna:
• carine prema vrednosti robe – robu manje vrednosti manje tereti u odnosu na vredniju i skuplju robu.
• specificne carine – obracunavaju se po jedinici mere, npr. po komadu, litru, metru, kilogramu i sl...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. CARINE 4
2.1. Uloga i značaj carina 4
2.2. Vrste carina 5
2.3. Efekti carina 6
3. CARINSKA POLITIKA 7
3.1. Instrumenti vancarinske zaštitne politike 9
4. CARINSKI SISTEM 9
4.1. Vrste carinskih sistema 10
5. CARINSKA VREDNOST 10
5.1. Carinske tarife 11
6. CARINSKI POSTUPCI 12
6.1. Stavljanje robe u slobodan promet 13
6.2. Posebni postupci 14
6.2.1. Tranzit 15
6.2.2. Carinsko skladištenje 16
6.2.3. Aktivno oplemenjivanje 16
6.2.4. Prerada pod carinskom kontrolom 18
6.2.5. Privremeni uvoz 18
6.2.6. Pasivno oplemenjivanje 19
6.2.7. Izvoz 20
6.3. Drugi oblici carinskog dozvoljenog postupanja 20
6.3.1. Slobodne zone 20
6.3.2. Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe 21
7. UVOZ ROBE 21
7.1. Carinski dug 22
7.2. Uvoz putničkog vozila 22
7.3. Privremeni uvoz robe 23
8. PRIMER – UVOZ 24
9. ZAKLJUČAK 31
10. LITERATURA 32