28-05-2010, 08:53 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Zajedničko i unutarnje tržište predstavljaju najvažniji dio početnih pa i suštinskih elementa integracijskih procesa u Europi. Smatralo se na početku da će se stvaranjem zajedničkog tržišta postići najvažniji cilj, a to je harmonizacija razvoja ekonomskih politika država članica, kontinuirana i balansiran ekspanzija, povećanje stabilnosti, ubrzani rast životnog standarda i sadržajnije suradnja država članica uopće. Zajedničko tržište bilo je bazirano na četiri temeljne slobode. Popularno nazvane stupovi zajednice. To su:
-sloboda kretanja roba,
- Osobe,
- Kapitala i
- Usluga.
Rimski ugovor je označio proces harmonizacije propisa država članica u ovoj sferi kao najvažniji cilj. U tom pravcu Vijeće na prijedlog Komisije donosi jednoglasno direktive o harmonizaciji zakonskih i podzakonskih administarativnih odredbi država članica koje imaju izravnog utjecaja na upostavljanje zajedničkog tržišta.
Postojala je opća ocjena u ranim fazama da uspjeh integracije zavisi od sposobnosti država članica da harmoniziraju pravne sustave.
Međutim, taj proces imao je svojih objektivnih ograničenja koja su nastajali jednim dijelom uvršćivanjem novih propisa u oblastima nacionalnih prava koji su se odnosili na zaštitu potrošača, javno zdravlje, tehničke standarade i kvalitetu. Najčešće su ti propisi bili produkt napora država članica da se svojim građanima obezbede korito i zaštita.U objektivnoj ravni ti propisi su postali ozbiljan prepreka za uspostavu zajednickog tržišta. Također, dovodili su do podjele tržišta i uslovaljavali su zaostajanje u tehnološkom smislu. Osim toga, uslovljavali su izostanak prave konkurencije. Posljedica je bila odsutnost prava potošača na izbor. Uslijed toga, nastojalo se zaštititi legitimno pravo potrošača na izbor kroz kreiranje standarda i pravila važećih na cijelom prostoru Zajednice.
Prema citiranim članku Rimskog ugovora, primjena direktiva u cilju otklanjanja barijera na tržištu bila je na početku uspješna.
Ranih šezdesetih godina njihova produkcija je bila veoma restriktivna, ali ne i bez uspjeha...
Sadržaj
1 Uvod 3
2 BELA KNJIGA 6
3 SLOBODA KRETANJA OSOBA 12
4 Europska kompanija 14
5 EVROPSKO GRAĐANSTVO I SLOBODA KRETANJA LICA 17
6 SLOBODA PRUŽANJA I PRIMANJA USLUGA 18
7 Slucaj Bosman 23
7.1 Evropska povelja o ljudskim pravima 26
7.2 Evropski savjet 28
7.3 Savjet ministara Evropske unije 28
7.4 Sud pravde 33
7.5 Iz sudske prakse SP 33
7.6 O postojanju prepreka za slobodno kretanje radnika 34
7.7 O postojanju opravdanja 36
7.8 O tumačenju člana 48 Ugovora u pogledu klauzula o državljanstvu 36
7.9 O postojanju prepreka za slobodno kretanje radnika 37
7.10 O postojanju opravdanja 37
8 Zaključak 40
9 Literatura 43
Zajedničko i unutarnje tržište predstavljaju najvažniji dio početnih pa i suštinskih elementa integracijskih procesa u Europi. Smatralo se na početku da će se stvaranjem zajedničkog tržišta postići najvažniji cilj, a to je harmonizacija razvoja ekonomskih politika država članica, kontinuirana i balansiran ekspanzija, povećanje stabilnosti, ubrzani rast životnog standarda i sadržajnije suradnja država članica uopće. Zajedničko tržište bilo je bazirano na četiri temeljne slobode. Popularno nazvane stupovi zajednice. To su:
-sloboda kretanja roba,
- Osobe,
- Kapitala i
- Usluga.
Rimski ugovor je označio proces harmonizacije propisa država članica u ovoj sferi kao najvažniji cilj. U tom pravcu Vijeće na prijedlog Komisije donosi jednoglasno direktive o harmonizaciji zakonskih i podzakonskih administarativnih odredbi država članica koje imaju izravnog utjecaja na upostavljanje zajedničkog tržišta.
Postojala je opća ocjena u ranim fazama da uspjeh integracije zavisi od sposobnosti država članica da harmoniziraju pravne sustave.
Međutim, taj proces imao je svojih objektivnih ograničenja koja su nastajali jednim dijelom uvršćivanjem novih propisa u oblastima nacionalnih prava koji su se odnosili na zaštitu potrošača, javno zdravlje, tehničke standarade i kvalitetu. Najčešće su ti propisi bili produkt napora država članica da se svojim građanima obezbede korito i zaštita.U objektivnoj ravni ti propisi su postali ozbiljan prepreka za uspostavu zajednickog tržišta. Također, dovodili su do podjele tržišta i uslovaljavali su zaostajanje u tehnološkom smislu. Osim toga, uslovljavali su izostanak prave konkurencije. Posljedica je bila odsutnost prava potošača na izbor. Uslijed toga, nastojalo se zaštititi legitimno pravo potrošača na izbor kroz kreiranje standarda i pravila važećih na cijelom prostoru Zajednice.
Prema citiranim članku Rimskog ugovora, primjena direktiva u cilju otklanjanja barijera na tržištu bila je na početku uspješna.
Ranih šezdesetih godina njihova produkcija je bila veoma restriktivna, ali ne i bez uspjeha...
Sadržaj
1 Uvod 3
2 BELA KNJIGA 6
3 SLOBODA KRETANJA OSOBA 12
4 Europska kompanija 14
5 EVROPSKO GRAĐANSTVO I SLOBODA KRETANJA LICA 17
6 SLOBODA PRUŽANJA I PRIMANJA USLUGA 18
7 Slucaj Bosman 23
7.1 Evropska povelja o ljudskim pravima 26
7.2 Evropski savjet 28
7.3 Savjet ministara Evropske unije 28
7.4 Sud pravde 33
7.5 Iz sudske prakse SP 33
7.6 O postojanju prepreka za slobodno kretanje radnika 34
7.7 O postojanju opravdanja 36
7.8 O tumačenju člana 48 Ugovora u pogledu klauzula o državljanstvu 36
7.9 O postojanju prepreka za slobodno kretanje radnika 37
7.10 O postojanju opravdanja 37
8 Zaključak 40
9 Literatura 43