Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Prikupljanje podataka metodom ispitivanja putem ankete - istraživanje tržišta - diplo
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

Predmet i cilj rada


Istraživanje tržišta je stanadardizirani postupak, zasnovan na načelima znanstvene metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju informacije potrebne u odličivanju i rješavanju problema na području tržišnog poslovanja.
Kako možemo zaključiti iz same definicije, istraživanje tržišta pomaže poduzeću da na temelju dobivenih informacija o potrošačima, konkurenciji, kanalima distribucije, postavi osnovu za uočavanje potreba na tržištu, identifikaciju problema, te smanjivanje mogućnosti u donošenju loših poslovnih odluka. Dakle, istraživanje tržišta ima širok raspon djelovanja: od poduzeća, preko tržišta, do krajnjih korisnika proizvoda i usluga.
Standardizirani postupak znači da se podaci prikupljaju na isti način od svih jedinica istraživanja i to uz pomoć jedinstvenih obrazaca, jednakih pitanja ili promatranjem točno određenih osobina njihova ponašanja i slično.
Znanstvena metoda znači primjenu sustavnih postupaka kojima se analiziraju empirijska saznanja, u nepristranome nastojanju da se potvrde ili odbace dotadašnja uvjerenja.
Prvi korak u svakom istraživanju je prikupljanje postojećih podataka jer se informacije potrebne za rješavanje problema često mogu naći među njima, a na taj način se štedi novac i vrijeme. Ipak, u većini slučajeva sekundarni podaci mogu rješiti samo dio problema, te je potrebno pristupiti prikupljanju primarnih podataka. Razlikujemo dvije metode prikupljanja primarnih podataka: promatranje i ispitivanje.
Cilj ovog rada je pobliže upoznavanje sa metodom ispitivanja kod prikupljanja primarnih podataka i to putem antetnog upitnika.

Izvori podataka i metode prikupljanja

Podaci korišteni za izradu diplomskog rada na temu “Prikupljanje primarnih podataka metodom ispitivanja” su iz sekundarnih izvora i to iz raznih domaćih i stranih izvora. To su: knjige koje se odnose na temu diplomskog rada i razne publikacije objavljene na Internetu.

Sadržaj i struktura rada

Diplomski rad je podijeljen na pet poglavlja, koji obuhvaćaju 50 stranica. Prvo, uvodno, govori o razlozima odabiranja ove teme, cilju rada i izvorima prikupljanja podataka za rad. Drugo se bavi primarnim i sekundarnim podacima, te razlikama među njima. Sljedeće poglavlje govori o instrumentima pomoću kojih se dolazi do podataka kao i o načinima prikupljanja podataka, a na samom kraju poglavlja se govori o prednostima i nedostacima metoda ispitivanja. U četvrtom poglavlju je naveden primjer u kojem su prikazani rezultati anketnog ispitivanja. Peto, zaključno poglavlje, sažima temu ovog rada...

Sekundarni podaci

Sekundarni podaci su već prije prikupljeni podaci za potrebe nekog drugog istraživanja. Prikupljaju se kao gotove informacije koje su već analizirane i objavljene. Istraživač može sekundarne podatke upotrijebiti na sljedeće načine:
1) sekundarni podaci mogu pružiti dovoljno informacija da se razriješi problem istraživanja.
2) sekundarni podaci mogu biti izvor novih ideja koje se kasnije mogu temeljitije istražiti prikupljanjem primarnih podataka,
3) sekundarni podaci prethode prikupljanju primarnih podataka – pomažu pri definiranju problema i pri postavljanju hipoteza,
4) upotreba sekundarnih podataka u prikupljanju primarnih podataka – proučavanje dosadašnjih metodologija i tehnika istraživanja,
5) upotreba sekundarnih podataka za definiranje populacije, odabiranje uzorka i definiranje parametara primarnog istraživanja,
6) sekundarni podaci kao referenca za usporedbu validnosti ili točnosti primarnih podataka.

Sekundarni podaci prikupljaju se brzo i uz niske troškove, dostupni su i objektivni, a svi su jednom bili prikupljeni kao primarni. Dakle, istraživač ne bi smio podcijeniti sekundarne podatke, već uvijek proučiti sve raspoložive informacije o nekom slučaju. Ako nakon toga neka pitanja ostanu bez odgovora, jedinica mjere nije primjerena, utvrdi li se da su podaci zastarjeli, nisu vjerodostojni ili da su svrstani na neodgovarajući način istraživač se okreće prikupljanju primarnih podataka....



Referentni URL