08-03-2012, 02:49 PM
100% Kvalitetni diplomski radovi. 65000 Gotovih radova spremnih za download. Gotovi seminarski i diplomski radovi, izrada novih unikatnih seminarskih.
UVOD
Sadržaj
UVOD
Već smo se svi susreli sa pojmovima računalo, mikroprocesor, program, komunikacije i informatika. Mnogi od nas igrali su na računalu igre poput Pac-mana, svemirskih osvajača i šaha. Pri tome je jedno bilo važno da je igra bila interesantna i da se možete uz nju dobro zabaviti.
Računala nisu, međutim, dječje igračke, iako se ponekad za to koriste. Računala u svakodnevnom životu imaju sasvim drugu namjenu. Oni se upotrebljavaju u procesima: računanja, obrade teksta, izrade složenih crteža, obrazovanja itd.; praktično u svim oblastima života i rada. Osnovna namjena računala je pomoć u realizaciji postupaka koji od čovjeka zahtijevaju dosta vremena, podataka i rada da bi došao do rješenja nekog problema.
Računala, zahvaljujući svojim karakteristikama - brzini i točnosti - te probleme rješavaju brže i efikasnije. Pri tome je uloga čovjeka ipak nezamjenjiva, jer je on taj koji priprema zadatak što ga računalo treba obaviti, podatke na temelju kojih će se rješavati problem, te se koristiti rezultatima rješenja za svoje potrebe. Sad zamislimo moderan svijet bez računala. Normalno je da će poslodavac sve svoje dokumente slagati na policu u vidu knjiga, a kad mu neki dokument opet zatreba, on će preturati po knjigama dok ne nađe podatke potrebne za neki određeni posao. Iz ovoga vidimo da za takav posao treba vremena, iako je postupak za traženje svakog dokumenta potpuno isti. U ovakvim slučajevima računala mogu pomoći utoliko što će postupak obrade podataka obaviti brojne puta brže od čovjeka koji bi to sortiranje trebalo učiniti. Informatička pismenost u suvremenom svijetu predstavlja istu onu važnost koju je imala opća pismenost u prošlosti. Osim što je uvedena kao predmet proučavanja u praktički sve razine formalnog obrazovanja, informatička djelatnost izaziva opću pažnju, zanimanje i popularnost znatno izvan okvira stručne primjene. Sve više prevladava spoznaja da će informatička nepismenost biti velika životna smetnja pojedincu i nezaobilazna prepreka društevnom razvoju.
Računala nisu, međutim, dječje igračke, iako se ponekad za to koriste. Računala u svakodnevnom životu imaju sasvim drugu namjenu. Oni se upotrebljavaju u procesima: računanja, obrade teksta, izrade složenih crteža, obrazovanja itd.; praktično u svim oblastima života i rada. Osnovna namjena računala je pomoć u realizaciji postupaka koji od čovjeka zahtijevaju dosta vremena, podataka i rada da bi došao do rješenja nekog problema.
Računala, zahvaljujući svojim karakteristikama - brzini i točnosti - te probleme rješavaju brže i efikasnije. Pri tome je uloga čovjeka ipak nezamjenjiva, jer je on taj koji priprema zadatak što ga računalo treba obaviti, podatke na temelju kojih će se rješavati problem, te se koristiti rezultatima rješenja za svoje potrebe. Sad zamislimo moderan svijet bez računala. Normalno je da će poslodavac sve svoje dokumente slagati na policu u vidu knjiga, a kad mu neki dokument opet zatreba, on će preturati po knjigama dok ne nađe podatke potrebne za neki određeni posao. Iz ovoga vidimo da za takav posao treba vremena, iako je postupak za traženje svakog dokumenta potpuno isti. U ovakvim slučajevima računala mogu pomoći utoliko što će postupak obrade podataka obaviti brojne puta brže od čovjeka koji bi to sortiranje trebalo učiniti. Informatička pismenost u suvremenom svijetu predstavlja istu onu važnost koju je imala opća pismenost u prošlosti. Osim što je uvedena kao predmet proučavanja u praktički sve razine formalnog obrazovanja, informatička djelatnost izaziva opću pažnju, zanimanje i popularnost znatno izvan okvira stručne primjene. Sve više prevladava spoznaja da će informatička nepismenost biti velika životna smetnja pojedincu i nezaobilazna prepreka društevnom razvoju.
Sadržaj
UVOD 1
1.1 Povijesni razvoj računala 2
1.2 Računalo "Abakus" 2
1.3 Lord Džon Neper od Marcistona (1617. godine) 3
1.4 Pascalov aritmetički stroj (1642. godina) 3
1.5 Leibnizov stroj za računanje (1673. godina) 3
1.6 Bebidžov stroj – 100 godina ispred svog vremena (1833. godina) 4
1.7 Prva generacija računala (1946.-1959.) 5
1.8 Druga generacija računala (1959.-1964.) 6
1.9 Treća generacija računala (1964.-1970.) 7
1.10 Četvrta generacija računala (1970.- ) 8
1.11 IBM PC računalni sustav 10
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
1.1 Povijesni razvoj računala 2
1.2 Računalo "Abakus" 2
1.3 Lord Džon Neper od Marcistona (1617. godine) 3
1.4 Pascalov aritmetički stroj (1642. godina) 3
1.5 Leibnizov stroj za računanje (1673. godina) 3
1.6 Bebidžov stroj – 100 godina ispred svog vremena (1833. godina) 4
1.7 Prva generacija računala (1946.-1959.) 5
1.8 Druga generacija računala (1959.-1964.) 6
1.9 Treća generacija računala (1964.-1970.) 7
1.10 Četvrta generacija računala (1970.- ) 8
1.11 IBM PC računalni sustav 10
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16