Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Upravljanje prema ciljevima
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Do I svjetskog rata razvile su se standardne funkcije proizvodnih preduzeća: istraživanje i inžinjering, proizvodnja, prodaja, finansije i računovodstvo, a nešto kasnije i ljudski resursi (kadrovska služba).Frederik Tejlor, između 1885-1910 godine, stvara teoriju naučnog menadžmenta koja se prvi put primjenjuje u SAD i Velikoj Britaniji, u toku II svjetskog rata.Tad je trebalo veliki broj nekvalifikovanih ljudi, iz vremena prije industrijalizacije, pretvoriti u proizvodne radnike, a vremena nije bilo mnogo.Složeni zadaci su se rastavili na pojedinačne, nekvalifikovane operacije, i tako su se prilično brzo mogli savladati.Tokom II svjetskog rata ovaj pristup se još više razvija, preuzimaju ga Japanci, kasnije i Južnokoreanci, pa i ostali.
Pametan rad sve više zamjenjuje naporan rad. Računovodstvo od vođenja knjiga, prerasta u analizu i kontrolu.Distribucija i prodaja prelaze u oblast marketinga.Zahvaljujući menadžmentu američka vojska uspješno prebacuje ljudstvo i tehniku na sve kontinente.Zato, do kraja II svjetskog rata, cijeli svijet postaje svjestan menadžmenta.Tad se vidjelo da menadžment nije samo poslovni menadžment, on pripada svakom ljudskom nastojanju da okupi u jednoj organizaciji ljude različitih nivoa, znanja i vještina.Menadžment u svijetu postaje nova društvena funkcija.
U periopdu nakon II svjetskog rata dominantan zadatak menadžmenta je bio upravljanje postojećim, a ne inoviranje novog i različitog.Danas je situacija sasvim drugačija, ušli smo u doba preduzetništva, inovacija, a ono se nipošto ne može ograničiti na visokorazvijenu tehnologiju ili na tehnologiju uopšte, kao što je to bilo u industrijsko doba.Danas, društvena inovacija može imati veću važnost i mnogo veći uticaj od bilo kakve naučne ili tehničke inovacije.
Danas moramo napustiti koncepciju staru 100 godina i ubjediti menadžere da njihov zadatak nije da kontrolišu ljude i budu iznad svega, nego da ljude vode, ispunjavaju energijom i podstiču.Jer uspjeh je nešto mnogo više od ekonomije, finansija, statistike, marketinga, računovodstva,...

Menadžment i menadžeri

Odgovornost menadžmenta


Literatura o menadžmentu se uglavnom usredsređuje na funkcije menadžmenta unutar organizacije.Malo njih ga prihvata kao društvenu funkciju, što on i jeste.Kome je menadžment odgovoran? I za šta? Na čemu se zasniva moć menadžmenta? Šta mu daje legitimitet? O ovome je najviše pisao Piter Drucker.
Menadžment u svim preduzećima mora da bude odgovoran za učinak poslovanja. Ali, na koji se način definiše taj učinak? Kako se mjeri? Kako se sprovodi? I kome menadžment treba da je sve odgovoran? Evidentno je da menadžeri predstavljaju moć, veliku moć, a samim tim ona mora biti odgovorna i legitimna.

Dimenzije menadžmenta

Sva preduzeća i institucije javne službe su organi društva, ne postoje radi sebe samih, već da bi ispunili specifičnu društvenu svrhu, zadovoljili specifičnu potrebu društva, zajednice ili pojedinaca. Oni nisu sami po sebi ciljevi, već sredstva. Zato prvo pitanje koje postavljamo nije šta su oni, već šta treba da rade i koji su njihovi zadaci?
Evolucija i istorija menadžmenta , njegov uspjeh, kao i njegovi problemi, uče da je menadžment, iznad svega zasnovan na nekoliko osnovnih principa (u prethodnom dijelu smo se uvjerili u značaj i moć principa):
Menadžment se bavi ljudskim bićima.Njegov zadatak je da osposobi ljude da zajednički rade, da svoje snage učine djelotvornim, a svoje slabosti irelevantnim.To je organizacija od koje mnogo šta zavisi.
Pošto se menadžment bavi integracijom ljudi u zajednički poduhvat, sastavni je dio kulture. Svi menadžeri u svijetu rade istu stvar, samo je način na koji rade drugačiji.Prema tome, jedan od osnovnih izazova sa kojima se suočavaju menadžeri u zemljama u razvoju je taj da se pronađu i identifikuju oni dijelovi sopstvene tradicije, istorije i kulture, koji se mogu koristiti kao građa menadžmenta.
Posvećenost organizacije zajedničkim opštim ciljevima i podjeljenim vrijednostima, bez čega nema govora o postojanju jedne organizacije.U suprotnom slučaju postoji samo masa.Preduzeće mora imati jednostavne, jasne i konkretne ciljeve, vrijednosti i opšte ciljeve.
Menadžment takođe mora omogućiti da svi članovi organizacije se razvijaju i uče, kontinuirano obučavaju i neprestano razvijaju, sa promjenom potreba i mogućnosti.
Pošto ljudi u preduzeću imaju različite kvalifikacije i različita znanja, rade različite poslove, svi članovi moraju biti svjesni cilja koji žele da ostvare i da upoznaju ostale sa svojim ciljem, da drugi znaju šta se od njih očekuje, šta duguju drugima i šta mogu da pruže.
Učinak na neki način mora da se mjeri ili barem procjenjuje, kao i neprestano unaprijeđuje.Ni obim proizvodnje ni profit nisu mjerilo učinka, ni menadžmenta ni preduzeća.Pozicija na tržištu, inovacije, produktivnost, razvoj ljudi, kvalitet, finansijski rezultati, su sve ključni faktori uspjeha jedne organizacije i njenog učinka.
kako mogu preuzet citav seminarski, hitno mi treba?
Postovani rad mozete poruciti na sledecoj adresi:

http://www.maturskiradovi.net/eshop/inde...t&Itemid=1

TIM sajta Maturskiradovi.net
Referentni URL