18-02-2012, 02:27 AM
Beleške za srednjoškolce i sve koji žele da znaju više. Lektire i referati za sve godine. MaturskiRadovi.Net (beleške, referati, lekcije, lektira, pisci, zadaci, sastav, pismeni, forum, druženje, puškice)
Sociološka teorija je skup logički ispravnih znanja koja nam omogućava da dodjemo do istine.
Funkcionalistička
Osnivači: Talkot Paskons, Robert Merton. Tri postulata funkcionalizma:
1. funkcionalno jedinstvo (društvo kao celina)
2. univerzalna funkcionalnost (pozitivno)
3. funkcionalna neophodnost (društvo traži zamenu)
Strukturalistička
Celina društva više ne utiče na delove, nego delovi na celinu. Predstavnici se bavce jezikom. Govore o ulogama koje element ili celina društva ima.
Kritička teorija društva, teoretičari: Form, Markuze, Horkhajmer. Teoretičari su se kritički
odnosili prema svim negativnim pojavama u kapitalizmu i u socijalističkim državama. Kritikuju Marksove ideje, pojave.
Kritička sociologija: Rajt Mils, Botonor, Guldner (kabinetski sociolog). Kritikuju sociologiju koja i suviše teoretiše, a ne bavi se realnom problematikom društva.
Fenomenološka
Maks Veber (klasifikacija po idealnom tipu, subjektivnost), Džordž Mid (interakcionizam svakog pojedinca posmatramo kao aktivnog subjekta u društvu).
Sociološka teorija je skup logički ispravnih znanja koja nam omogućava da dodjemo do istine.
Funkcionalistička
Osnivači: Talkot Paskons, Robert Merton. Tri postulata funkcionalizma:
1. funkcionalno jedinstvo (društvo kao celina)
2. univerzalna funkcionalnost (pozitivno)
3. funkcionalna neophodnost (društvo traži zamenu)
Strukturalistička
Celina društva više ne utiče na delove, nego delovi na celinu. Predstavnici se bavce jezikom. Govore o ulogama koje element ili celina društva ima.
Kritička teorija društva, teoretičari: Form, Markuze, Horkhajmer. Teoretičari su se kritički
odnosili prema svim negativnim pojavama u kapitalizmu i u socijalističkim državama. Kritikuju Marksove ideje, pojave.
Kritička sociologija: Rajt Mils, Botonor, Guldner (kabinetski sociolog). Kritikuju sociologiju koja i suviše teoretiše, a ne bavi se realnom problematikom društva.
Fenomenološka
Maks Veber (klasifikacija po idealnom tipu, subjektivnost), Džordž Mid (interakcionizam svakog pojedinca posmatramo kao aktivnog subjekta u društvu).