24-05-2010, 11:48 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tehnologizacija bankarstva je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, poslednjih tridesetak godina. “Čitava bankarska industrija je prilično inertna i sklona tradicionalnim i proverenim metodama. Vremenom je, međutim, broj transakcija u bankarstvu narastao do neslućenih razmera, tako da primena tradicionalnih metoda obrade transakcija više nije bila moguća. U Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji ovaj problem je bio naročito izražen, a ogledao se u ogromnoj količini čekova i svakojake papirne dokumentacije.
Problem je narastao do te mere da je pretio da ugrozi stabilnost čitavog finansijskog sistema. Zbog toga je američka vlada, sredinom šezdesetih godina, preduzela mere za automatizaciju transakcija, pogotovo onih koje se obavljaju često i u pravilnim vremenskim intervalima, a kao rezultat toga nastale su automatske klirinške banke i veliki nacionalni elektronski platni sistemi poput Fedvajera i CHIPS-a. Ovi međubankarski obračunski i platni sistemi razvijeni su za velika plaćanja unutar nacionalnih granica, dok su se ostale transakcije izvan nacionalnih granica zasnivale na starijoj platnoj arhitekturi.
Potreba automatizovanja transakcija izvan nacionalnih granica dovela je do stvaranja jednog međunarodnog međubankarskog platnog sistema na veliko. Naime, početkom sedamdesetih godina u Briselu je osnovan SWIFT, a nešto kasnije IBOS i FNA. Time je, za izvesno vreme, rešen problem automatizovanja transakcija u bankarstvu na veliko.
S obzirom na to da je automatizacija transakcija u bankarstvu na veliko izvršena pre dvadesetak godina i da o tome postoje brojne studije, u ovom radu ću se samo ukratko osvrnuti na najznačajnije nacionalne i međunarodne platne i obračunske sisteme. Ono što je trenutno interesantno jeste novi talas tehnologizacije bankarstva koji je zahvatio bankarstvo na malo i koji će, definitivno, dovesti do nove revolucije u bankarstvu....
Mala softverska firma Intuit izazvala je veliku pažnju javnosti svojim programom za lične finansije pod nazivom Quicken. Velika popularnost ovog programa privukla je i druge softverske firme, tako da je Quicken ubrzo dobio svog konkurenta iz firme Microsoft, pod nazivom Money. Velike banke počele su da razvijaju sopstvene softverske pakete za razvoj on–lajn (kućnog) bankarstva. Na Internetu se pojavljuju male, inovativne firme poput CyberCash-a, koje agresivno reklamiraju svoje nove proizvode i platne sisteme na bazi on-line novca. Pojavile su se i prve virtuelne banke na Internetu, a pionir u ovoj oblasti bila je Security First Network Bank iz Atlante (država Džordžija), koja je počela da radi 18. oktobra 1995. godine.
Velike banke, kao što su Wells Fargo i Citibank, nisu sedele skrštenih ruku nego su, brže–bolje, otvorile svoje virtuelne „fasade" na Internetu, ponudivši svoje proizvode i usluge. Slično tome, velike firme koje se bave emisijom kreditnih/debitnih kartica (Visa, MasterCard) počele su da razvijaju svoje platne sisteme za Internet, kao i novu generaciju višenamenskih kartica sa ugrađenim integrisanim kolom, tj. mikročipom (tzv. „inteligentne kartice").
Jedna od poslednjih inovacija na Internetu je pojava platnih sistema za tzv. mikro–plaćanja (plaćanja ispod jednog dolara) koji se formiraju za distribuciju nematerijalnih dobara. Njih trenutno razvija više firmi a najpoznatija među njima je Digital Equipment Corporation (projekat Millicent)”....
S A D R Ž A J
UVOD...........................................................................................1
1.PREGLED OSNOVNIH PREDUSLOVA ZA TEHNOLOGIZACIJU BANKARSTVA...3
Osnovne definicije.............................................................3
Internet-„mreža svih mreža“................................................3
Otvoreni sistem.................................................................4
O EFG banci..................................................................... 5
2. ON-LINE BANKARSTVO......................................................7
Opis on-line tehnologije u Eurobanci....................................11
Elektronske kartice koje daje Eurobanka...............................12
Model on-line E-Bankinga..................................................15
Eurobanka na internetu i pogodnosti koje nudi.......................16
Problemi korisnika on-line novca.........................................17
Problemi bankarske regulacije...........................................17
Problemi zaštite potrošača...............................................18
Filijale EFG banke...........................................................19
On-line bankarstovo u EFG banci.........................................20
Najcesce postavljena pitanja u vezi on-line poslovanja u EFG Banci..21
Tehnicki uslovi za on-line poslovanje................................21
Sigurnosne mere koje banka preduzima ............................22
3. E-POSLOVANJE SA PRAVNIM SUBJEKTIMA.........................25
Uloga banke................................................................28
Poslovni razlozi za učešće banke.....................................28
Tipične usluge banke u B2B e-poslovnoj okolini...................29
Elektronska razmena dokumenata.....................................29
4. PLATNI PROMET.............................................................33
Tehnologija i sistem rada.................................................33
5. E-POSLOVANJE BANKE SA INDIVIDUALNIM KORISNICIMA.................34
Lično bankarstvo...........................................................34
Opšte.........................................................................34
Elektronska trgovina......................................................34
7. ZAKLJUČAK...................................................................32
8. LITERATURA...................................................................34
Tehnologizacija bankarstva je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, poslednjih tridesetak godina. “Čitava bankarska industrija je prilično inertna i sklona tradicionalnim i proverenim metodama. Vremenom je, međutim, broj transakcija u bankarstvu narastao do neslućenih razmera, tako da primena tradicionalnih metoda obrade transakcija više nije bila moguća. U Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji ovaj problem je bio naročito izražen, a ogledao se u ogromnoj količini čekova i svakojake papirne dokumentacije.
Problem je narastao do te mere da je pretio da ugrozi stabilnost čitavog finansijskog sistema. Zbog toga je američka vlada, sredinom šezdesetih godina, preduzela mere za automatizaciju transakcija, pogotovo onih koje se obavljaju često i u pravilnim vremenskim intervalima, a kao rezultat toga nastale su automatske klirinške banke i veliki nacionalni elektronski platni sistemi poput Fedvajera i CHIPS-a. Ovi međubankarski obračunski i platni sistemi razvijeni su za velika plaćanja unutar nacionalnih granica, dok su se ostale transakcije izvan nacionalnih granica zasnivale na starijoj platnoj arhitekturi.
Potreba automatizovanja transakcija izvan nacionalnih granica dovela je do stvaranja jednog međunarodnog međubankarskog platnog sistema na veliko. Naime, početkom sedamdesetih godina u Briselu je osnovan SWIFT, a nešto kasnije IBOS i FNA. Time je, za izvesno vreme, rešen problem automatizovanja transakcija u bankarstvu na veliko.
S obzirom na to da je automatizacija transakcija u bankarstvu na veliko izvršena pre dvadesetak godina i da o tome postoje brojne studije, u ovom radu ću se samo ukratko osvrnuti na najznačajnije nacionalne i međunarodne platne i obračunske sisteme. Ono što je trenutno interesantno jeste novi talas tehnologizacije bankarstva koji je zahvatio bankarstvo na malo i koji će, definitivno, dovesti do nove revolucije u bankarstvu....
Mala softverska firma Intuit izazvala je veliku pažnju javnosti svojim programom za lične finansije pod nazivom Quicken. Velika popularnost ovog programa privukla je i druge softverske firme, tako da je Quicken ubrzo dobio svog konkurenta iz firme Microsoft, pod nazivom Money. Velike banke počele su da razvijaju sopstvene softverske pakete za razvoj on–lajn (kućnog) bankarstva. Na Internetu se pojavljuju male, inovativne firme poput CyberCash-a, koje agresivno reklamiraju svoje nove proizvode i platne sisteme na bazi on-line novca. Pojavile su se i prve virtuelne banke na Internetu, a pionir u ovoj oblasti bila je Security First Network Bank iz Atlante (država Džordžija), koja je počela da radi 18. oktobra 1995. godine.
Velike banke, kao što su Wells Fargo i Citibank, nisu sedele skrštenih ruku nego su, brže–bolje, otvorile svoje virtuelne „fasade" na Internetu, ponudivši svoje proizvode i usluge. Slično tome, velike firme koje se bave emisijom kreditnih/debitnih kartica (Visa, MasterCard) počele su da razvijaju svoje platne sisteme za Internet, kao i novu generaciju višenamenskih kartica sa ugrađenim integrisanim kolom, tj. mikročipom (tzv. „inteligentne kartice").
Jedna od poslednjih inovacija na Internetu je pojava platnih sistema za tzv. mikro–plaćanja (plaćanja ispod jednog dolara) koji se formiraju za distribuciju nematerijalnih dobara. Njih trenutno razvija više firmi a najpoznatija među njima je Digital Equipment Corporation (projekat Millicent)”....
S A D R Ž A J
UVOD...........................................................................................1
1.PREGLED OSNOVNIH PREDUSLOVA ZA TEHNOLOGIZACIJU BANKARSTVA...3
Osnovne definicije.............................................................3
Internet-„mreža svih mreža“................................................3
Otvoreni sistem.................................................................4
O EFG banci..................................................................... 5
2. ON-LINE BANKARSTVO......................................................7
Opis on-line tehnologije u Eurobanci....................................11
Elektronske kartice koje daje Eurobanka...............................12
Model on-line E-Bankinga..................................................15
Eurobanka na internetu i pogodnosti koje nudi.......................16
Problemi korisnika on-line novca.........................................17
Problemi bankarske regulacije...........................................17
Problemi zaštite potrošača...............................................18
Filijale EFG banke...........................................................19
On-line bankarstovo u EFG banci.........................................20
Najcesce postavljena pitanja u vezi on-line poslovanja u EFG Banci..21
Tehnicki uslovi za on-line poslovanje................................21
Sigurnosne mere koje banka preduzima ............................22
3. E-POSLOVANJE SA PRAVNIM SUBJEKTIMA.........................25
Uloga banke................................................................28
Poslovni razlozi za učešće banke.....................................28
Tipične usluge banke u B2B e-poslovnoj okolini...................29
Elektronska razmena dokumenata.....................................29
4. PLATNI PROMET.............................................................33
Tehnologija i sistem rada.................................................33
5. E-POSLOVANJE BANKE SA INDIVIDUALNIM KORISNICIMA.................34
Lično bankarstvo...........................................................34
Opšte.........................................................................34
Elektronska trgovina......................................................34
7. ZAKLJUČAK...................................................................32
8. LITERATURA...................................................................34