24-05-2010, 11:12 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kraj XX i početak XXI veka u svetu će biti upamćen po ogromnoj eskalaciji terorizma koji je zbog neposrednih žrtava, koje je izazvao, materijalnih razaranja, posledica i stalnog straha od novih napada gotovo šokirao svetsku javnost.
Terorizam kao jedan od oblika nasilja, sve više u savremenom svetu ugrožava kako unutrašnju, tako i međunarodnu bezbednost. Terorizam karakteriše sve epohe ljudskog društva. Počev od ubistava careva, kraljeva, vojskovođa, atentata na državnike raznih nivoa, podmetanja eksploziva, otmica i sl. Terorizam se nazire u naranijoj ljudskoj istoriji pa kao takav postoji i uvećava svoje oblike sve do današnjih dana. Tokom čitave istorije, ljudi su primjenjivali različite terorističke taktike. Fascinacija terorizmom i političkim nasiljem se može pratiti praktično od početka ljudske civilizacije. Još prije Hristovog rođenja, atentati na političke ličnosti toga vremena, su ne samo se izvodili veći i glorifikovali. Atentati u Persiji i Asiriji su se pojavili u toku XI vijeka prouzrokovali su strah i paniku u čitavoj Islamskoj imperiji. U toku Francuske revolucije u XVIII vijeku, Robespjer je primjenjivao terorističke taktike, kako bi uništio veći dio francuske aristokratije (oko 40.000 ljudi), od kojih je većina završila na giljotini. Tokom američke revolucije terorizam se primjenjivao protiv Britanaca i njihovih simpatizera u redovima kolonista. Takođe, vrlo bitno je spomenuti terorističke aktivnosti koji su se sprovodile u kasnim decenijama XIX vijeka i početkom XX vijeka, posebno u carskoj Rusiji. Najveći dio terorističkih grupa koje su postojale tokom prve polovine XX vijeka, bile su motivisane težnjom ka slobodi od kolonijalnog ropstva, tzv. ''borbom za nacionalno oslobođenje''. Od kraja II Svijetskog rata terorizam je postao bitan faktor subverzivne djelatnosti u mnogim novoformiranim državama, kao zamjena za borbu protiv demokratskih režima.
S vremenom teroristički akti dobijaju nove dimenzije, koje postaju sve bezobzirniji i brutalniji. Savremeni terorizam je doživio naglu ekspanziju između 1950. i 1970. godine, kada je primjena nasilja u političke svrhe ili za podizanje društvene svijesti postala popularna strategija. U kasnim decenijama prošlog vijeka terorizam se proširio van granica nacionalnih država, posta bitan izraz političke volje i internacionalni problem. Iz tog razloga terorizmu se treba suprostaviti, istovremeno, vojno-policijskom taktikom, politikom, finansijski, naučno i drugim aspektima koji su od značaja za zaštitu od terorizma. Talas terorizma zapljuskuje savremenu civilizaciju izazivajući velike potrese u međunarodnim odnosima i na globalnom planu...
SADRŽAJ
1 UVOD 3
2 DEFINICIJA TERORIZMA 7
2.1 Elementi terorizma 10
2.2 Karakteristike terorizma 12
2.3 Klasifikacija terorizma 15
3 POJAVNI OBLICI TERORIZMA 20
3.1 Atentati 20
3.2 Paljevine i požari 21
3.3 Bombaški napadi 21
3.4 Uzimanje talaca 22
3.5 Kidnapovanje 22
3.6 Otmice aviona 22
3.7 Oružani napad 23
3.8 Komercijalne ili industrijske sabotaže 23
3.9 Lažne uzbune i dojave 24
3.10 Upotreba specijalnog oružja (oružja za masovno uništenje) i terorizam visoke tehnologije 24
4 SREDSTVA TERORISTIČKE AKTIVNOSTI 26
4.1 Terorističke operacije 30
4.2 Terorističke organizacije 32
4.2.1 Karakteristike terorističkih organizacija 34
4.2.2 Obavještajni rad i analiza terorističkih grupa 35
4.2.3 Kontraobavještajna delatnost terorista 36
4.2.4 Angažovanje terorista za izvršenje napad 37
4.2.5 Ciljevi terorističkih organizacija 37
5 MERE I NAČIN PROTIVTERORISTIČKE ZAŠTITE 39
5.1 Tehnike i metode borbe protiv terorizma 44
5.2 Upotreba vazduhoplovnih snaga za sprečavanje globalnog terorizma 45
5.3 Internet i terorizam 59
6 ZAŠTITA ŠTIĆENE LIČNOSTI I OBJEKATA U KOJIMA ISTI BORAVE 60
7 ZAKLJUČAK 64
7.1 Uticaj terorista na javnost 65
8 LITERATURA 66
Kraj XX i početak XXI veka u svetu će biti upamćen po ogromnoj eskalaciji terorizma koji je zbog neposrednih žrtava, koje je izazvao, materijalnih razaranja, posledica i stalnog straha od novih napada gotovo šokirao svetsku javnost.
Terorizam kao jedan od oblika nasilja, sve više u savremenom svetu ugrožava kako unutrašnju, tako i međunarodnu bezbednost. Terorizam karakteriše sve epohe ljudskog društva. Počev od ubistava careva, kraljeva, vojskovođa, atentata na državnike raznih nivoa, podmetanja eksploziva, otmica i sl. Terorizam se nazire u naranijoj ljudskoj istoriji pa kao takav postoji i uvećava svoje oblike sve do današnjih dana. Tokom čitave istorije, ljudi su primjenjivali različite terorističke taktike. Fascinacija terorizmom i političkim nasiljem se može pratiti praktično od početka ljudske civilizacije. Još prije Hristovog rođenja, atentati na političke ličnosti toga vremena, su ne samo se izvodili veći i glorifikovali. Atentati u Persiji i Asiriji su se pojavili u toku XI vijeka prouzrokovali su strah i paniku u čitavoj Islamskoj imperiji. U toku Francuske revolucije u XVIII vijeku, Robespjer je primjenjivao terorističke taktike, kako bi uništio veći dio francuske aristokratije (oko 40.000 ljudi), od kojih je većina završila na giljotini. Tokom američke revolucije terorizam se primjenjivao protiv Britanaca i njihovih simpatizera u redovima kolonista. Takođe, vrlo bitno je spomenuti terorističke aktivnosti koji su se sprovodile u kasnim decenijama XIX vijeka i početkom XX vijeka, posebno u carskoj Rusiji. Najveći dio terorističkih grupa koje su postojale tokom prve polovine XX vijeka, bile su motivisane težnjom ka slobodi od kolonijalnog ropstva, tzv. ''borbom za nacionalno oslobođenje''. Od kraja II Svijetskog rata terorizam je postao bitan faktor subverzivne djelatnosti u mnogim novoformiranim državama, kao zamjena za borbu protiv demokratskih režima.
S vremenom teroristički akti dobijaju nove dimenzije, koje postaju sve bezobzirniji i brutalniji. Savremeni terorizam je doživio naglu ekspanziju između 1950. i 1970. godine, kada je primjena nasilja u političke svrhe ili za podizanje društvene svijesti postala popularna strategija. U kasnim decenijama prošlog vijeka terorizam se proširio van granica nacionalnih država, posta bitan izraz političke volje i internacionalni problem. Iz tog razloga terorizmu se treba suprostaviti, istovremeno, vojno-policijskom taktikom, politikom, finansijski, naučno i drugim aspektima koji su od značaja za zaštitu od terorizma. Talas terorizma zapljuskuje savremenu civilizaciju izazivajući velike potrese u međunarodnim odnosima i na globalnom planu...
SADRŽAJ
1 UVOD 3
2 DEFINICIJA TERORIZMA 7
2.1 Elementi terorizma 10
2.2 Karakteristike terorizma 12
2.3 Klasifikacija terorizma 15
3 POJAVNI OBLICI TERORIZMA 20
3.1 Atentati 20
3.2 Paljevine i požari 21
3.3 Bombaški napadi 21
3.4 Uzimanje talaca 22
3.5 Kidnapovanje 22
3.6 Otmice aviona 22
3.7 Oružani napad 23
3.8 Komercijalne ili industrijske sabotaže 23
3.9 Lažne uzbune i dojave 24
3.10 Upotreba specijalnog oružja (oružja za masovno uništenje) i terorizam visoke tehnologije 24
4 SREDSTVA TERORISTIČKE AKTIVNOSTI 26
4.1 Terorističke operacije 30
4.2 Terorističke organizacije 32
4.2.1 Karakteristike terorističkih organizacija 34
4.2.2 Obavještajni rad i analiza terorističkih grupa 35
4.2.3 Kontraobavještajna delatnost terorista 36
4.2.4 Angažovanje terorista za izvršenje napad 37
4.2.5 Ciljevi terorističkih organizacija 37
5 MERE I NAČIN PROTIVTERORISTIČKE ZAŠTITE 39
5.1 Tehnike i metode borbe protiv terorizma 44
5.2 Upotreba vazduhoplovnih snaga za sprečavanje globalnog terorizma 45
5.3 Internet i terorizam 59
6 ZAŠTITA ŠTIĆENE LIČNOSTI I OBJEKATA U KOJIMA ISTI BORAVE 60
7 ZAKLJUČAK 64
7.1 Uticaj terorista na javnost 65
8 LITERATURA 66