24-05-2010, 10:10 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Počev od sedamdesetih godina prošlog veka, svet se suočio sa ekonomskom krizom. Napušta se kejnsijansko fiskalno regulisanje tražnje u korist monetarističkog regulisanja ponude novca. Odbacuje se državni intervencionizam u korist tržišnog liberalizma. Napušta se socijalna politika i odbacuje „država blagostanja“. Napadaju se sindikati i organizovano tržište rada. U kejnsijanskoj teoriji najamnina je faktor tražnje, a u monetarističkoj doktrini to je faktor proizvodnje i trošak.
Po monetarističkom pristupu uzroci ekonomske krize sedamdesetih godina prošlog veka su: prekomerna uloga države, ekspanzija budžetskih programa, deficiti budžeta, eskalacija novčane mase, što je sve prouzrokovalo inflaciju. Najvažniji uzročnik inflacije je širenje države blagostanja, što vodi rastu novčane mase. Nizom podataka monetaristi dokazuju da su budžetski prihodi izuzetno brzo rasli. Najvažniji uzročnik je uključivanje sve većeg broja programa koji se finansiraju iz budžeta, u prvom redu programa socijalnog staranja koji ugrožavaju konkurentsku situaciju na tržištu rada. Nezaposlenost, po mišljenju M. Fridmana, nije uvećana zbog monetarne restrikcije, već naprotiv, prekomerna uloga države i uvećanje njenih rashoda ugrozilo je konkurentsku strukturu privrede pa je monetarna restrikcija kao neizbežni korak morala da dovede i do rasta nezaposlenosti kao neželjenog sporednog efekta. Krajnji uzročnik njenog rasta po njegovom mišljenju je neefikasna država blagostanja proistekla iz kejnsijanske politike vodjene od tridesetih godina. Nezaposlenost je beležila nagle i oštre oscilacije, ali dugoročno raste, što ukazuje po njegovom mišljenju na inherentnu neefikasnost kejnsijanske intervencije da je obuzda iako je ka tome usmerena celokupna politika efektivne tražnje.
U ovom radu će biti prikazane karakteristike monetarističke ekonomske teorije, kao i osnovna obeležja monetarizma, teorijski temelji monetarizma koji su izuzetno važni za ovaj rad, savremeni monetarizam i biće ukratko opisana monetarna politika. Da bi se objasnio domet monetarističke ekonomske teorije biće reči i o „Kejnsijanizmu“....
RAZVOJ MONETARNIH TEORIJA
U odvijanju privredne aktivnosti jedne zemlje, kretanju cena, dohotka, likvidnosti, reprodukcije i zaposlenosti, novac danas ima primarno mesto, a samim tim je i osnovni predmet izučavanja monetarne teorije. U dugoj istoriji razvoja monetarne teorije, postojao je veliki broj suprotnih stavova o ulozi novca u razvoju privrede.
S jedne strane, postoji stav da je količina novca bez značaja za privredna kretanja, dok se, s druge strane, smatra se da je količina novca jedan od osnovnih faktora privrednog razvoja i stabilnosti.
Brzina novčanog opticaja predstavlja dinamičku kategoriju, kojom se izražava stepen pokretljivosti novčane mase u određenom vremenskom periodu.
Opšte prihvaćeni stav monetarne teorije jeste da količina novca predstavlja jedan od značajnih faktora privrednih kretanja, posebno u uslovima kreditnog novca i svih surogata pravog novca. Činjenica je da se u okviru monetarne teorije sve veća pažnja pridaje izučavanju i istraživanju mehanizma prenošenja monetarnog delovanja na proces reprodukcije, s ciljem da se nađe odgovor na pitanje kako i kojom brzinom deluju pojedini instrumenti monetarne politike na osnovne privredne makroagregate, kao što su: nacionalni dohodak, cene, zaposlenost, uvozno-izvozni kompleks, platni bilans, likvidnost reprodukcije i dr. To znači da monetarna teorija, u određivanju optimalne novčane mase i politici "aktivnog novca", polazi od njene dinamičke interpretacije. Naime, masa novca u privredi je vrlo promenljiva i dinamična veličina, na koju utiče nekoliko faktora: ...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. RAZVOJ MONETARNIH TEORIJA 4
3. KLASIČNA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA 6
3.1. Transakciona varijanta 8
3.2. Dohodna varijanta 11
4. KEJNTIJANSKA I NEOKEJNZIJANSKA MONETARNA TEORIJA 14
4.1. Kejnzova dohodna monetarna teorija 15
4.2. Kejnzijanska monetarna teorija i Hiksova IS-LM monetarna analiza 15
4.3. Struktura Kejnzijanske monetarne teorije 22
4.3.1. Društveni proizvod 22
4.3.2. Novac, investicije i nacionalni dohodak 25
4.4. Neokejnzijanska monetarna teorija 30
5. MONETARISTIČKA TEORIJA 31
5.1. Teorijska struktura monetarizma 35
5.2. Fridmanova monetarna teorija 36
6. ZAKLJUČAK 39
7. LITERATURA 40
Počev od sedamdesetih godina prošlog veka, svet se suočio sa ekonomskom krizom. Napušta se kejnsijansko fiskalno regulisanje tražnje u korist monetarističkog regulisanja ponude novca. Odbacuje se državni intervencionizam u korist tržišnog liberalizma. Napušta se socijalna politika i odbacuje „država blagostanja“. Napadaju se sindikati i organizovano tržište rada. U kejnsijanskoj teoriji najamnina je faktor tražnje, a u monetarističkoj doktrini to je faktor proizvodnje i trošak.
Po monetarističkom pristupu uzroci ekonomske krize sedamdesetih godina prošlog veka su: prekomerna uloga države, ekspanzija budžetskih programa, deficiti budžeta, eskalacija novčane mase, što je sve prouzrokovalo inflaciju. Najvažniji uzročnik inflacije je širenje države blagostanja, što vodi rastu novčane mase. Nizom podataka monetaristi dokazuju da su budžetski prihodi izuzetno brzo rasli. Najvažniji uzročnik je uključivanje sve većeg broja programa koji se finansiraju iz budžeta, u prvom redu programa socijalnog staranja koji ugrožavaju konkurentsku situaciju na tržištu rada. Nezaposlenost, po mišljenju M. Fridmana, nije uvećana zbog monetarne restrikcije, već naprotiv, prekomerna uloga države i uvećanje njenih rashoda ugrozilo je konkurentsku strukturu privrede pa je monetarna restrikcija kao neizbežni korak morala da dovede i do rasta nezaposlenosti kao neželjenog sporednog efekta. Krajnji uzročnik njenog rasta po njegovom mišljenju je neefikasna država blagostanja proistekla iz kejnsijanske politike vodjene od tridesetih godina. Nezaposlenost je beležila nagle i oštre oscilacije, ali dugoročno raste, što ukazuje po njegovom mišljenju na inherentnu neefikasnost kejnsijanske intervencije da je obuzda iako je ka tome usmerena celokupna politika efektivne tražnje.
U ovom radu će biti prikazane karakteristike monetarističke ekonomske teorije, kao i osnovna obeležja monetarizma, teorijski temelji monetarizma koji su izuzetno važni za ovaj rad, savremeni monetarizam i biće ukratko opisana monetarna politika. Da bi se objasnio domet monetarističke ekonomske teorije biće reči i o „Kejnsijanizmu“....
RAZVOJ MONETARNIH TEORIJA
U odvijanju privredne aktivnosti jedne zemlje, kretanju cena, dohotka, likvidnosti, reprodukcije i zaposlenosti, novac danas ima primarno mesto, a samim tim je i osnovni predmet izučavanja monetarne teorije. U dugoj istoriji razvoja monetarne teorije, postojao je veliki broj suprotnih stavova o ulozi novca u razvoju privrede.
S jedne strane, postoji stav da je količina novca bez značaja za privredna kretanja, dok se, s druge strane, smatra se da je količina novca jedan od osnovnih faktora privrednog razvoja i stabilnosti.
Brzina novčanog opticaja predstavlja dinamičku kategoriju, kojom se izražava stepen pokretljivosti novčane mase u određenom vremenskom periodu.
Opšte prihvaćeni stav monetarne teorije jeste da količina novca predstavlja jedan od značajnih faktora privrednih kretanja, posebno u uslovima kreditnog novca i svih surogata pravog novca. Činjenica je da se u okviru monetarne teorije sve veća pažnja pridaje izučavanju i istraživanju mehanizma prenošenja monetarnog delovanja na proces reprodukcije, s ciljem da se nađe odgovor na pitanje kako i kojom brzinom deluju pojedini instrumenti monetarne politike na osnovne privredne makroagregate, kao što su: nacionalni dohodak, cene, zaposlenost, uvozno-izvozni kompleks, platni bilans, likvidnost reprodukcije i dr. To znači da monetarna teorija, u određivanju optimalne novčane mase i politici "aktivnog novca", polazi od njene dinamičke interpretacije. Naime, masa novca u privredi je vrlo promenljiva i dinamična veličina, na koju utiče nekoliko faktora: ...
S A D R Ž A J
1. UVOD 3
2. RAZVOJ MONETARNIH TEORIJA 4
3. KLASIČNA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA 6
3.1. Transakciona varijanta 8
3.2. Dohodna varijanta 11
4. KEJNTIJANSKA I NEOKEJNZIJANSKA MONETARNA TEORIJA 14
4.1. Kejnzova dohodna monetarna teorija 15
4.2. Kejnzijanska monetarna teorija i Hiksova IS-LM monetarna analiza 15
4.3. Struktura Kejnzijanske monetarne teorije 22
4.3.1. Društveni proizvod 22
4.3.2. Novac, investicije i nacionalni dohodak 25
4.4. Neokejnzijanska monetarna teorija 30
5. MONETARISTIČKA TEORIJA 31
5.1. Teorijska struktura monetarizma 35
5.2. Fridmanova monetarna teorija 36
6. ZAKLJUČAK 39
7. LITERATURA 40