24-05-2010, 09:46 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Mirovinski sustav, socijalna skrb i drugi socijalni programi sastavni su elementi sustava socijalne sigurnosti, kojem je osnovni cilj prevladavanje socijalnih rizika, ostvarivanje socijalne pravde i socijalne solidarnosti nužne za održanje i razvoj društva. Sustavi socijalne sigurnosti uglavnom se financiraju doprinosima i porezima, odnosno sekundarnom distribucijom dohotka, u kojoj središnju ulogu ima država. Socijalna sigurnost u društvu ovisi
0 stanju gospodarstva, ali se isto tako gospodarstvo teško može razvijati bez potrebne razine socijalne sigurnosti građana.
Sustav socijalne sigurnosti je danas u vrlo teškom stanju zbog gospodarske krize, tehnološke revolucije, demografskih promjena, promjena u strukturi obitelji, masovne nezaposlenosti, fleksibilizacije rada, globalizacijskog pritiska za smanjenje socijalnih troškova i si.
Sredinom devedesetih godina u mnogim je zemljama došlo do krize mirovinskog osiguranja, pa zahtjevi za sveobuhvatnom reformom sustava osiguranja umirovljenika postaju sve glasniji. Starenje stanovništva uglavnom je osnovni razlog porasta pritiska na financijska sredstva mirovinskih fondova. Početkom pedesetih godina osobe starije od 65 godina činile su 8 posto ukupnog stanovništva svijeta. Sredinom devedesetih godina taj se postotak penje na oko 10 posto, dok se procjenjuje da će u sljedećih 35 godina udio ostarjelih činiti 16 posto ukupnog svjetskog stanovništva. U industrijaliziranim zemljama koje su prve ušle u razdoblje demografske tranzicije starenje stanovništva započelo je ranije nego u zemljama u razvoju.
Većina sadašnjih sustava obveznog mirovinskog osiguranja u svijetu zasniva se na sustavu protočnog računa, što znači da zaposleni danas uplaćuje doprinos kako bi se isplatile mirovine sadašnjim umirovljenicima. Uplaćeni doprinosi se ne zadržavaju na računima mirovinskog fonda, već se odmah isplaćuju umirovljenicima. No ovakav sustav osiguranja u većini zemalja u svijetu zapada u probleme. Kada je stanovništvo mlado, tada mnogo mladih ljudi uplaćuje doprinos za malo umirovljenika. No kako stanovništvo stari, tako malo mladih treba plaćati velike doprinose da bi mogle biti isplaćivane tekuće zakonske mirovine umirovljenicima. Stope doprinosa zato trebaju rasti. Visoke stope doprinosa poskupljuju rad što ima mnogobrojne posljedice po tržište rada. Visoke stope doprinosa također potiču evaziju. Da bi se izbjegla uplata doprinosa sve više radnika radi «na crno». Veliki udjeli izdataka za javne mirovine toliko opterećuju državne proračune nekih zemalja da istiskuju one državne rashode koji bi doprinijeli rastu, kao što su ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje.....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 MIROVINSKI FONDOVI 5
1.1 Općenito o mirovinskim sustavima u svijetu 7
1.2 Mirovinski sustav i socijalna skrb 8
2 MIROVINSKI FONDOVI U RH 8
2.1 Zakonodavni okvir 9
2.1.1 Zakon o mirovinskom osiguranju 9
2.1.2 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 9
2.1.3 Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje 9
2.1.4 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja 10
2.2 Obvezni mirovinski fondovi 11
2.3 Dobrovoljni mirovinski fondovi 12
3 MIROVINSKA REFORMA U HRVATSKOJ 13
3.1 Cilj mirovinske reforme 13
3.2 Novi mirovinski sustav 13
3.3 Prvi stup mirovinskog osiguranja 14
3.3.1 Drugi stup mirovinskog osiguranja 17
3.4 Mirovinska osiguravajuća društva 21
3.4.1 Treći stup - dobrovoljno mirovinsko osiguranje 24
4 INSTITUCIJE U POSLOVANJU MIROVINSKIH FONDOVA 26
4.1 HZMO 26
4.2 HAGENA 27
4.3 REGOS 28
4.4 Društva za upravljanje mirovinskim fondovima / Mirovinska društva 28
4.5 Mirovinski fondovi 29
4.6 Banka skrbnik 29
ZAKLJUČAK 30
LITERATURA 32
Mirovinski sustav, socijalna skrb i drugi socijalni programi sastavni su elementi sustava socijalne sigurnosti, kojem je osnovni cilj prevladavanje socijalnih rizika, ostvarivanje socijalne pravde i socijalne solidarnosti nužne za održanje i razvoj društva. Sustavi socijalne sigurnosti uglavnom se financiraju doprinosima i porezima, odnosno sekundarnom distribucijom dohotka, u kojoj središnju ulogu ima država. Socijalna sigurnost u društvu ovisi
0 stanju gospodarstva, ali se isto tako gospodarstvo teško može razvijati bez potrebne razine socijalne sigurnosti građana.
Sustav socijalne sigurnosti je danas u vrlo teškom stanju zbog gospodarske krize, tehnološke revolucije, demografskih promjena, promjena u strukturi obitelji, masovne nezaposlenosti, fleksibilizacije rada, globalizacijskog pritiska za smanjenje socijalnih troškova i si.
Sredinom devedesetih godina u mnogim je zemljama došlo do krize mirovinskog osiguranja, pa zahtjevi za sveobuhvatnom reformom sustava osiguranja umirovljenika postaju sve glasniji. Starenje stanovništva uglavnom je osnovni razlog porasta pritiska na financijska sredstva mirovinskih fondova. Početkom pedesetih godina osobe starije od 65 godina činile su 8 posto ukupnog stanovništva svijeta. Sredinom devedesetih godina taj se postotak penje na oko 10 posto, dok se procjenjuje da će u sljedećih 35 godina udio ostarjelih činiti 16 posto ukupnog svjetskog stanovništva. U industrijaliziranim zemljama koje su prve ušle u razdoblje demografske tranzicije starenje stanovništva započelo je ranije nego u zemljama u razvoju.
Većina sadašnjih sustava obveznog mirovinskog osiguranja u svijetu zasniva se na sustavu protočnog računa, što znači da zaposleni danas uplaćuje doprinos kako bi se isplatile mirovine sadašnjim umirovljenicima. Uplaćeni doprinosi se ne zadržavaju na računima mirovinskog fonda, već se odmah isplaćuju umirovljenicima. No ovakav sustav osiguranja u većini zemalja u svijetu zapada u probleme. Kada je stanovništvo mlado, tada mnogo mladih ljudi uplaćuje doprinos za malo umirovljenika. No kako stanovništvo stari, tako malo mladih treba plaćati velike doprinose da bi mogle biti isplaćivane tekuće zakonske mirovine umirovljenicima. Stope doprinosa zato trebaju rasti. Visoke stope doprinosa poskupljuju rad što ima mnogobrojne posljedice po tržište rada. Visoke stope doprinosa također potiču evaziju. Da bi se izbjegla uplata doprinosa sve više radnika radi «na crno». Veliki udjeli izdataka za javne mirovine toliko opterećuju državne proračune nekih zemalja da istiskuju one državne rashode koji bi doprinijeli rastu, kao što su ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje.....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 MIROVINSKI FONDOVI 5
1.1 Općenito o mirovinskim sustavima u svijetu 7
1.2 Mirovinski sustav i socijalna skrb 8
2 MIROVINSKI FONDOVI U RH 8
2.1 Zakonodavni okvir 9
2.1.1 Zakon o mirovinskom osiguranju 9
2.1.2 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 9
2.1.3 Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje 9
2.1.4 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja 10
2.2 Obvezni mirovinski fondovi 11
2.3 Dobrovoljni mirovinski fondovi 12
3 MIROVINSKA REFORMA U HRVATSKOJ 13
3.1 Cilj mirovinske reforme 13
3.2 Novi mirovinski sustav 13
3.3 Prvi stup mirovinskog osiguranja 14
3.3.1 Drugi stup mirovinskog osiguranja 17
3.4 Mirovinska osiguravajuća društva 21
3.4.1 Treći stup - dobrovoljno mirovinsko osiguranje 24
4 INSTITUCIJE U POSLOVANJU MIROVINSKIH FONDOVA 26
4.1 HZMO 26
4.2 HAGENA 27
4.3 REGOS 28
4.4 Društva za upravljanje mirovinskim fondovima / Mirovinska društva 28
4.5 Mirovinski fondovi 29
4.6 Banka skrbnik 29
ZAKLJUČAK 30
LITERATURA 32