22-05-2010, 11:06 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Svaka zemlja predstavlja jedinstven i celovit sistem, sačinjen od niza podsistema, čije se dejstvo međusobno prožima. Sa ekonomske tačke gledišta posebno je značajno efikasno i adekvatno funkcionisanje privrednog sistema. Od toga u velikoj meri zavisi opstanak, rast i razvoj celokupne društvene zajednice. U okviru privrednog sistema, takođe možemo prepoznati više složenih podsistema. Jedan od najvažnijih je monetarni sistem, koji treba da omogući nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno-ekonomskoj zajednici.
Monetarni i finansijski sistem treba da doprinesu normalnom i nesmetanom obavljanju privredne aktivnosti jedne zemlje, povećanju proizvodnje, izvoza, kao i rastu životnog standarda. Savremene finansijske sisteme karakteriše dinamičnost, tokovi internacionalizacije, globalizacije, brz razvoj informacione tehnologije, deregulacioni tokovi i slično. Konstantno su prisutne promene u okruženju, u preferencijama korisnika finansijskih usluga, a samim tim, i u ponudi koju pruža sve veći broj finansijskih posrednika.
Monetarni i finansijski sistem u većini zemalja sveta svrstavaju se u najregulisanije oblasti. Regulativa u ovim oblastima se razlikuje između zemalja, zavisno od stepena privredne razvijenosti, kulturno istorijskog nasleđa i tradicije. U zadnjih dvadesetak godina dolazi povremeno do pojava finansijskih kriza, čiji rezultati proizvode negativne efekte na mnoštvo učesnika, iz tog razloga, neophodno je obezbediti njihovu sigurnost i poverenje. Država je zato zadržala nadležnosti u oblasti zakonodavstva kroz jaču funkciju različitih regulatornih tela iz oblasti monitoringa, kontrole i revizije. Paralelno postoje tendencije da se smanji uloga države i državnih organa, ali se zato osnivaju samoregulatorna tela, povećava se javnost rada finansijskih institucija, nastoji se da se izgradi međusobno poverenje...
Istorijat nastanka centralnih banaka u svetu
Nastanak emisionih, ili centralnih banka je vezan za tzv.”privilegovane banke” koje su imale pravo da emituju novčanice, da bi kasnije jedna među njima dobila monopol nad emisionim poslovima. Do nastanka i razvoja emisionih banka u Zapadnoj Evropi došlo je neposredno pre industrijske revolucije, što nas upućuje na zaključak da su one bile preduslov za ubrzani industrijski razvoj. Institucionalizacijom emisionih banaka započinje razvoj modernog bankarstva u svetu.
Prva centralna banka u svetu formirana je 1668. godine u Švedskoj pod nazivom Riskbank of Sweden. Osnovana je od strane švedskog parlamenta i nalazila se pod kontrolom države, ali se u isto vreme bavila i određenim komercijalnim poslovima.
Najveći uticaj na kasniji razvoj centralnih banaka imala je »Bank of England« formirana 1694. godine u Londonu - jedna od najpoznatijih centralnih banka. Smatra se da je njenim formiranjem otpočela nova moderna epoha u razvoju bankarstva.« Ova banka je za deponovani novac počela izdavati banknote, pismene isprave koje su u svakom trenutku mogle kod nje biti razmenjene za novac. Time je ona postala prva centralna emisiona banka sveta, imaoci banknota su sve više počeli plaćati njima, a sve ređe su tražili njihovu konverziju u zlatni i srebrni metalni novac. »Bank of England« je imala zadatak da kupuje državne hartije od vrednosti. Kao banka u privatnom vlasništvu, radila je do 1945. godine da bi 1947. godine bila nacionalizovana.
Sledeći značajan datum odnosi se na 1736. godinu, kada je osnovana Nacionalna Banka Danske kao privatna institucija sa pravom da emituje note 1773. godine kontrola nad ovom bankom prelazi u ruke Danske vlade, a 1813. godine dolazi do presedana u istoriji centralnih banka: Nacionalna Banka Danske kao jedina centralna banka u državnim rukama bankrotirala je zbog prevelike emisije nota koje nisu imale zlatno pokriće. Već naredne 1814. ova banka biva ponovo otvorena, a za svoje note koje izdaje obezbeđuje pokriće u nekretninama...
S A D R Ž A J
1 UVOD 3
1. CENTRALNA BANKA 4
1.1 Istorijat nastanka centralnih banaka u svetu 4
1.2 Nastanak i razvoj Centralne Banke Srbije 5
2 Funkcije centralne banke 6
2.1 Emisija novčanica i kovanog novca 6
2.2 REGULISANJE POTREBNE KOLIČINE NOVCA 6
3.1 Poslovi nadzora u oblasti osiguranja 7
3.2 Održanje spoljne likvidnosti 8
3.3 Primarni novac kao opšti pokazatelj funkcija centralne banke 8
3.4 Regulisanje i kontrola rada banaka 9
3.5 Ostale funkcije 11
4 Monetarna politika 12
4.1 Monetarna politika i formiranje optimalne količine novca 12
4.2 Osnovni ciljevi monetarno-kreditne politike 13
4.3 Uticaj monetarne politike na privredu 14
4.4 Monetarna obaveza 14
5 Sprovođenje mera kreditno – monetarne politike 17
5.1 Operacije na otvorenom tržištu 17
5.2 Politika obaveznih rezervi 20
5.3 Reeskontni krediti 21
5.4 Eskontna i diskontna kamatna politika 22
5.5 Specijalni depoziti 23
5.6 Direktivne mere 23
5.7 Neinstitucionalne metode delovanja 24
5.8 Instrumenti kreditno monetarne politike 24
6 Odgovornost centralne banke 26
7 NEZAVISNOST CENTRALNE BANKE I MONETARNA STABILNOST 27
7.1 Nezavisnost centralne banke i privredni rast 28
7.2 Nezavisnost centralne banke i ugovaranje zarada 30
7.3 Institucionalna nezavisnost centralne banke 33
7.4 Mesto i uloga centralne banke u finansijskom i bankarskom sistemu jedne privrede 34
8 Zaključak 35
9 Literatura 37
Svaka zemlja predstavlja jedinstven i celovit sistem, sačinjen od niza podsistema, čije se dejstvo međusobno prožima. Sa ekonomske tačke gledišta posebno je značajno efikasno i adekvatno funkcionisanje privrednog sistema. Od toga u velikoj meri zavisi opstanak, rast i razvoj celokupne društvene zajednice. U okviru privrednog sistema, takođe možemo prepoznati više složenih podsistema. Jedan od najvažnijih je monetarni sistem, koji treba da omogući nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno-ekonomskoj zajednici.
Monetarni i finansijski sistem treba da doprinesu normalnom i nesmetanom obavljanju privredne aktivnosti jedne zemlje, povećanju proizvodnje, izvoza, kao i rastu životnog standarda. Savremene finansijske sisteme karakteriše dinamičnost, tokovi internacionalizacije, globalizacije, brz razvoj informacione tehnologije, deregulacioni tokovi i slično. Konstantno su prisutne promene u okruženju, u preferencijama korisnika finansijskih usluga, a samim tim, i u ponudi koju pruža sve veći broj finansijskih posrednika.
Monetarni i finansijski sistem u većini zemalja sveta svrstavaju se u najregulisanije oblasti. Regulativa u ovim oblastima se razlikuje između zemalja, zavisno od stepena privredne razvijenosti, kulturno istorijskog nasleđa i tradicije. U zadnjih dvadesetak godina dolazi povremeno do pojava finansijskih kriza, čiji rezultati proizvode negativne efekte na mnoštvo učesnika, iz tog razloga, neophodno je obezbediti njihovu sigurnost i poverenje. Država je zato zadržala nadležnosti u oblasti zakonodavstva kroz jaču funkciju različitih regulatornih tela iz oblasti monitoringa, kontrole i revizije. Paralelno postoje tendencije da se smanji uloga države i državnih organa, ali se zato osnivaju samoregulatorna tela, povećava se javnost rada finansijskih institucija, nastoji se da se izgradi međusobno poverenje...
Istorijat nastanka centralnih banaka u svetu
Nastanak emisionih, ili centralnih banka je vezan za tzv.”privilegovane banke” koje su imale pravo da emituju novčanice, da bi kasnije jedna među njima dobila monopol nad emisionim poslovima. Do nastanka i razvoja emisionih banka u Zapadnoj Evropi došlo je neposredno pre industrijske revolucije, što nas upućuje na zaključak da su one bile preduslov za ubrzani industrijski razvoj. Institucionalizacijom emisionih banaka započinje razvoj modernog bankarstva u svetu.
Prva centralna banka u svetu formirana je 1668. godine u Švedskoj pod nazivom Riskbank of Sweden. Osnovana je od strane švedskog parlamenta i nalazila se pod kontrolom države, ali se u isto vreme bavila i određenim komercijalnim poslovima.
Najveći uticaj na kasniji razvoj centralnih banaka imala je »Bank of England« formirana 1694. godine u Londonu - jedna od najpoznatijih centralnih banka. Smatra se da je njenim formiranjem otpočela nova moderna epoha u razvoju bankarstva.« Ova banka je za deponovani novac počela izdavati banknote, pismene isprave koje su u svakom trenutku mogle kod nje biti razmenjene za novac. Time je ona postala prva centralna emisiona banka sveta, imaoci banknota su sve više počeli plaćati njima, a sve ređe su tražili njihovu konverziju u zlatni i srebrni metalni novac. »Bank of England« je imala zadatak da kupuje državne hartije od vrednosti. Kao banka u privatnom vlasništvu, radila je do 1945. godine da bi 1947. godine bila nacionalizovana.
Sledeći značajan datum odnosi se na 1736. godinu, kada je osnovana Nacionalna Banka Danske kao privatna institucija sa pravom da emituje note 1773. godine kontrola nad ovom bankom prelazi u ruke Danske vlade, a 1813. godine dolazi do presedana u istoriji centralnih banka: Nacionalna Banka Danske kao jedina centralna banka u državnim rukama bankrotirala je zbog prevelike emisije nota koje nisu imale zlatno pokriće. Već naredne 1814. ova banka biva ponovo otvorena, a za svoje note koje izdaje obezbeđuje pokriće u nekretninama...
S A D R Ž A J
1 UVOD 3
1. CENTRALNA BANKA 4
1.1 Istorijat nastanka centralnih banaka u svetu 4
1.2 Nastanak i razvoj Centralne Banke Srbije 5
2 Funkcije centralne banke 6
2.1 Emisija novčanica i kovanog novca 6
2.2 REGULISANJE POTREBNE KOLIČINE NOVCA 6
3.1 Poslovi nadzora u oblasti osiguranja 7
3.2 Održanje spoljne likvidnosti 8
3.3 Primarni novac kao opšti pokazatelj funkcija centralne banke 8
3.4 Regulisanje i kontrola rada banaka 9
3.5 Ostale funkcije 11
4 Monetarna politika 12
4.1 Monetarna politika i formiranje optimalne količine novca 12
4.2 Osnovni ciljevi monetarno-kreditne politike 13
4.3 Uticaj monetarne politike na privredu 14
4.4 Monetarna obaveza 14
5 Sprovođenje mera kreditno – monetarne politike 17
5.1 Operacije na otvorenom tržištu 17
5.2 Politika obaveznih rezervi 20
5.3 Reeskontni krediti 21
5.4 Eskontna i diskontna kamatna politika 22
5.5 Specijalni depoziti 23
5.6 Direktivne mere 23
5.7 Neinstitucionalne metode delovanja 24
5.8 Instrumenti kreditno monetarne politike 24
6 Odgovornost centralne banke 26
7 NEZAVISNOST CENTRALNE BANKE I MONETARNA STABILNOST 27
7.1 Nezavisnost centralne banke i privredni rast 28
7.2 Nezavisnost centralne banke i ugovaranje zarada 30
7.3 Institucionalna nezavisnost centralne banke 33
7.4 Mesto i uloga centralne banke u finansijskom i bankarskom sistemu jedne privrede 34
8 Zaključak 35
9 Literatura 37