22-05-2010, 10:38 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Ovim radom je prikazan način na koji funkcioniše jedna brokerska kuća u našoj zemlji u 21 veku, a pre svega ukazano je na neke osnovne podatke o finansijskim berzama, njihovim karakteristikama i poslovima. Kada se govori o finansijskoj berzi prvenstveno se misli na beogradsku berzu, akcionarskom društvu, Beograd, kao pravnom licu sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti i drugim finanasijskim instrumentima i Zakonom kojim se uređuju preduzeća.
Beogradska berza odobrava pristup i korišćenje Belex-a za daljinsko trgovanje (sistem za daljinsko trgovanje) korisnicima sitema koji su predhodno ispunili uslove prema pravilima pristupa i korišćenja sistema za daljinsko trgovanje. Berza u svom poslovnom prostoru radi uspostavljanja savremenog trgovanja i odvijanja normalnih uslova za rad obezbeđuje sledeće:
• kompletnu odgovarajuću računarsku i telekomunikacionu opremu,
• softver,
• telekomunikaciona linija.
Opšta akta berze obuhvataju: statut pravila poslovanja, tarifnik, pravilnik o kotaciji hartija od vrednosti. Naime, razvojem finansijskog tržišta u Srbiji pojavili su se pojmovi koji prosečnom građaninu u drugoj polovini 20-og veka nisu bili bliski, a javljaju se tek sa reanimacijom beogradske berze. Ti pojmovi su broker, diler, brokerska kuća o kojima će se u daljem tekstu govoriti, a koji veći značaj dobijaju sa zahuktavanjem procesa privatizacije i prelaskom na tržišnu privredu. Ovi pojmovi su pojmovi budućnosti i tek sledi vreme u kojem će i naša zemlja zasijati i u potpunosti se afirmisati u ovoj vrsti posla.
Prvi početci berze se javljaju u srednjem veku i to u italijanskim gradovima: Đenovi i Venciji. Porodica '' Van der Burse'' u gradiću Briž u Belgiji u 13. veku je začetnik trgovine sa robom, koja se vremenom prenosila u kafane i luke. Početkom 16. veka trgovina sa robom seli se iz Briža u Antverpen gde se obavlja prvo zvaničnije međunarodno berzansko trgovanje sa robom. Prvi početci organizovanih berzi pojavljuju se sredinom 16. veka u Parizu, a prve veće institucionalne berze nastaju u SAD-u u prvoj polovini 20. veka....
Berza može bez upisa u sudski registar da obavlja delatnosti koje služe delatnosti upisanoj u registar, koje se uobičajeno obavljaju uz osnovnu delatnost berze(edukacija, izdavanje publikacija, časopisa i knjiga ), kao i da vrši plasman informacija i publikacija u zemlji i inostranstvu.
Pravilima poslovanja berze, utvrđuju se poslovi koje obavlja beogradska berza, akcionarsko drustvo, Beograd:
• uslovi i način obavljanja poslova na berzi,
• uslovi i način obavljanja poslova članova berze,
• vrste i uslovi trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima,
• uslovi i način prijema hartija od vrednosti na listing berze, povlačenja i brisanja sa listinga,
• način utvrđivanja i objavljivanja kamatnih stopa,
• način objavljivanja obračunskih transakcija za izvršenje poslova zaključenih na berzi,
• međusobna prava i obaveze berze i članova berze,
• načela etičkog kodeksa,
• nedozvoljene radnje članova berze,
• nadzor i mere u nadzoru,
• druga pitanja i vezi sa radom berze.
Za svoje obaveze berza odgovara svojom imovinom. Akcionari berze snose rizik za poslovanje berze do visine sredstava koja su uložili u osnovni kapital berze. Osnovni kapital berze iznosi 42.432.000,00 dinara. Njega čine ukupno 416 običnih akcija koje glase na ime i nose pravo glasa. Osnovni kapital berze prikupljen je prodajom prve i druge emisije akcija berze, koje su zamenjene akcijama izdatim radi zamene postojećih akcija zbog izjednačavanja njihovih nominalnih vrednosti i utvrđivanja jedinstvene nominalne vrednosti u iznosu od 102.000,00 dinara. Jedna akcija berze daje zakonitom imaocu pravo na jedan glas, s tim da jedan akcionar berze ne može imati više od 10% glasova od ukupnog broja glasova u skupštini berze bez obzira na broj akcija koje poseduje....
Ovim radom je prikazan način na koji funkcioniše jedna brokerska kuća u našoj zemlji u 21 veku, a pre svega ukazano je na neke osnovne podatke o finansijskim berzama, njihovim karakteristikama i poslovima. Kada se govori o finansijskoj berzi prvenstveno se misli na beogradsku berzu, akcionarskom društvu, Beograd, kao pravnom licu sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti i drugim finanasijskim instrumentima i Zakonom kojim se uređuju preduzeća.
Beogradska berza odobrava pristup i korišćenje Belex-a za daljinsko trgovanje (sistem za daljinsko trgovanje) korisnicima sitema koji su predhodno ispunili uslove prema pravilima pristupa i korišćenja sistema za daljinsko trgovanje. Berza u svom poslovnom prostoru radi uspostavljanja savremenog trgovanja i odvijanja normalnih uslova za rad obezbeđuje sledeće:
• kompletnu odgovarajuću računarsku i telekomunikacionu opremu,
• softver,
• telekomunikaciona linija.
Opšta akta berze obuhvataju: statut pravila poslovanja, tarifnik, pravilnik o kotaciji hartija od vrednosti. Naime, razvojem finansijskog tržišta u Srbiji pojavili su se pojmovi koji prosečnom građaninu u drugoj polovini 20-og veka nisu bili bliski, a javljaju se tek sa reanimacijom beogradske berze. Ti pojmovi su broker, diler, brokerska kuća o kojima će se u daljem tekstu govoriti, a koji veći značaj dobijaju sa zahuktavanjem procesa privatizacije i prelaskom na tržišnu privredu. Ovi pojmovi su pojmovi budućnosti i tek sledi vreme u kojem će i naša zemlja zasijati i u potpunosti se afirmisati u ovoj vrsti posla.
Prvi početci berze se javljaju u srednjem veku i to u italijanskim gradovima: Đenovi i Venciji. Porodica '' Van der Burse'' u gradiću Briž u Belgiji u 13. veku je začetnik trgovine sa robom, koja se vremenom prenosila u kafane i luke. Početkom 16. veka trgovina sa robom seli se iz Briža u Antverpen gde se obavlja prvo zvaničnije međunarodno berzansko trgovanje sa robom. Prvi početci organizovanih berzi pojavljuju se sredinom 16. veka u Parizu, a prve veće institucionalne berze nastaju u SAD-u u prvoj polovini 20. veka....
Berza može bez upisa u sudski registar da obavlja delatnosti koje služe delatnosti upisanoj u registar, koje se uobičajeno obavljaju uz osnovnu delatnost berze(edukacija, izdavanje publikacija, časopisa i knjiga ), kao i da vrši plasman informacija i publikacija u zemlji i inostranstvu.
Pravilima poslovanja berze, utvrđuju se poslovi koje obavlja beogradska berza, akcionarsko drustvo, Beograd:
• uslovi i način obavljanja poslova na berzi,
• uslovi i način obavljanja poslova članova berze,
• vrste i uslovi trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima,
• uslovi i način prijema hartija od vrednosti na listing berze, povlačenja i brisanja sa listinga,
• način utvrđivanja i objavljivanja kamatnih stopa,
• način objavljivanja obračunskih transakcija za izvršenje poslova zaključenih na berzi,
• međusobna prava i obaveze berze i članova berze,
• načela etičkog kodeksa,
• nedozvoljene radnje članova berze,
• nadzor i mere u nadzoru,
• druga pitanja i vezi sa radom berze.
Za svoje obaveze berza odgovara svojom imovinom. Akcionari berze snose rizik za poslovanje berze do visine sredstava koja su uložili u osnovni kapital berze. Osnovni kapital berze iznosi 42.432.000,00 dinara. Njega čine ukupno 416 običnih akcija koje glase na ime i nose pravo glasa. Osnovni kapital berze prikupljen je prodajom prve i druge emisije akcija berze, koje su zamenjene akcijama izdatim radi zamene postojećih akcija zbog izjednačavanja njihovih nominalnih vrednosti i utvrđivanja jedinstvene nominalne vrednosti u iznosu od 102.000,00 dinara. Jedna akcija berze daje zakonitom imaocu pravo na jedan glas, s tim da jedan akcionar berze ne može imati više od 10% glasova od ukupnog broja glasova u skupštini berze bez obzira na broj akcija koje poseduje....