22-05-2010, 10:22 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pri odabiru teme za diplomski rad pokušao sam pronaći temu čiji su mi termini poznati iz svakodnevnog života, a opet sam želeo da bude dovoljno opširna, da bi mogla prikupiti što više podataka i saznati pojedinosti iz tog područja javnih finansija.Osnovni zadatak koji se postavlja pred finansije leži u pokriću rashoda, a ovim se javlja pitanje adekvatne raspodele fiskalnih tereta.
Zbog ovih razloga tema Javni rashoda ispunila je moja očekivanja. Prikupljajući materijale i literaturu za izradu seminarskog rada, shvatio sam da je zapravo znanje o ovim oblicima finansiskih instrumenata vrlo oskudno, sami termini bili su mi poznati, ali njihove osnovne karakteristike i značaj u finansiranju javnih rashoda bili su mi nepoznati.
Moje mišljenje je da su naši građani uopšte malo upućeni u funkcionisanje celokupnog poreskog sistema, kako javnih prihoda tako i javnih rashoda, te bi trebalo finansiski edukovati stanovništvo. Tom edukacijom bi se smanjila frustracija stanovništva, a povećala racionalizacija i potrošnja finansija uopšte.
Do početka 20. veka, nedovoljna pažnja posevećuje se javnim rashodima.
Postoji interes za izučavanje javnih prihoda: u korespondenciji sa idejama tada vladajućeg liberalnog kapitalizma. Početkom 20. veka, uključivanje javnih rashoda u okvire javnih finansija, ali samo nabrajanjem raznih vrsta javnih rashoda, ne i objašnjavanje raznovrsnog mogućeg delovanja javnih rashoda na ekonomskom i socijalnom planu, nema razmatranja problema opravdanosti postojanja raznih vrsta javnih rashoda.
Država ima, osim klasičnih adminstrativnih funkcija i zadataka, i brojne i sve obimnije socijalne, a posebno ekonomske funkcije i zadatke.
Javni rashodi danas su veoma efikasan instrumenat ukupne ekonomske i socijalne politike. Ne tretiraju se samo kao akt potrošnje, već kao racionalno korišćenje bogatstva odnosno društvenog proizvoda. Savremena finansijska teorija zauzima stav da su javni prihodi i javni rashodi ravnopravni i podjednako važni delovi javnih finansija. Javni rashodi su defacto sinonim za javne potrebe koje se upravo zadovoljavaju angažovanjem sredstava javnih rashoda. Pošto javne potrebe omogućuju egzistenciju i razvoj određene državne zajednice, smatra se da je najpre nužno definisati obim potrebnih sredstava za njihovo zadovoljenje, pa tek posle toga prići razradi modaliteta kojima će se prikupiti tako određena sredstva.
Jedan od mogućih razloga za davanje prednosti obradi javnih rashoda leži u specifičnosti javnih rashoda u odnosu na druge rashode, kako one u privredi (poslovne), tako posebno privatne (lične) rashode. Rashodi u okvirima finansija političko-teritorijalnih zajednica javljaju se u izvesnom smislu kao finansijska personifikacija javnih ili društvenih potreba i namena. Zbog toga treba prvo poći od utvrđivanja javnih rashoda koji su potrebni za njihovo finansiranje, a zatim pristupiti utvrđivanju visine sredstava za njihovo pokriće.
M.Trklja najeksplicitnije je obrazložio potrebu da se prvo tretiraju javni rashodi.....
SADRŽAJ
1 UVOD 3
1.1 Definicija javnih rashoda 5
1.2 Politika javnih rashoda 5
2 Podele (klasifikacije) javnih rashoda 6
2.1 Struktura javnih rashoda 8
2.2 Delovanje javnih rashoda 10
2.3 Pokriće javnih rashoda 11
3 Istoriski razvoj 12
4 Osnovne karakteristike javnih rashoda 13
5 Pojam programa javnih rashoda 15
6 Javni rashodi u oblasti zdravstva 16
7 Javni rashodi u oblasti nacionalne odbrane 17
8 Javni rashodi u oblasti socijalnog osiguranja 18
9 Javni rahodi u oblasti socijalne pomoci 19
10 Javni rashodi u oblasti obrazovanja 21
11 STRUKTURA JAVNIH RASHODA 22
Osnove politike javnih rahoda 22
11.1 Velicina javnih rashoda 22
11.2 Granice javnih rashoda 23
11.3 Elementi i struktura politike javnih rashoda 23
11.4 Klasifikacija rashoda 23
11.5 Osnovni sadrzaj javnih rashoda 24
11.5.1 Ekonomski znacaj javnih rashoda 24
11.5.2 Minimum i maksimum rashoda 25
11.5.3 Uzroci porasta javnih rashoda 25
11.6 Javni rashodi i javna drzavna preduzeca 26
11.6.1 Transferni javni rashodi 26
11.6.2 Programi socijalnog osiguranja 26
11.6.3 Kamata na javni dug 27
11.6.4 Ekonomske subvencije 27
11.7 Struktura javnih rashoda u budzetu Republike Srbije 27
12 Pojam vremenskih razgraničenja na primeru 28
12.1 Aktivna vremenska razgraničenja 28
12.2 Razgraničeni plaćeni troškovi do jedne godine 28
12.3 Razgraničena potraživanja za nefakturisani prihod 29
12.4 Akontacioni porez na dodatnu vrednost 29
12.5 Ostala aktivna vremenska razgraničenja 29
12.6 Pasivna vremenska razgraničenja 30
12.7 Razgraničeni obračunati troškovi 30
12.8 Razgraničeni zavisni troškovi nabavke 30
12.9 Razgraničeni prihodi 31
12.10 Naplaćeni porez na dodatnu vrednost 31
12.11 Ostala pasivna vremenska razgraničenja 31
13 Vrste vremenskih razgraničenja rashoda 32
13.1 Vremensko razgraničavanje troškova 33
13.2 Vremensko razgraničenje unapred plaćenih troškova 33
13.2.1 Vremensko razgraničenje obračunatih troškova 34
13.2.2 Vremensko razgraničenje stvarnih troškova 34
13.3 primene konta vremenskih razgraničenja rashoda 36
14 Primeri knjiženja vremenskih razgraničenja rashoda 36
14.1 Evidencija i dokumenti kod vremenskih razgraničenja 38
15 Pojam i znacaj javnih rashoda 40
Javni rashodi kao primarna kategorija u teoriji javnih finansija 40
15.1 Javni rashodi prema koncepciji o ekonomskoj prirodi javnih rashoda 40
16 Teorija “aktivnih javnih rashoda” prema Keynesu 41
17 Zaključak 42
18 LITERATURA 44
Pri odabiru teme za diplomski rad pokušao sam pronaći temu čiji su mi termini poznati iz svakodnevnog života, a opet sam želeo da bude dovoljno opširna, da bi mogla prikupiti što više podataka i saznati pojedinosti iz tog područja javnih finansija.Osnovni zadatak koji se postavlja pred finansije leži u pokriću rashoda, a ovim se javlja pitanje adekvatne raspodele fiskalnih tereta.
Zbog ovih razloga tema Javni rashoda ispunila je moja očekivanja. Prikupljajući materijale i literaturu za izradu seminarskog rada, shvatio sam da je zapravo znanje o ovim oblicima finansiskih instrumenata vrlo oskudno, sami termini bili su mi poznati, ali njihove osnovne karakteristike i značaj u finansiranju javnih rashoda bili su mi nepoznati.
Moje mišljenje je da su naši građani uopšte malo upućeni u funkcionisanje celokupnog poreskog sistema, kako javnih prihoda tako i javnih rashoda, te bi trebalo finansiski edukovati stanovništvo. Tom edukacijom bi se smanjila frustracija stanovništva, a povećala racionalizacija i potrošnja finansija uopšte.
Do početka 20. veka, nedovoljna pažnja posevećuje se javnim rashodima.
Postoji interes za izučavanje javnih prihoda: u korespondenciji sa idejama tada vladajućeg liberalnog kapitalizma. Početkom 20. veka, uključivanje javnih rashoda u okvire javnih finansija, ali samo nabrajanjem raznih vrsta javnih rashoda, ne i objašnjavanje raznovrsnog mogućeg delovanja javnih rashoda na ekonomskom i socijalnom planu, nema razmatranja problema opravdanosti postojanja raznih vrsta javnih rashoda.
Država ima, osim klasičnih adminstrativnih funkcija i zadataka, i brojne i sve obimnije socijalne, a posebno ekonomske funkcije i zadatke.
Javni rashodi danas su veoma efikasan instrumenat ukupne ekonomske i socijalne politike. Ne tretiraju se samo kao akt potrošnje, već kao racionalno korišćenje bogatstva odnosno društvenog proizvoda. Savremena finansijska teorija zauzima stav da su javni prihodi i javni rashodi ravnopravni i podjednako važni delovi javnih finansija. Javni rashodi su defacto sinonim za javne potrebe koje se upravo zadovoljavaju angažovanjem sredstava javnih rashoda. Pošto javne potrebe omogućuju egzistenciju i razvoj određene državne zajednice, smatra se da je najpre nužno definisati obim potrebnih sredstava za njihovo zadovoljenje, pa tek posle toga prići razradi modaliteta kojima će se prikupiti tako određena sredstva.
Jedan od mogućih razloga za davanje prednosti obradi javnih rashoda leži u specifičnosti javnih rashoda u odnosu na druge rashode, kako one u privredi (poslovne), tako posebno privatne (lične) rashode. Rashodi u okvirima finansija političko-teritorijalnih zajednica javljaju se u izvesnom smislu kao finansijska personifikacija javnih ili društvenih potreba i namena. Zbog toga treba prvo poći od utvrđivanja javnih rashoda koji su potrebni za njihovo finansiranje, a zatim pristupiti utvrđivanju visine sredstava za njihovo pokriće.
M.Trklja najeksplicitnije je obrazložio potrebu da se prvo tretiraju javni rashodi.....
SADRŽAJ
1 UVOD 3
1.1 Definicija javnih rashoda 5
1.2 Politika javnih rashoda 5
2 Podele (klasifikacije) javnih rashoda 6
2.1 Struktura javnih rashoda 8
2.2 Delovanje javnih rashoda 10
2.3 Pokriće javnih rashoda 11
3 Istoriski razvoj 12
4 Osnovne karakteristike javnih rashoda 13
5 Pojam programa javnih rashoda 15
6 Javni rashodi u oblasti zdravstva 16
7 Javni rashodi u oblasti nacionalne odbrane 17
8 Javni rashodi u oblasti socijalnog osiguranja 18
9 Javni rahodi u oblasti socijalne pomoci 19
10 Javni rashodi u oblasti obrazovanja 21
11 STRUKTURA JAVNIH RASHODA 22
Osnove politike javnih rahoda 22
11.1 Velicina javnih rashoda 22
11.2 Granice javnih rashoda 23
11.3 Elementi i struktura politike javnih rashoda 23
11.4 Klasifikacija rashoda 23
11.5 Osnovni sadrzaj javnih rashoda 24
11.5.1 Ekonomski znacaj javnih rashoda 24
11.5.2 Minimum i maksimum rashoda 25
11.5.3 Uzroci porasta javnih rashoda 25
11.6 Javni rashodi i javna drzavna preduzeca 26
11.6.1 Transferni javni rashodi 26
11.6.2 Programi socijalnog osiguranja 26
11.6.3 Kamata na javni dug 27
11.6.4 Ekonomske subvencije 27
11.7 Struktura javnih rashoda u budzetu Republike Srbije 27
12 Pojam vremenskih razgraničenja na primeru 28
12.1 Aktivna vremenska razgraničenja 28
12.2 Razgraničeni plaćeni troškovi do jedne godine 28
12.3 Razgraničena potraživanja za nefakturisani prihod 29
12.4 Akontacioni porez na dodatnu vrednost 29
12.5 Ostala aktivna vremenska razgraničenja 29
12.6 Pasivna vremenska razgraničenja 30
12.7 Razgraničeni obračunati troškovi 30
12.8 Razgraničeni zavisni troškovi nabavke 30
12.9 Razgraničeni prihodi 31
12.10 Naplaćeni porez na dodatnu vrednost 31
12.11 Ostala pasivna vremenska razgraničenja 31
13 Vrste vremenskih razgraničenja rashoda 32
13.1 Vremensko razgraničavanje troškova 33
13.2 Vremensko razgraničenje unapred plaćenih troškova 33
13.2.1 Vremensko razgraničenje obračunatih troškova 34
13.2.2 Vremensko razgraničenje stvarnih troškova 34
13.3 primene konta vremenskih razgraničenja rashoda 36
14 Primeri knjiženja vremenskih razgraničenja rashoda 36
14.1 Evidencija i dokumenti kod vremenskih razgraničenja 38
15 Pojam i znacaj javnih rashoda 40
Javni rashodi kao primarna kategorija u teoriji javnih finansija 40
15.1 Javni rashodi prema koncepciji o ekonomskoj prirodi javnih rashoda 40
16 Teorija “aktivnih javnih rashoda” prema Keynesu 41
17 Zaključak 42
18 LITERATURA 44