Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Ludvig van Beethoven - klavirska sonata op. 79 G dur
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz likovne kulture.

Luwig van Beethoven rodio se godine 1770. u njemačkom gradu Bonnu. Mali je Beethoven već u svom djetinjstvu doživio mnogo neugodnih trenutaka, jer je njegov otac, koji je bio pijanica sirove naravi, prvi zagorčao Bethovenov život.
Vidjevši da njegov sin ima neobične glazbene sposobnosti pomislio je da ihtreba iskoristiti i tako lakše doći do novca.
Mali Beethoven upozaje klavir već u petoj godina. S vremenom uči svirati i druge instrumente; orgulje,violinu i flautu.
Ludwig je promijenio mnogo učitelja a među najpoznatijima je Christian Gottlob Neef s kojim je stekao duboku i neugasivu ljubav prema glazbi i djelima najvećeg majstora glazbenog baroka, Johana Sebastiana Bacha.
Godine 1787. odlazio u Beč gdje nastavlja studije sa W. A. Mozartom. Taj prvi boravak u Beču nije dugo trajao jer se morao vratiti u Bonn zbog majčine bolesti koja jeubrzo i umrla.
Beethoven po drugi put odlazi u Beč, 1792. i tu ostaje do smrti.
On se već tada marljivo bavio komponiranjem djela različitog područja ( komornog, klavirskog, vokalnog ) te ubrzo počinje svirati po aristokratskim palačama i dobiva priznanja kao pijanista, improvizatora i kompozitora.
Ludwig je uz Beč došao isključivo zato, da produbi i dokrajči teortsko znanje.
Započeo je sa proučavnjem kontrapukta sa 60-godišnjim Haydnom,tada već proslavjenim majstorom simfonije. Međutim ta mu suradnja nije odgovarala i Beethoven pronalazi novog učitelja, Johanna Schenku, ali i dalje uzimao sate kod Haydna. To sa godine ( 1972.-1973. ) kada Beethoven mnogo napreduje u svom stvaralaštvu.
Negdje oko 1765. god počeo je osjećati znakove najtežeg udarca,koji ga je mogao pogoditi;on je postepeno gibio sluh. Najprije gotovo neprimjetno, pa onda sve jače i jače. Time je gubio i svaku vezu sa vanjskim svijetom, zbog čega se sve više zatvara u sebe. Godine 1802. on ozbiljno pomišlja na samoubojsvo, no spasila ga je njegova ljubav preme glazbi i umjetnosti, kojom je još mnogo imao reći čovječanstvu.
U jednom pismu Beethoven piše:“Uhvatit ću sudbinu za vrat. Ona me neće do kraja dotući.“ Svladavši krizu, Beethoven se novim poletom bacio na stvaranje,oblikujući u toku idućih godina niz značajnih djela.
U zimu godine 1826. na povratku u Beč sa imanja svoga brata, Ludwig se prehladio, dobio upalu pluća i vodenu bolest, tri mjeseca kasnije, 26. ožujka 1827.dok je nad Bečom vladala olujna mećava zauvjek je zaspao veliki umjetnik,a oči mu je zatvorila neka nepoznata, tuđa ruka...

Beethovenov sprovod pokazao je, bar vanjskim znakom, što je Beč izgubio. Tom je prilikom jedan očevidac napisao:“Nijedan austriski car nije imao takav sprovod; trideset tisuća ljudi ga je ispratilo do groba.“
Beethoven je iza sebe ostavio ogroman opseg dijela, vokalnih i instrumentalnih.
Iako velik broj napisanih vokalnih djela ( pjesama, kanona, duhovnih radova, vokalnih točaka za dramska djela, te operu “ Fidelio“ ) Beethoven je prvenstveno instrumentalni kompozitor. Njegove instrumentalne kompozicije sadrže sve vidne značajke njegove umjetničke dijelatnosti, u njima se očituje kao čovjek i kao umjetnik; one osvjetljuju svo njegovo htijenje, borbenost i upornost, ljubav k prirodi i čovjeku.
Želimo li u velikom broju Beethovenivih instrumentalnih djela provesti podjelu, koja će omogućiti preglednost nad njima te istodobno dati i majstorovu sklonost za pojedine forme, nameće se prirodna grupacija u četiri skupine. U prvu spadaju simfonije, njih čak devet od kojih su najpoznatije treća “Eroica“ , peta “Pastorajna“ , šesta “Sudbinska“ i deveta simfonija koju je pisao deset godina ( u njoj se prvi put uvodi ljutski glas ). U drugu skupinu spadaju klavirske sonate, njih trideset i dvije. Za njih se kaže da su Biblija za pijaniste. U treću skupinu spadaju gudački kvarteti, njih šesnaest i u četvrtu ostale instrumentalne kompozicaje ( raznovrsna komorna i klavirska djela, koncerti,ouverture, i Missa solemnis ).
Od navedenih skupina najznačajnije su prve tri. Da Beethoven nije ništa drugo napisao do simfonija, klavirskih sonata i gudačkih kvarteta, njemu bi pripadalo isto ono trajno i nepomućeno mjesto u razvoju glazbene povijesti, koe mu pripada i danas, 125 godina poslije.
Klavirska sonata op. 79 G dur

1. STAVAK- PRESTO ALLA TEDESCA

- Napisan u ¾ ritmu tempom PRESTO ALLA TEDESCA ( vrlo brzo ).
I. stavak je sonatnog oblika koji se sastoji od ekspozicije koja se znakom repeticije ponavlja, razvojnog dijela i reprize koja se također ponavlja i kode.

Ekspozicija

I. tema ( takt 1-8 ) – je glavna tema, melodija je jasna, pjevna i vesela, čini osmotaktnu odnosno veliku rečenicu.
PRIMJER : Takt 1-8
Most ( takt 8-12 ) koji je svega 4 takta I tek u zadnjem taktu modulira preko C-dura pa vođice, basu ( cis ) u dometu tj. D dur.
PRIMJER : Takt 8-12

II. tema ( takt 12-46 ) – sastoji se od dva odsjeka ( B1 -B2 )
Odsjek B1 II. teme ( takt 12-24 ) kontrasira I. temu tako što je u pijanu , ležerna je i time što nema jasnu, pjevnu melodiju kao I. tema, već je sva u arpeggiranim akordima, čime ima više harmonisku funkciju nego tamatski značaj.
Građen je od niza 3 male rečenice ( 3X4 takta ).
Kreće se kroz tonalitete D ( =G: V st. ) –h – E ( = A: V st. )
PRIMJER : Takt 12-24
Odsjek B2 II. teme ( takt 24-46 ) u tonalitetu A ( =D: V st. ) građena je od niza malih malih rečenica, njih 6 ( 3x4 + 2x4 takta )
Prve dvije rečenice su indentične, a treća se razlikuje jer se nalazi u inverziji glasova. Druge dvije rečenice se razlikuju u završetcima gdje u proširenju 2 takta pravi kadencu na dominanti ( D dur ) na koju se nadovezuje završna grupa.
Referentni URL